BiH
Analiza iz susjedstva: “Katastrofalno poraženom Izetbegoviću došao na naplatu račun za iznevjerena obećanja dana HDZ-u”
Bosna i Hercegovina dočekala je 2022. u najdubljoj političkoj krizi još od potpisivanja Deytonskog sporazuma, a ispraća je u ozračju probuđenog optimizma pokrenutog velikim očekivanjima od nove vlasti i stjecanjem statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, piše HINA.
Unutarnja nestabilnost BiH nije novost, a svaka godina donosila je nove izazove jer su stranke na vlasti uvijek našle novi povod za dodatne sukobe i blokade.
I godina na izmaku značila je produbljivanje krize čiji su generatori bili prijepori o izmjenama izbornog zakona, s jedne strane i odluka vlasti Republike Srpske da blokiraju donošenje odluka na državnoj razini želeći onemogućiti intervencije međunarodne zajednice i njenog visokog predstavnika, s druge.
Kako je 2022. u političkim kalendarima bila i izborna, HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) pojačale su pritisak na bošnjačku stranu, posebice na Stranku demokratske akcije (SDA) kao partnera u vlasti, da se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona.
Svima je bilo jasno da će, ako se Željko Komšić ponovo kandidira za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, što se i dogodilo, protukandidat iz HNS-a imati male izglede za pobjedu.
Računica po kojoj je Komšić na izborima tri puta profitirao glasovima bošnjačkog biračkog tijela bila je potpuno jasna i predstavnicima međunarodne zajednice.
Zbog toga su posebni američki i europski izaslanici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, tražeći rješenje za zahtjeve hrvatske strane za legitimnim predstavljanjem, početkom godine u Neumu okupili stranačke čelnike, no dogovor je izostao. Kriza i nepovjerenje, prije svega između HDZ BiH i SDA, postali su toliki da njihovo partnerstvo potkraj godine više nije opcija.
Uz tu krizu hrvatsko-bošnjačkog dijela vladajuće garniture srpski čelnik Milorad Dodik je uporno inzistirao na povlačenju zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina, što ga je 2021., uoči odlaska s dužnosti visokog predstavnika, nametnuo Valentin Inzko.
Bio je to sastavni dio strategije s ciljem da se spriječi djelovanje Inzkova nasljednika Christiana Schmidta i time otvori mogućnost vlastima u RS-u da nastave vući poteze kakve žele, čak i kad se time otvoreno krši Dayton i odbija provedba presuda Ustavnog suda BiH.
Dužnosnici iz RS u tijelima vlasti BiH slijepo su slijedili Dodikove instrukcije blokirajući rad državnog parlamenta i Vijeća ministara i sudjelujući samo u donošenju odluka vezanih uz podjelu novca i kredita entitetima.
Energetska kriza i visoka inflacija
Agresija Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., koja je promijenila geopolitičku sliku svijeta, u slučaju BiH bila je okidač koji je dodatno potaknuo unutarnje podjele.
Hrvatske i bošnjačke stranke i vlasti u Federaciji BiH odmah su odlučno osudile ruski napad na drugu suverenu državu, no u Republici Srpskoj rat je poslužio kao povod za nekritičko iskazivanje proruskih sentimenata.
Dodikovom intervencijom u Predsjedništvu BiH zaustavljen je svaki pokušaj da se država kao cjelina barem deklarativno svrsta na stranu onih koji su osudili rusku agresiju i da se pridruži sankcijama protiv režima Vladimira Putina.
No ekonomske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine nitko u BiH nije mogao izbjeći pa je oba entiteta jednako teško pogodila energetska kriza. Sve razine vlasti pokazale su se potpuno nespremnima za suočavanje s izvanrednim situacijama dočekavši poremećaje na naftnom tržištu bez ikakvih rezervi.
Rast cijena energenata doprinio je kumulativnom učinku divljanja cijena pa je inflacija u BiH do jeseni bila veća od 13 posto, dosegnuvši neslavni rekord na cijelom zapadnom Balkanu.
Postizborna preslagivanja i nova očekivanja
U jeku te globalne krize novo prioritetno pitanje za BiH tijekom ljeta postali su izbori zakazani za 2. listopada. Novi visoki predstavnik Schmidt, želeći spriječiti mogući postizborni kaos, pozvao je hrvatske i bošnjačke političare na još jedan pokušaj dogovora o izmjenama izbornog zakona.
Kad na to nije bilo odgovora, naznačio je kako je spreman koristiti svoje ovlasti i intervenirati s ciljem eliminiranja blokade uspostave izvršne vlasti.
Schmidt se nakon toga suočio s političko-medijskom kampanjom napada i osuda iz bošnjačkih krugova, a potkraj srpnja su se pred Uredom visokog predstavnika (OHR) okupile tisuće prosvjednika želeći spriječiti promjene izbornog zakona.
Schmidt je taktički odgodio trenutak za djelovanje nametnuvši izmjene izbornog zakona u izbornoj noći kada su svi bili zaokupljeni brojanjem glasačkih listića.
Te izmjene osigurale su da stranke okupljene oko HNS-a budu nezaobilazne pri uspostavi nove izvršne vlasti, unatoč činjenici da je Komšić, sukladno očekivanjima, pobijedio HDZ-ovu Borjanu Krišto u utrci za člana Predsjedništva BiH.
U postizbornim kombinatorikama ispostavilo se da je SDA-u i njenom čelniku Bakiru Izetbegoviću, katastrofalno poraženom u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, došao na naplatu račun za iznevjerena obećanja dana HDZ-u da jedan narod drugome ne bira predstavnike u tijelima vlasti.
“Povjerenje među nama je izgubljeno”, izjavit će predsjednik HDZ-a Dragan Čović pojašnjavajući zašto je njegova stranka kao nove partnere u vlasti izabrala blok od osam bošnjačko-građanskih stranaka predvođenih SDP-om BiH.
Unatoč dvojbama “osmorke” oko trećeg partnera iz Republike Srpske Čović je čvrsto inzistirao na svom savezu s Dodikom pa je i njemu osigurao ulazak u novu garnituru vlasti.
No dok još nije bilo potpuno izvjesno kako će izgledati nova vlast u BiH za tu je zemlju 12. listopada stigao iznenadni poklon iz Bruxellesa kada je Europska komisija odlučila preporučiti da joj se odobri status kandidata za članstvo u EU, na što se čekalo još od 2016.
Istodobno kada su Čović, Dodik i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u Sarajevu 15. prosinca potpisali koalicijski sporazum za uspostavu vlasti Vijeće EU dalo je formalnu suglasnost da BiH postane država-kandidat za članstvo u Uniji.
Većina političara ali i običnih ljudi u BiH svjesna je kako je to prije svega dar, a ne rezultat provedbe očekivanih reformi. Znaju i kako je pred njima dug i mukotrpan put do članstva a prva zapreka koju treba preskočiti je otvaranje pregovora, navodi se u analizi HINA-e.
BiH
Potraga za nestalim Midhatom Dedovićem okončana tragično: Danas će mu biti klanjana dženaza i obavljen ukop
Iz Gorske službe spašavanja Novi Grad Sarajevo saopštili su da nakon četiri mjeseca i dvadeset dana od nestanka sugrađanina Midhata Dedovića okončana je potraga te će danas biti obavljena dženaza i ukop u selu Ćurovi kod Goražda.
Midhat Dedović je nestao 28.11.2023. godine na području Općine Novi Grad Sarajevo gdje bio i nastanjen.
Kako navode iz Gorske službe spašavanja Novi Grad Sarajevo zajedno s njima u potrazi je učestvovala i Služba traganja i spašavanja pri Civilnoj zaštiti Općine Novi Grad Sarajevo.
“Potraga je okončana pronalaskom tijela u rijeci Bosni kod Visokog po dojavi građana 23.02.2024. godine.
Nakon što su završene zakonske procedure, uviđaj obdukcije i DNK nalaz tijela kojim je potvrđeno da se radi o Midhat Dedović ovom prilikom želimo da izrazimo saučešće porodici i da obavijestimo javnost da je potaraga okončana nažalost sa smrtnim ishodom”, saopćili su iz GSS Novi Grad Sarajevo.
BiH
Objavljena prognoza za 1. i 2. maj: Evo kakvo nas vrijeme očekuje za majske praznike
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu za period od 19. aprila do 2. maja 2024. godine.
“Kako je i bilo najavljeno, snijeg je zabijelio ne samo planine, nego i niže predjele u Bosni i Hercegovini. Iako se nalazimo u drugoj polovini aprila vremenska prognoza i narednih dana daje nam sasvim drugi osjećaj.
U petak, 19. aprila, doći će do blagog kratkotrajnog razvedravanja, jer već od subote, 20. aprila, slijedi novo naoblačenje i padavine. Na planinama, i u većem dijelu Bosne većinom snijeg ili susnježica, a u Hercegovini kiša.
Jutarnji minusi izvjesni su na planinama, te u pretplaninskim područjima Bosne. Slab mraz je moguć do sredine naredne sedmice, kada se očekuje blagi porast temperature zraka.
Minimalne temperature zraka varirat će između -2°C i 3°C u Bosni, na jugu Hercegovine do 8°C. Najviše dnevne temperature u Bosni između 3°C i 8°C, na jugu zemlje do 14°C. Minimalne očekivane temperature u pretplanisnkim područjima oko – 6°C.
U periodu od 26. aprila do kraja mjeseca zadržaće se nestabilno vrijeme. Kiša je moguća svaki dan, većinom u vidu kratkih pljuskova. Za prvomajske praznike prema raspoloživim prognoznim modelima preovladaveće umjereno oblačno s temperaturama zraka primjerenim za ovo doba godine.
Kiša nije isključena u vidu lokalnog kratkog pljuska. Jutarnja temperatura uglavnom između 4°C i 9°C u Bosni, na jugu zemlje do 13°C. Najviša dnevna temperatura u Bosni od 14°C do 20°C, u Hercegovini do 23°C”, saopštili su iz FHMZ.
BiH
I to je moguće u BiH: Firme bez ijednog zaposlenog zarađuju milione
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Preminuo Josip Manolić, najdugovječniji hrvatski političar i čovjek koji se zbog BiH posvađao s Tuđmanom
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na Ahiret preselila Čović (Fazlije) Hafeza
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Šabić (Arif) Nezir
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Mahmutović (Hase) Muhamed – Japija
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Pjanić (rođ. Delić) Hasibe
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na Ahiret preselio Mujagić (Mehmed) Muhamed
-
BiHprije 6 dana
Nešić uvjeren da se RS može postati nezavisna država i to – MIRNIM putem: ‘Ne želimo biti u BiH’
-
USKprije 3 dana
VIDEO Islamska zajednica otvara prvi tržni centar u BiH, pogledajte kako izgleda
You must be logged in to post a comment Login