Evropska unija je odlučila uvesti EES sistem radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama te osiguranja poštivanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.

Sistem se od 12. oktobra primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su temeljem Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Od danas, 10. aprila, sistem je u punoj primjeni.

Posebne trake na granicama za državljane trećih zemalja

Na graničnim prijelazima postoje posebne ulazno/izlazne EES trake primarno za one putnike trećih zemalja koji podliježu EES sistemu (sistem će bez obzira na to biti operativan na svim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake).

EES se primjenjuje na određene državljane trećih zemalja koji ulaze ili izlaze iz schengenskog prostora. Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u Uredbi EU.

EES sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.

Šta bilježi EES sistem?

EES elektronski bilježi vrijeme, mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji imaju odobrenje za kratkotrajni boravak u državama članicama EU te izračunava trajanje dopuštenog boravka.

Kako izgleda uzimanje podataka na granici?

Prilikom prvog ulaska nakon uspostave EES sistema, uz podatke o putnim ispravama, prikupljaju se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i slika lica (kreira se lični EES dosje, uz pripadajuću bilješku o vremenu i mjestu ulaska/izlaska).

Prilikom ponovnog dolaska, identitet putnika se biometrijski potvrđuje usporedbom uživo snimljene slike lica i prethodno pohranjenih podataka.

Kod izlaska iz schengenskog prostora također će se biometrijski provjeravati identitet državljana trećih zemalja, usporedbom uživo snimljene slike lica, uz provjeru putne isprave.

A kod djece?

Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju, dok se slika lica uzima bez obzira na starost osobe.

Ako putujete avionom:

Samouslužni EES kiosci nalaze se na šest zračnih luka u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka.

Kiosci su namijenjeni državljanima trećih zemalja koji prvi put ulaze u schengenski prostor i još nemaju kreiran dosje putnika, koji nisu nositelji boravišnih dozvola, boravišnih iskaznica, viza za dugotrajni boravak te ne pripadaju među druge izuzete kategorije prema Uredbi (EU) 2017/2226.

Kako izgleda proces na kiosku?

Putnik na kiosku prolazi predregistraciju koja uključuje: skeniranje putne isprave, izuzimanje biometrije lica i otisaka četiri prsta desne ruke, kratak upitnik o razlogu dolaska.

Koliko se čuvaju podaci u EES-u

Osobni podaci određenih državljana trećih zemalja (osobni EES dosje s pripadajućim bilješkama o ulasku i izlasku) u pravilu se čuvaju tri godine nakon zadnjeg izlaska iz schengenskog prostora, nakon čega se automatski brišu, dok se osobni podaci određenih državljana trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka čuvaju pet godina.

Gužve na granicama

Za očekivati je da će se povećati trajanje granične kontrole na cestovnim graničnim prijelazima jer će određeni putnici iz trećih zemalja prilikom prvog dolaska nakon uspostave morati izaći iz vozila radi kreiranja osobnog EES dosjea i kasnije radi provjere identiteta.

Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon uhodavanja sustava i stvaranja većeg broja osobnih EES dosjea.

KLix

Kako je rekao, na današnjem sastanku iz internih razloga nisu bili prisutni predstavnici prevoznika.

“Imamo jako jednostavan zaključak – da dobijemo sastanak sa nadležnim tijelima Vlade Hrvatske o temi boravka naših vozača prijevoznika, prelaska granice i ulaska u Šengensku zonu. Nećemo odustati dok ne dobijemo taj sastanak. Očekujemo da će nam predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto uskoro dati neku vrstu novih informacija vezano za sastanke koje je imala s Plenkovićem”, rekao je.

Kako je rekao, kad se aktivira sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije EES, velikom broju prevoznika će biti restartovani dani.

“To su informacije koje su nam potvrđene. Dakle, oni sada mogu da dišu. To će trajati nekoliko mjeseci. Svi dani su im svedeni na nulu. Vjerujem da je to Evropska komisija uradila iz dva razloga – jedan je što smo uporno to tražili, a drugi je što slijede sezonski dani kad ima mnogo putovanja”, dodao je.

Ipak, ni ovo ne znači trajno rješavanje problema prevoznika, već blago odgađanje dugogodišnjeg problema. Inače, prijevoznicima iz BiH ograničava se boravak u šengenskom prostoru na 90 dana, nakon čega se suočavaju sa zabranama ulaska, iako posjeduju sve potrebne dozvole i licence za rad iako u EU ne borave, nego su samo u tranzitu.

Podsjetimo, od sutra je puna implementacija EES sistema na svim graničnim prijelazima sa Evropskom unijom.

Od sutra prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, a svi podaci o ulascima i izlascima bilježit će se elektronski u EES sistemu.

Putnicima će se fotografisati lice te uzimati otisci prstiju i lični podaci iz putne isprave.

Sistem automatski evidentira datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka te eventualna odbijanja ulaska. Trajanje dopuštenog boravka precizno se računa putem integriranog automatiziranog kalkulatora.

Klix

“BHRT se u ovom predmetu žalio isključivo na troškove postupka, te da je prvostepenom presudom RTRS obavezan da BHRT-u isplati iznos od 5,4 miliona KM i troškove postupka u iznosu višem od 35 hiljada maraka”, saopćili su iz Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

Ukoliko u roku od 30 dana RTRS ne ispuni obaveze, pokrenut će se izvršni postupak.

Riječ je o sporu u vezi s raspodjelom sredstava od RTV takse. Ukupan dug RTRS-a prema BHRT-u premašio je 100 miliona konvertibilnih maraka.

Ranije je BHRT tužio RTRS zbog duga u iznosu većem od 10 miliona KM. Vrhovni sud RS-a je prihvatio argumente BHRT-a i potvrdio da BHRT-u pripada 50 posto od ukupno prikupljene RTV takse.

Klix

Crnadak je zauzeo stranu Nebojše Vukanovića, a za novinara Zvonka Komšića je poručio da je postupio “neprihvatljivo”.

“Nastup Zvonka Komšića jutros na BHRT-u zvučao je kao da je ‘92. Neprihvatljiv je, ne samo novinarski, nego i ljudski. Prošla su vremena kada su se Srbi tjerali u Srbiju, BiH neće nikada biti unitarna. Komšić treba da uputi izvinjenje, jer nas je jutros sve u Republici Srpskoj uvrijedio”, napisao je Crnadak na svom X profilu.

Podsjećamo, u jutarnjem programu BHRT-a došlo je do verbalnog obračuna kada je novinar Zvonko Komšić pitao “za koga će navijati na Svjetskom prvenstvu u nogometu ovog ljeta”. Tom prilikom, Vukanović je poručio kako on navija za Srbiju i Crvenu zvezdu.

Potom je Komšić prokomentarisao da onda Vukanović ne može biti kandidat za Predsjedništvo BiH ako ne voli ovu zemlju.

“Ne možete od mene tražiti da srčano navijam za BiH kao za Srbiju”, rekao je Vukanović pa ga je Komšić ponovo prekinuo i rekao da onda treba ići u Srbiju i tamo se kandidovati za Predsjedništvo ako mu je ta zemlja bitnija.