Za razliku od prethodnih nacrta, u najnovijem nacrtu ove rezolucije se spominje moguća buduća palestinska država.

“Izrael neće pristati na uspostavljanje palestinske terorističke države u srcu Zemlje Izraela, na zanemarivoj udaljenosti od svih njenih naseljenih centara i s topografskom kontrolom nad njima”, kazao je.

Rezolucija bi Gazu predala Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) i administraciji kojom bi upravljao Odbor za mir kojim predsjedava Trump.

Nacrt rezolucije u koji je u četvrtak AFP imao uvid, “pozdravlja osnivanje Odbora za mir”, prijelaznoga upravnog tijela za Gazu, kojim bi možda predsjedavao Trump s mandatom do kraja 2027. godine.

Klix

“Ono što je Ezio Gavazzeni prikupio kroz svjedočenja i materijal ledi krv u žilama: tokom 1993. i 1994. godine više od stotinu stranih lovaca navodno je plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za ubistvo čovjeka”, piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel.

Prema istraživanjima italijanskog pisca i novinara Gavazzenija, tu priliku im je navodno pružala srpska služba sigurnosti.

“Ona je tokom opsade Sarajeva u brdima oko bosanske prijestolnice organizirala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena za ‘odstrel’ bila je još viša”, prenosi Tagesspiegel.

“Prema navodima Gavazzenija, među sudionicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet italijanskih državljana. Tužilac Gobbis zasad nije naveo imena osumnjičenih. Tokom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine, ubijeno je više od 11.000 civila; oko 1.000 njih pali su kao žrtve snajperista u zloglasnoj snajperskoj aleji ‘Sniper Alley’, širokom bulevaru na otvorenom prostoru gdje su ljudi bili izloženi stalnoj prijetnji”, navodi Tagesspiegel.

Autor teksta primjećuje da je glavni Gavazzenijev svjedok bivši agent bosanske obavještajne službe po imenu Edin Subašić. On tvrdi da je 1993. obavijestio italijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o “safarijima” i sudjelovanju italijanskih državljana.

U dokumentaciji se nalazi i Subašićevo pismo Gavazzeniju, u kojem opisuje psihološki profil turista-snajperista: “Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopati (…). To su sve bogati i vjerovatno utjecajni ljudi (…). Imaju novac i politički utjecaj da se zaštite od eventualnih istraga.”

Gavazzeni tvrdi da poznaje neka imena vikend-snajperista; jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike. Većina njih, kako dodaje, gaji desničarske i ekstremno desničarske stavove.

Koliko su vjerodostojne sve ove izjave i dokumenti koje je Gavazzeni predao tužilaštvu, pokazat će istraga. Prema Subašićevim navodima, odgovarajući spisi, koji postoje u BiH, klasificirani su kao “tajni” i nedostupni, zaključuje Tagesspiegel.

U tekstu istog autora za austrijski Standard, objavljenom dan ranije, navodi se da bivši obavještajac Edin Subašić tvrdi kako je lično 1993. godine obavijestio tadašnji italijanski vojni obavještajni servis SISMI o “safarijima na ljude” i sudjelovanju Italijana. Dva do tri mjeseca kasnije, početkom 1994. godine, SISMI je navodno odgovorio: “Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta. To smo spriječili i sada ih više nema.”

Do sada nije poznato da li je taj dopis italijanske obavještajne službe zaista postojao niti da li je upućen bosanskoj obavještajnoj službi. Ono što je sigurno jeste da priča o snajperskom turizmu na brdima oko Sarajeva nije nova. Milanski Corriere della Sera je još 1995. godine — dakle za vrijeme opsade — pisao o tom fenomenu pod naslovom “Odmor u Bosni, pucanje uključeno”, piše Standard.

Žestoke reakcije bosanskih Srba

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi da je Gavazzeni u razgovoru za list Repubblica rekao kako se ovom temom bavi već duže vrijeme, a poticaj mu je dao dokumentarni film “Sarajevo safari” slovenskog režisera Mirana Zupaniča iz 2022. godine.

Zupaničev film izazvao je žestoke reakcije bosanskih Srba — ratnih veterana, koji su tvrdili da je dokumentarac zasnovan na lažima.

Gavazzeni, međutim, tvrdi da posjeduje “brojne dokaze” i da se sve zaista dogodilo. Bilo je mnogo onih koji su pucali na ljude — “Nijemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada”, rekao je on za britanski Guardian. Dodao je da je “uznemirio pola Evrope” i analizirao bosanske i italijanske izvore, uključujući i one iz obavještajnih krugova. Od srpske strane, kaže, nije dobio ništa: “Srbi sve smatraju urbanom legendom, izmišljotinom”, navodi NZZ.

Švicarski list dalje piše da su se još 2007. pojavili navodi o postojanju takvih “safarija”. Tokom suđenja jugoslavenskim ratnim zločincima u Hagu, jedan američki vatrogasac, koji je kao dobrovoljac boravio u Sarajevu i svjedočio pred Tribunalom, govorio je o stranim snajperistima.

“Smatra se da je upravo on prvi upotrijebio izraz ‘snajper-turisti’ i govorio o monstruoznim metodama koje su im se pripisivale. Italijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave sa suđenja. Prema zapisniku sa saslušanja, iz kojeg citira list Avvenire, neki od snajperista birali su najranjivije mete: djecu.

Izjave ovog Amerikanca mogle bi biti ključne za nastavak istrage u Milanu. Prema članku objavljenom u listu Avvenire, tužilaštvo je već zatražilo dostavu dokumenata iz Haškog tribunala.

Važnu ulogu mogla bi imati i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podnijela 2022. godine u Bosni i Hercegovini. I ona se pozvala na Zupaničev film. Karić je u međuvremenu svoju dokumentaciju proslijedila milanskom tužilaštvu i poručila da je spremna pomoći istrazi. “Pustimo tužioce iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao”, rekla je Karić za Repubblicu, prenosi Neue Zürcher Zeitung, javlja Deutsche Welle.