BiH

Bakir Dautbašić traži naknadu od 164.000 KM jer je zbog hapšenja ostao bez ministarske pozicije

Na glavnoj raspravi po tužbi Bakira Dautbašića protiv Bosne i Hercegovine, svjedoci su govorili o šteti pretrpljenoj po više osnova zbog pritvora, mjera zabrane i sudskog postupka koji je vođen protiv njega, a koji je okončan oslobađajućom presudom. Dautbašić traži naknadu od 164.000 KM zbog ministarske pozicije.

Svjedoci, a i sam podnosilac tužbe, posvjedočili su kako je Dautbašić ostao bez ministarske pozicije usljed hapšenja i mjera zabrane izrečenih u okviru postupka.

Po ovom osnovu izgubljene koristi Dautbašić traži naknadu od oko 164.000 konvertibilnih maraka (KM), koja se ogleda u razlici između primanja sekretara i ministra, odnosno pozicije na kojoj je bio i na kojoj je trebao biti, piše BIRN.

Svjedoci su rekli da je u decembru 2015. Savez za bolju budućnost (SBB) odlučio da Dautbašića predloži za ministra prometa i komunikacija BiH, a u dokumentu ove stranke se navodi da je taj prijedlog upućen VIjeću ministara 11. januara 2016., na dan kada je Dautbašić uhapšen.

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, koji je i sam bio optužen i oslobođen u istom predmetu, kazao je na glavnoj raspravi da je vođena “agresivna medijska kampanja”.

“Predsjedništvo stranke je odlučilo da imenuje drugog kandidata jer je napravljena atmosfera u kojoj ne bi mogao da radi posao na očekivani način”, rekao je Radončić.

Umjesto Dautbašića, predložen je Ismir Jusko, koji je na ročištu kazao kako je bilo upitno da Dautbašić može obavljati funkciju kada mu je kretanje ograničeno na Kanton Sarajevo.

“Da nije lišen slobode i da nije bio postupak, Dautbašić bi bio ministar”, rekao je Jusko.

Vještak ekonomske struke Nedeljko Timarac izračunao je da razlika između primanja iznosi 164.148 KM po osnovu neto plata, regresa te poreza i doprinosa.

Dautbašić je, svjedočeći u ovom sporu, ispričao kako je od 2003. radio kao sekretar Ministarstva sigurnosti BiH, vodeći na desetine projekata – od liberalizacije viznog režima do Strukturisanog dijaloga za reformu pravosuđa. Kazao je da je imao niz kontakata i susreta sa zvaničnicima u inostranstvu.

Pritvorski dani su mu ostali u lošem sjećanju. Rekao je da je imao upalu pluća kada je uhapšen i da je prvobitno bio pritvoren u prostoriji ne toplijoj od deset stepeni, te da je te noći intervenisala Hitna pomoć.

Kazao je da je pažnja medija bila velika, kao i da su objavljivane njegove poruke lične prirode. Dio njegovog svjedočenja bio je zatvoren za javnost.

On je rekao da je SBB obavijestio da odustaje od kandidature jer neće moći obavljati ministarsku dužnost, posebno jer ne bi mogao putovati bez pasoša.

Nakon oslobađajuće presude Dautbašić se vratio na posao, ali, kako je kazao, situacija više nije bila ista. Naveo je da je izgubio ovlaštenja za pristup tajnim podacima, da se tadašnji ministar nije sastao s njim, kao i da mu zaposleni više nisu prilazili da se s njim pozdrave ili ga nešto pitaju.

On smatra da mu oslobađajuća presuda nije vratila ugled.

“Osjećam da su ljudi koji su ovo montirali, nažalost, uspjeli”, rekao je Dautbašić.

On je kratko bio postavljen na poziciju savjetnika, prije nego što je prošle godine imenovan za šefa kabineta ministra, kada je na to mjesto došao Radončić.

O pretrpljenoj duševnoj boli nalaz je iznio vještak neuropsihijatar Abdulah Kučukalić, koji je kazao da je za 26 dana pritvora, 12 dana kućnog pritvora i 190 dana mjera zabrane Dautbašić osjećao strah, uznemirenost i druge tegobe.

Na pitanje zastupnika Pravobranilaštva BiH Mladena Dragovića, on je odgovorio da je teško razdvojiti procentualno koliko su na duševnu bol utjecali pritvor i mjere, a koliko sam postupak.

Za naknadu nematerijalne štete po osnovu duševne boli tužbom je zatraženo 17.550 KM.

O odnosu radne sredine prema Dautbašiću prije i poslije postupka svjedočili su službenici Ministarstva sigurnosti Sanjin Prašović i Fikret Šukurica. Obojica su rekli da je Dautbašić bio veoma ugledna i autoritativna figura u ministarstvu, te da je vodio značajne projekte. Prema njihovim riječima, status Dautbašića se promijenio nakon postupka.

“Nekad je bio red da dođu do njega, a nakon postupka par ljudi je došlo da se pozdravi”, kazao je Prašović.

U završnoj riječi zastupnik Dragović je predložio da se tužba odbije kao neosnovana. On je naveo da se tužba u najvećem dijelu temelji na vođenju krivičnog postupka, koji je država dužna da vodi. Naglasio je da oslobađanje od optužbi ne znači da je krivični postupak bio nezakonit.

On je dodao da ne postoji veza između organa BiH i štete. Dragović je naveo da je Dautbašić sam odustao od kandidature i da nije bilo pravne zapreke da bude imenovan.

Dautbašićeva zastupnica Tatjana Savić je istakla da je Dautbašić bio prinuđen da se povuče jer nije bilo moguće da efektivno obavlja funkciju.

Sud će naknadno odlučiti po tužbi.

klix

Tagovi

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Close