Krajem 2019. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv haškog osuđenika Milana Lukića koga je MKSJ osudio na doživotnu kaznu zatvora za ratni zločin u Višegradu, ali ne i za ubojstva civila u Štrpcima.

U novembru 2022. godine Sud BiH je osudio sedam bivših pripadnika Druge podrinjske brigade VRS za učešće u otmicama i ubistvima. Tako su na po trinaest godina osuđeni Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović, dok je Luka Dragičević oslobođen optužbe. Presudu je 2023. u potpunosti potvrdilo Apelacijsko vijeće Suda BiH.

U februaru 2023. Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Draganu Đekića na ukupno 35 godina zatvora. Optuženi Ljubiša Vasiljević je preminuo u julu 2021.

U oktobru 2023. godine Apelacijski sud u Beogradu je ukinuo prvostepenu presudu, a novo suđenje je u toku.

Jovan Lipovac je preminuo u februaru prošle godine prije početka ponovnog suđenja. Također u novembru 2023. Apelacijsko vijeće Suda BiH potvrdilo je presudu kojom je bivši komandir Interventne čete Višegradske brigade VRS Boban Inđić osuđen na petnaest godina zatvora, navodi se u saopćenju.

Klix

(1) Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/09, 74/09 i 97/09) neće se primjenjivati niti izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

(2) Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 42/03, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04 i 97/09) neće se primjenjivati niti izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

Član 3.

Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 25/04, 93/05, 48/07, 63/23, 9/24 i 50/24) neće se primjenjivati niti izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

Član 4.

Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (“Službeni glasnik BiH”, br. 27/04, 63/04, 35/05, 49/09 i 40/12) neće se primjenjivati niti izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

Član 5

Zabranjuje se rad i postupanje institucija čiji rad je regulisan zakonima iz čl. 2. do 4. ovog zakona na teritoriji Republike Srpske.

Član 6.

Nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni su preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi obezbjeđenja sprovođenja ovog zakona.

Član 7.

Lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH i krivičnim zakonodavstvom Republike Srpske za krivična djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona, a nadležne institucije i organi Republike Srpske obezbijediće im i pružiti svu neophodnu zaštitu u vezi sa primjenom ovog zakona.

Član 8.

S ciljem sprovođenja ovog zakona, Vlada Republike Srpske će donijeti potrebne podzakonske propise.

Član 9.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Zakon o dopuni krivičnog zakonika Republike Srpske je svojevrsni dodatak prvobitnom zakonu s obzirom na to da on propisuje kaznu zatvora do pet godina za one koji se ogluše o poštivanje zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.

(1) Službeno ili odgovorno lice u instituciji Republike Srpske ili jedinici lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službeno ili odgovorno lice iz Republike Srpske koje obavlja dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine, koje ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija ili organa Republike Srpske ili koje spriječi, odnosno na drugi način omete primjenu, sprovođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Za krivično djelo iz stava 1. ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

Ovo znači da će uposlenici iz Republike Srpske koji ne napuste četiri navedene pravosudne institucije Bosne i Hercegovine biti krivično procesuirani i da bi ih mogla čekati kazna i do pet godina zatvora.

Klix

Ukoliko kupac ne izvrši plaćanje računa koji je izdat na osnovu procjene potrošnje, Elektroprivreda BiH ne pokreće postupak isključenja objekta s distributivne mreže, kao ni utuživanja zbog duga za električnu energiju.

“U slučajevima procjene potrošnje, krajnji kupac ni u kom slučaju ne može biti finansijski oštećen, jer je već nakon prvog narednog uspješnog očitanja brojila poznata tačna potrošnja krajnjeg kupca između dva uspješna očitanja brojila”, ističu.

Dodaju da Elektroprivreda BiH već duži vremenski period poduzima dodatne aktivnosti na rješavanju problema nepristupačnosti mjernih mjesta, kao što su izmještanje mjernog mjesta na granicu javne površine, uvođenje u sistem daljinskog očitanja, itd.

Iz Elektroprivrede BiH su nam kazali da provode aktivnosti na uvođenju digitalnih elektronskih brojila koja imaju mogućnost daljinskog očitanja i upravljanja za što veći broj kupaca.

“Međutim, s obzirom na to da se radi o više od 600.000 mjernih mjesta koja nisu u sistemu daljinskog očitanja te kako se radi o tehnologiji koja iziskuje značajna finansijska ulaganja, zamjena postojećih brojila digitalnim odvija se kontinuirano u skladu sa usvojenim planovima, a prioritet pri zamjeni brojila imaju upravo mjerna mjesta gdje je onemogućeno redovno očitanje. Daljinsko očitanje i upravljanja brojilima električne energije će omogućiti automatizovano, jednostavnije i brže prikupljanje podataka o potrošnji električne energije”, kažu iz Elektroprivrede BiH za Klix.ba.