Connect with us

BiH

Begić: ‘HDZ-ov prijedlog je rasistički, zahtjev za hapšenje Hadžifejzovića i Mijatovića prljava igra’ (VIDEO)

Published

on

Smatra da je izbor članova Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

“Svako treba da odgovara za ono za šta je odgovoran, ali mi se čini da ipak postoji jedna strategija izjednačavanja strana”, istakao je u Dnevniku D FTV-a Zlatan Begić, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Demokratske fronte.

“Ne samo u slučaju Mahmuljin nego u brojnim drugim oblastima života. Neko je valjda skontao, pogotovo iz međunarodne zajednice pošto oni guraju tu stvar, taj koncept, ali i pod pritiskom naših susjednih zemalja, da ta priča o izjednačavanju može predstavljati neki dobar temelj za pomirenje, izgradnju mira itd. Ja ne mislim da je to tako. Nismo mi svi bili isti u tim dešavanjima iz devedesetih godina. Jednima je bila politika genocid, etničko čiščenje, vođenje agresivnog rata, osnivanje paradržava, uništenje čitavih naroda. Drugima to sve nije bila politika nego su se branili od toga. Naravno, postojali su pojedinačni slučajevi i incidenti, ali to nije bila strategija.”

Smatra da je izbor članova Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

“S druge strane postavlja se pitanje sadržaja prijedloga koji je HDZ uputio u proceduru po hitnom postupku. Taj prijedlog je, prema mom mišljenju, suprotan članu 1 Ustava BiH i preambuli Ustava BiH, krši se i član 2 Ustava BiH koji upućuje na Evropsku konvenciju i njene protokole. Tim prijedlogom krši se i član 3 i 3b Ustava BiH koji upućuje na to da su ratifikovani međunarodni sporazumi iznad i samog Ustava. Tim prijedlogom povrijeđen je i član 10 Ustava BiH koji zabranjuje bilo kakvo umanjivanje prava koja su garantovana Ustavom. Tim prijedlogom povrijeđen je i Aneks na Ustav u dijelu u kojem se poziva na međunarodne instrumente koji garantuju zabranu diskriminacije, nejednakost glasa itd. Ovim prijedlogom za pokretanje postupka zaštite vitalnog interesa od bošnjačkih delegata u Domu naroda zapravo se na prvom mjestu štiti vitalni interes hrvatskog naroda jer ovaj prijedlog uvodi Hrvate prvog i drugog reda, odnosno Hrvate koji su legitimni ili pravi Hrvati i Hrvati drugog reda koji su nelegitimni. Dakle ovim prijedlogom koji je rasističke prirode ili autošovinističke prirode koji je ovaj put usmjeren na prvom mjestu protiv građana hrvatske nacionalnosti, a prijedlog dolazi od HDZ-a, a onda i protiv svih drugih građana BiH s obzirom na jednakost glasa.”

Svi se trebaju vratiti u granice vladavine prava

Begić smatra da sud neće reći da nema prepreka da taj prijedlog bude usvojen.

“Sud će prvenstveno odlučivati o vitalnom interesu. Ja ne vidim razloga da sud ne usvoji zahtjev bošnjačkih delegata.”

Na pitanje da li SDA legitimira blokadu kao politički akt odgovara: “Blokade svakako nisu dobre. Ja sam mišljenja da treba doći na svaku sjednicu i onda koristiti mehanizme koji su na raspolaganju. Kada imamo anticivilizacijski, diskriminatorski prijedlog koji nema veze sa provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava. Nijedna od tih presuda se ne odnosi na diskriminaciju građana iz reda hrvatskog naroda. Kada dođete na jednu takvu sjednicu možete da koristite instrumente koje vam Ustav stavlja na raspolaganje. Možda je čitava parodija u tome što je ovim prijedlogom na prvom mjestu povrijeđen vitalni interes hrvatskog naroda jer se ovim prijedlogom zapravo prave Hrvati prvog i drugog reda. Siguran sam da je time povrijeđen i vitalni interes bošnjačkog naroda jer se jednako ne kvantificira niti glas bilo kojeg drugog građanina BiH. Dakle jedna diskriminatorski prijedlog koji apsolutno nema nikakve veze sa provođenjem presuda Evropskog suda.”

Naglašava da se svi trebaju vratiti u granice vladavine prava.

“Nije sporno da postoje mehanizmi kolektivne ravnopravnosti i jednakosti konstitutivnih naroda. Ali ti mehanizmi moraju biti u skladu sa dmeokratskim standardima. Oni ne smiju narušiti poziciju građanina. Izvan građanina naprosto nema demokratije.”

 

Političke elite se dogovaraju da se ne dogovore

Pojašnjava da postoji više modela kako presude mogu da se provedu unutar granica vladavine prava.

“Međutim ove političke elite upravo opstaju na ovakvim rješenjima i oni se dogovaraju da se ne dogovore jer njima to naprosto odgovara. Da svako ima svoj komadić BiH i vidimo da svi oni od toga jako lijepo žive. Kada građani ove zemlje shvate konačno da nemaju razlog da se plaše na osnovu onoga što im se servira svih ovih godina i kada izaberu nove političke lidere siguran sam da se u okviru principa vladavine prava i demokratskih standarda može iznaći model koji dovoljno uvažava i etnička prava, ali i ono bez čega nema demokratije, a to je građanin pojedinac.”

Begić kaže da se nada da bi se u nekom periodu od pet do deset godina trebala promijeniti politička struktura i svijest građana.

“U ovom aktuelnom momentu mislim da mi imamo proces nacifikacije kako u političkim strankama, tako i unutar institucija, tako i čitavog društva. I sad je čitava mudrost u tome zaustaviti taj proces i preokrenuti ga u jedan demokratski proces.”

O ulozi međunarodne zajednice kaže da je ona vrlo nejasna.

“Postoje zvanične politike zemalja, postoji zvanična politika EU i onda imamo predstavnike tih subjekata ovdje koji, čini mi se, djeluju u poluprivatnom aranžmanu. Pa čak i guraju neke principe i neka rješenja koja su apsolutno suprotna principu vladavine prava i demokratskim standarima. Tokom tih pregovora iza zatvorenih vrata ja sam u jednom momentu imao osjećaj da ljudi iz EU nas ucjenjuju. Onda sam im to otvoreno i kazao. Presude Evropskog suda su nam vrlo jak argument da sačuvamo ono što je normalnost u ovoj zemlji. Ovdje je ustvari riječ o borbi između normalnosti i nenormalnosti.”

Nema demokratije izvan građanina

Smatra da Republika Hrvatska obilato koristi svoju trenutnu poziciju.

“Nažalost zvanična politika te države, jednako kao i zvanična politika Srbije, ma koliko to izgledalo maskirano, prikriveno, nikada nisu odustali od teritorijalnih pretenzija prema BiH i od svojih velikodržavnih projekata. Nekada se to provodilo oružjem, a danas se to ovako u rukavicama pokušava uraditi. Naše je da to ne damo.”

O izjavi Escobara da BiH može biti građanska tek kada uđe u EU kaže da to pokazuje koliko je površan pristup i koliko mi malo značimo bjelosvjetskim međunarodnim namjesnicima u BiH.

 

“Nema demokratije izvan građanina. Mi moramo uskladiti naš ustavni sistem sa Evropskom konvencijom, sa njenim protokolima, sa demokratskim standardima. To nam je obaveza pravne naravi. Naši političari misle da je politika bunar želja. Ne, politika se mora kretati u granicama prava. I to kad uradimo onda ćeo imati demokratiju. Mi sada ne živimo u demokratiji. Ovo je izrazito nedemokratska oligarhija koju neko naziva i partitokratija zahvaljujući tim silnim mehanizmima blokada i uticaja koji se na kraju svode na lične uticaje predsjednika stranaka.”

Pojašnjava da postoje formalno-pravni uvjeti za održavanje izbora.

“Treba obezbijediti njihovo finansiranje. Naravno još jedna od podvala u režiji HDZ-a od koje se pokušava napraviti tema.”

Dužni smo ukazati na nacifikaciju našeg društva

Navodi da je Željko Komšić više prisutan na terenu nego Dragan Čović.

Smatra da je to što je Asim Sarajlić dospio na američku crnu listu vrlo ozbiljna stvar.

“Američka administracija je vrlo ozbiljna administracija i smatram da onaj ko se nađe na crnoj listi bi trebao se povući dok se ta stvar ne raščisti.”

O sukobu sa Fahrudinom Radončićem Begić kaže da nema nikakav lični problem s njim, ali i da je ogorčeni protivnik njegovih političkih stavova.

Navodi da DF veoma malo razmišlja o predstojećim izborima.

“Bavimo se vrlo važnim pitanjima za ovu zemlju i još uvijek uopšte ne razmišljamo o izborima.”

“Trebamo upozoriti javnost na jednu prijavu igru koja je jako prisutna, kako u našem društvu, tako i u državnim institucijama. Ono je naročito došlo do izražaja na posljednjoj sjednici Parlamenta. Imate prijedlog da se hapse novinari, konkretno Senad Hadžifejzović i Vojin Mijatović, zbog svojih stavova iznijetih u nekoj emisiji. Onda ide prijedlog da se u lične karte unosi nacionalnost građana BiH. Možda ja ne bih imao ništa protiv da se u lične karte pojedinaca koji predlažu takve prijedloge unese ‘opasan papak’ ili ‘politička bitanga’. Opasno šire mržnju među ljudima ove zemlje sa svojim rasisitičkim nastupima, nacionalističkim nastupima, sa nacističkim prijedlozima raznoraznih zakona i mislim da smo dužni ukazati na tu nacifikaciju našeg društva”, zaključio je Begić.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije