Connect with us

Uncategorized

Australka traži oca i porodicu u BiH: Teško je opisati kako je to kada ne znaš svoje porijeklo

Published

on

Za pomoć u pronalasku svoga oca i njegove obitelji u Hercegovini, obratila se Holly Casey iz Australije koja je tek nedavno saznala da je njezin otac podrijeklom s Humca pokraj Ljubuškog, prenosi radio-rama.info.

Njezinu priču prenosimo u cijelosti.

 

“Moje ime je Holly i želim podijeliti svoju priču s vama. Rođena sam 1976. godine i imam divnu porodicu i savršeno djetinjstvo, ali sam oduvijek znala da sam usvojena. Čak iako sam imala nevjerojatnu porodicu, uvijek sam osjećala da nešto nedostaje. Stalno su bila pitanja u pozadini moje glave – na koga sličim, odakle dolaze moji biološki roditelji, što oni vole? Kako sam odrastala, sve je veća i snažnija bila želja pronaći više o njima.

Kada sam bila trudna sa svojom kćeri, taj osjećaj je postajao sve snažniji i odlučila sam potražiti svoju biološku majku. Bilo ju je relativno lako pronaći nakon što sam popunila potrebne papire i kada sam bila šest mjeseci trudna, upoznala sam rođenu majku, njezinu braću i sestre i svoju 90-godišnju baku. Iako sam izgledala kao moja biološka majka, i imam slične manire, postojalo je, ipak, puno fizičke različitosti između nas. Oni su svi niski, ja sam visoka, moj nos je drukčiji, imam rupice na licu.

 

Kakogod, identitet mog biološkog oca je i dalje bio nepoznat i sve što mi je majka o njemu rekla je da je iz Novog Zelanda. Ona mi je dala ime (koje je pravo englesko) ali sva moja istraživanja do sada su propala u pronalasku bilo kakvog dokaz o njemu u Novom Zelandu ili Australiji.

U decembru 2019. godine odlučila sam uraditi „Ancestry DNA test“ s nadom da ću možda pronaći daljnje dokaze o identitetu moga oca. U februaru 2020. godine dobila sam rezultate Ancestry testa koji su pokazali da sam gotovo 46% s Balkana. Iako je to bilo u potpunosti drukčije od svega što mi je bilo rečeno, bila sam uzbuđena oko novog otkrića.

Znala sam da je ta veza s očeve strane jer niko s moje majčine strane nema nikakvog dodira s tim dijelom svijeta jer je moja biološka teta s majčine strane detaljno istražila majčino podrijetlo. Znala sam da je to značilo da je on 100% s Balkana. Istražila sam jednog rođaka s najbližim podudarnostima na tom testu (koji je najvjerojatnije treće koljeno) i pitala odakle je njegova porodica.

Rekao mi je da je Hrvat. Bila sam veoma uzbuđena. Nisam znala puno o Hrvatskoj ali sam počela provoditi sate čitajući o državi i ljudima. Previše je detalja bilo za pročitati, a i dalje nisam bila blizu pronalasku imena moga oca. Teško je opisati kako je to kada ne znaš svoje porijeklo. Kao ljubitelj kulture, povijesti i starina, saznati da sam Hrvatica bilo je za mene posebno.

Time se počela puniti identitetska rupa za koju nisam znala da postoji. Toliko toga mi je počelo imati smisla. Visoka sam (kao i mnogi iz tog područja) i uvijek me privlačio ovaj dio svijeta. Najčudnije stvar je i da sam bukirala putovanje u Hrvatsku u kolovozu 2020. Ali otkazano je zbog korona virusa. Blagoslovljena COVID-om i brojnim karantenama u Melbourneu, imala sam puno vremena za istraživanje i učenje više o svom DNK i hrvatskoj kulturi.

Svjesna sam da DNK testiranje nije uobičajeno u Hrvatskoj i BiH i da u mnoge podudarnosti koje imam su s Hrvatima i njihovim potomcima koji žive u drugim zemljama diljem svijeta. Kako sam došla do ljudi s kojima se DNK podudaram s ove strane, počela sam polako graditi sliku o tome odakle je, najvjerojatnije, moj biološki otac. Također sam se povezala s članovima proširene obitelji i učila sam svakim danom sve više o kulturi.

Usput sam se povezala i Hrvaticom iz BiH koja također živi u Australiji, gospođom Sofijom Marić. Njezino znanje o ovoj regiji je neprocjenjivo za mene i zadužila me je zauvijek. Ona mi je pomogla točno procijeniti da moj otac, najvjerojatnije, dolazi iz Ljubuškog u BiH jer se prezime tu podudara.

On, ili je sam emigrirao u Australiju, ili je rođen od roditelja iz Ljubuškog ili su nekako povezani. Sve što mogu sa sigurnošću reći je da je bio u Canberri 1975 kada je upoznao moju majku i kada sam začeta. Kada bi postojao neki način da identificiram svaku obitelji iz tog područja ili koja je povezana s tim područjem, a koja je emigrirala u Australiju, možda bih imala priliku saznati ko mi je otac.

Također, imam udaljenija DNK poklapanja iz Brista što znači da je netko iz tog kraja sigurno nekada emigrirao na Humac. Jedini je problem što još uvijek nemam dovoljno podudaranja DNK da suzim pretragu. Testirala sam se na svim mogućim DNK servisima, pa tako i na servisu 23andMe, gdje sam našla najviše podudarnosti s bratićem u drugom koljenu prezimenom Herceg i najbližim rođakom Bilićem, s kojim sam i danas u kontaktu.

Moj prapradjed Mate Herceg rođen je na Humcu 26. februara 1839., a umro je 22. februara 1907. Svi su ga zvali Dragan.

Matini roditelji zvali su se Luka (rođen 1805. blizu Velikog Prologa i umro 1880., pokopan na groblju Kosova Gorica) i Matija Herceg, rođen Guinović 1804., i umrla 20. aprila 1874. Također, pokopana u Kosovskoj Gorici, Humac.

Matina supruga zvala se Vida Gadže iz Grabovnika, rođena 1842. i umrla 1922. Tražim podatke o rođenju, vjenčanju i smrti troje njihove djece. Nemam podataka za:

• Šimun (rođen 14. svibnja 1868.)
• Šima (udata za Zovku s Humca)
• Anđa (rođena 1886. i moguće udana Mišetić iz Grabovnika)

Zanima me, zna li neko njihove potomke?

Još jedan ključan trag mi je s čovjekom prezimena Zovko s Humca koji se oženio Marom/Margaritom Miošić iz Brista. Ili me možete povezati s bilo kojom ženom iz Brista koja se udala na Humac. Jer i s njihovim rodom, također imam DNK podudarnosti.

Ostatak njene priče pročitajte na OVOM linku.

Uncategorized

Sjećate li se Mirne iz serije “Lud, zbunjen, normalan”: Glumila je u turskim serijama s Burakom Ozcivitom

Published

on

By

Glumila je u filmu ‘Snijeg’ 2008., ‘U zemlji krvi i meda’ 2011., a mnogi će je pamtiti i po ulozi Mirne, Damirove djevojke, u popularnoj bh. seriji ‘Lud, zbunjen, normalan’
Bosanskohercegovačka glumica Alma Terzić već nekoliko godina živi i radi u Turskoj. Rođena je 1987. godine u Zenici.

Glumačku karijeru nastavila je u Turskoj nakon što je upoznala svog sadašnjeg supruga Murata Saracoglua, sa kojim ima kćerku Lejlu.

Glumila je u filmu ‘Snijeg’ 2008., ‘U zemlji krvi i meda’ 2011., a mnogi će je pamtiti i po ulozi Mirne, Damirove djevojke, u popularnoj bh. seriji ‘Lud, zbunjen, normalan’.

Kada je riječ o turskoj kinematografiji, glumila je i u seriji “Veličanstveno stoljeće: Kosem” gdje se u liku Ester Hatun pojavljuje u 14 epizoda.

Potom je zaigrala i u “Kuruluş Osman”, tv serija koja je oborila rekorde gledanosti, a i dalje osvaja srca stranih gledalaca, radeći sa imenima kao što su Burak Ozcivit, Nurettin Sonmez i Saruhan Hunel, Alma Terzić igra lik Sofije.

Nastavi čitati

Uncategorized

Po prvi put snimljen “ledeni prst smrti”: Neobičan prirodni fenomen koji ubija sve pred sobom (VIDEO)

Published

on

By

Nesvakidašnji i pomalo zastrašujući fenomen prvi put je snimljen kamerom, a zadivljujuća snimka krije smrtonosnu tajnu.

Ono što se na prvi pogled čini kao neka vrsta tornada, zapravo je led snimljen pod morem na Antarktiku.

Izvijajući led se spušta sve do morskog dna, gdje su razbacane stotine morskih zvijezda i drugih bića iz mora.

Ovaj fenomen je nevjerovatno opasan i nazvan je “ledeni prst smrti”.

Led se zamrzne i ubija sve oko sebe kada dotakne morsko dno, odnosno, to je stalaktit koji zamrzava morski život, piše BBC.

Vruća morska toplina izlazi iz leda i dolazi u kontakt sa ledeno hladnim morem. Tako se na površini slana voda učvršćuje i formira ovaj ogroman stalaktit.

Gledatelji su oduševljeni neobičnim snimkom.

“To je kao jako spora munja pod vodom”, istaknuo je jedan komentator.

“Ludo je kako nešto na Antarktiku može ubiti sve oko sebe samo dodirivanjem tla. Cool zaista”, dodao je drugi.

 

Nastavi čitati

Uncategorized

Za pet dana do krova nad glavom, 3D kuće koštaju 5.000 eura (VIDEO)

Published

on

By

Odaberite mjesto na kojem želite da sagradite kuću ili vikendicu.

Moraćete se zadovoljiti veličinom od pedesetak kvadrata, što je prostor u kojem ćete dobiti spavaću sobu, dnevni boravak, kuhinju i kupatilo.

Ispred kuće ćete imati i natkriveni trem na koji komotno stane sto i nekoliko stolica. Firma koju ste unajmili s radovima će početi u ponedjeljak, a završiće već u petak, tako da ćete za vikend, dakle pet dana od početka gradnje, moći imati žurku za useljenje.

Zvuči nemoguće? Šta ako na sve već opisano dodamo i cijenu od pedesetak evra po kvadratu, odnosno pet hiljada eura za cijeli objekat?

Vjerovatno ćete reći da smo potpuno poludjeli, ali kuće koje je od poda do plafona, dakle, doslovno od nule, moguće sagraditi za manje od nedjelju dana gotovo bilo gdje na svijetu za cijenu prosečnog polovnog automobila starog desetak godina – već postoje, piše Večernji list.

Uspjeli da snize cijenu kuće

“Nakon razornog potresa jačine čak sedam stepeni po Rihteru koji je 2010. godine praktično sravnio sa zemljom glavni grad Haitija, a zbog kojeg je između 2 i 3 miliona ljudi ostalo bez krova nad glavom, došao sam u tu državu kao humanitarac koji želi da pomogne tim ljudima koji više nisu imali ništa. Donirao sam novac različitim udruženjima, ali shvatio sam da je to sve kap u moru, osjećao sam se jadno i nemoćno dok sam hodao među stotinama hiljada ljudi koji su spavali u blatu na ulicama. Razmišljao sam šta da napravim i zatim sam s još nekoliko prijatelja osnovao neprofitnu organizaciju koju sam nazvao New Story i tu je sve krenulo“, opisuje Amerikanac Bret Hagler početak te, što je uostalom i naziv same kompanije, nove priče.

New Story ubrzo se udružio s firmom ICON, koja se nalazi u Silicijumskoj dolini, inače specijalizovanom za 3D štampanje, a nakon otprilike dvije godine saradnje uspjeli su, još krajem 2018. godine, da “isprintaju“ prvu 3D kuću.

Imala je 33 kvadrata i njena izrada koštala je desetak hiljada dolara, a daljnjom optimizacijom uspjeli su da snize cijenu na sedam hiljada dolara. Sagradili su pedesetak takvih kućica u Meksiku, a zatim su se bacili na konstruisanje novog printera koji su lane dovršili i nazvali ga Vulkan II.

Krov nad glavom za milione

Riječ je o grdosiji visokoj 3,5 i širokoj 8,5 metara koja će betonsku konstrukciju kuće, odnosno pod, zidove i delove krova isprintati za otprilike 24 sata, nakon čega oni moraju da se suše nekoliko dana.

U drugoj fazi ipak su vam potrebni radnici da bi postavili vrata, prozore, dio krova i instalacije, a uigranom timu od četiri do pet ljudi za to su u prosjeku bila potrebna dva dana.

“Kuća je izuzetno otporna na sve ekstremne vremenske uslove poput, na primjer, tornada, a može da izdržati i potres magnitude 8 stepeni po Rihteru jer je sagrađena od posebne betonske mešavine koju smo nazvali Lavacrete. Iznutra je dosta svijetla, uglovi nisu oštri nego zaobljeni tako da i izgleda dosta moderno. Ove godine u Južnoj Americi sagradićemo cijelo naselje od stotinu identičnih kuća u koje ćemo, u saradnji s lokalnim vlastima, useliti najsiromašnije porodice koje dnevno zarađuju manje od tri dolara“, objašnjava osnivač New Storyja.

Ističe da će ove godine početi s prodajom svog printera, a dugoročni plan je sa stotinama miliona ljudi koji ga sada nemaju, bukvalno, obezbijede krov nad glavom.

Nastavi čitati

Najčitanije