Connect with us

USK

Bosanska Krajina postaje oaza za proizvodnju obnovljive energije

Published

on

Zbog konfiguracije terena i velikog broja sunčanih dana Bosanski Petrovac je jedna od najatraktivnijih lokacija za solarne parkove.

Oktobar u Krajini pored izbora i jeseni obilježava i produktivna aktivnost izvršne vlasti u oblasti promocije i afrimacije obnovljivih izvora energije. Moglo bi se reći, ako se pozovemo na činjenice, da je dugogodišnja faza koncesionarskog mrtvila Unsko-sanskog kantona okončana prije tri godine i da se od tada vlada još uvijek aktuelnog premijera Mustafe Ružnića (Narodni evropski savez, NES) vrlo angažirano fokusira na ovu oblast.

Lako provjerljiv podatak da se i zakonodavni nivo Kantona 1 jasno opredijelio protiv fosilnih goriva izbacivanjem iz prijedloga budućeg Prostornog plana „kineske“ Termoelektrane Kamengrad ukazuje da ovaj dio Bosne i Hercegovine vrlo jasno nastoji uhvatiti korak u pravcu tzv. niskougljične budućnosti, odnosno smanjivati ovisnost od fosilnih goriva u korist tzv. čiste energije.

Brentrupov solarni park

Premijer Ružnić je nedavno posjetio firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta kojoj su zvanično uručena rješenja odnosno urbanističke saglasnosti za izgradnju solarnog parka Bjelajski Vaganac na području općine Bosanski Petrovac. Radi se o tri solarne elektrane, pojedinačne snage 29,5 megavata (MW). Vlasnik Promondis Energy je Nijemac Berthold Brentrup, a za Bosanski Petrovac se odlučio zbog najpovoljnih administrativno-finansijskih uslova. Brentrup je prije dvije godine počeo pregovore oko investicije u solarni park ukupne snage 88,5 MW na području Unsko-sanskog kantona. Projekat je vrijedan 60-ak miliona eura.

„Vlada Unsko-sanskog kantona bila je opredijeljena da potakne projekte proizvodnje čiste energije stvaranjem povoljnog okruženja za investicije. Krajina ima izvanredne potencijale energije vjetra i sunca, ali trebalo je stvoriti uvjete za korištenje ovih resursa i privlačenje investitora jer je riječ o višemilionskim ulaganjima u projekte izgradnje postrojenja kojima prethodi dugotrajna pripremna procedura. Kada sam, prije četiri godine, poručio da će Unsko-sanski kanton, kad je u pitanju privredni razvoj, krenuti uzlazno da bude Kanton broj jedan u Federaciji BiH, bili smo svjesni koliko će rada trebati, a da je prioritet da se Vlada Kantona partnerski stavi na raspolaganje investitorima“, kaže Ružnić.

Podsjećamo, prva velika investicija na području Unsko-sanskon kantona za iskorištavanje energije vjetra biće vjetropark na području grada Bihaća, lokalitet Teočak, snage 40 MW s ulaganjem procijenjenim na 120 miliona konvertibilnih maraka (60 miliona eura). Ovaj bi vjetropark u konačnici imao 13 vjetroagregata udaljenih od Bihaća 27 kilometara. Start ovog projekta ozvaničen je prije četiri godine, potpisivanjem ugovora između Vlade Unsko-sanskog kantona i „Ivicom Consulting” d.o.o. Zagreb za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta za istraživanje, građenje i korištenje vjetroelektrana instalirane pojedinačne snage do pet MW. Nakon provedenih istraživanja na prostoru izabrane lokacije o ekonomskoj opravdanosti za gradnju vjetroelektrana, investitor je trenutno u fazi pripreme dokumenata za ishođenje urbanističke saglasnosti.

U Krajini su širom otvorena vrata investiranju u solarna postrojenja prije dvije godine izmjenom i dopunom Zakona o koncesijama koga je pratio i Zakon o javnom partnerstvu kao institucionalna i zakonodavna podrška projektima za koje država nema sredstva, a privatni sektor ima. U izgradnju solarnih elektrana mnogo je lakše ići uz državne podsticaje, a najteže i najkompliciranije je dobivanje dozvola za proizvodnju struje od FERK-a. Za solarne elektrane je takođe potrebno mnogo manje dokumentacije nego za vjetroeenergetske elektrane.

Svi putevi vode u Bosanski Petrovac

U posljednje tri godine resorno Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Vlade Unsko-sanskog kantona izdalo je šest rješenja za građenje solarnih elektrana. Zanimljivo i ništa čudno, svi budući objekti gradiće se na području općine Bosanski Petrovac – ne samo zbog velikog broja sunčanih dana nego i zbog boljih administrativno-finansijskih uslova.

Inače, investitori pokazuju interes i za investiranje u solarne energetske projekte na bihaćkim lokacijama Maslovarina Glava i Martin Brod vjerovatno na bazi istraživanja potencijala sunčanih dana i drugih parametara. Prema informacijama iz ovog ministarstva, u 2020. godini izdane su dvije urbanističke saglasnosti za firmu „ASA energija“ iz Sarajeva za po jednu fotonaponsku elektranu od po četiri MW, odnosno ukupno odobrene snage priključenja od osam MW. Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade Unsko-sanskog kantona počelo je i rad po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za ASA grupaciju, koja kroz firmu ASA energija, kao nosioca poslova, također ulaže u objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području ovog Kantona.

Prethodno je Vlada Federacije BiH dala saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za izdavanje energetskih dozvola privrednom društvu ASA Energija d.o.o. Sarajevo, sa Elektroprivredom BiH već je dogovorena izgradnja dalekovoda, a samo u postupcima koji su prethodili ispunjavanju uvjeta za podnošenje zahtjeva za građevinske dozvole solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, investitor je uložio oko milion konvertibilnih maraka (pola miliona eura).

„Bosanski Petrovac je područje s najvećim brojem sunčanih dana i oko 1.800 sunčanih sati godišnje. Taj potencijal će ovaj mali bosanskohercegovački grad izgraditi u giganta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora”, kaže premijer Mustafa Ružnić.

I kantonalni premijer, i ministar građenja Adnan Alagić ukazuju da je cijeli proces koji vodi konačnom stavljanju resursa obnovljive energije u svrhu razvoja, bio dugotrajan i zahtijevao predanost, odgovornost i timski rad. Kvalitetna koordinacija i saradnja ministara Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline, Ministarstva privrede i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bila je ključna kako bi se projekti razvijali.

„Znali smo potencijale energije vjetra i sunca ali trebalo je upornosti i vremena da ih dovedemo do ove faze. Ako globalno gledamo, trenutna energetska kriza je dodatno ukazala na važnost ulaganja u obnovljive izvore energije. To je ujedno ulaganje u energetsku sigurnost države i ulaganje u zaštitu okoliša a uz to i dodatno poboljšanje privrednog ambijenta. Unsko-sanski kanton smo doveli na korak do zavidne energetske stabilnosti kroz proizvodnju čiste energije”, ističe premijer Ružnić.

Planiranje novih investicija

Prošle godine urbanističke saglasnosti dobili su „S Elektro“ iz Bosanskog Petrovca za solarnu elektranu snage četiri MW, te pomenuti „Promondis Energy“ iz Sanskog Mosta na lokaciji Bjelavski Vaganc. Ove godine ista je kompanija dobila još dvije urbanističke saglasnosti na istoj lokaciji ukupne snage solarnog parka od 29,5 MW.

U Bosanskom Petrovcu prva izgrađena solarna elektrana sa 1.200 solarnih ploča i vlastitom trafostanicom je ona u vlasništvu privrednog društva „RSV Energy“ kapaciteta 150 kilovata sa godišnjom proizvodnjom od 219 MW električne energije.

Kantonalni ministar Alagić ističe kako ova firma planira novu investiciju.

„Fotonaponsku elektranu, snage četiri MW, planiraju graditi na lokaciji Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu, a Ministarstvo već radi po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole i ovom investitoru“, kaže.

Još jedna firma iz Bosanskog Petrovca, „GEP“ d.o.o. (Green Energy Power), vlasnik je nekoliko solarnih elektrana ukupne instalirane snage 1,1 MW.

„Trenutno ishodujemo dokumentaciju za još dvije solarne elektrane po 150 kilovata AC i pet solarnih elektrana po 999 kilovata AC. Među pionirima smo u ovoj oblasti na ovom prostoru“, kažu u GAP-u.

Navode kako je glavni problem ishodovanje dokumentacije i sporost pribavljanja raznih dozvola od općine, kantona, Elektroprivrede BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Regulatorne komisije za energiju FERK-a, Operatora za obnovljive izvore energije. Kako ističu, trebalo im je pune dvije godine da zaokruže proceduru obezbjeđenja dokumentacije. Objašnjavaju kako je planirana godišnja proizvodnja za trenutno instalirana postrojenja 1.240 MW odnosno 1,24 gigavata (GW) što je ekvivalent za 400-500 domaćinstava u godini dana sa prosječnom potrošnjom od 250-300 kW.

“Trenutno na tržištu imamo nekoliko otkupljivača osim Operatora za obnovljive izvore energije, kao što su Elektroprivreda BiH, Hifa Oil, EFT Beograd. Tržište električne energije je liberalizirano od 1. jula ove godine. Velika šansa je, nažalost, sukob Ukrajina – Rusija, jer su cijene električne energije na evropskim berzama enormno skočile. Dostižu čak i do 500 eura po MWh, dok su ranije bile svega 80 eura pod MWh“, pojašnjavaju u ovoj firmi.

I Sanjanin investira u solarne panele

I u Sanskom Mostu jedna domaća kompanija, „Energy Cat“ ishodovala je svu dokumentaciju za solarnu elektranu kapaciteta dva MW (radi se o dvije solarne elektrane od po jedan MW zbog administrativnog nivoa za izdavanje dozvola), a kompletan milionski projekat stao bi na 25 MW. Građevinska dozvola već je izdana u Općini Sanski Most i čeka se pravosnažnost. Dosadašnja vrijednost investicije samo u opremu je pet miliona konvertibilnih maraka (2,5 miliona eura), a dobijanje svih dozvola trajalo je tri godine.

„U konačnici ovaj bi solarni park sa 25 MW sa sadašnjim energetskim potrebama Kantona mogao ovaj cijeli prostor učiniti energetski neovisnim. Npr. Sanski Most u elektroenergetskoj špici ‘vuče’ oko 8,5 MW, Bosanski Petrovac 2,5 MW, Bosanska Krupa tri MW itd. U budućnosti će se fabrike graditi tamo gdje ima energije, jer je prenos energije je strašno skup, gubici su značajni”, ističu u firmi „Energo Cat“.

U ovoj godini Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona rješava i urbanističke saglasnosti za tri lokacije za solarne elektrane firme „AT Solar“ iz Bosanskog Petrovca ukupnog kapaciteta 20 MW, bihaćke firme „Carpet Planet“ koji planira izgradnju solarnog parka kapaciteta 13,6 MW i „S Elektro“ iz Bosanskog Petroovca koji čeka na građevinsku dozvolu.

Tako općina Bosanski Petrovac postaje polako jedna od najznačajnijih oaza za proizvodnju električne energije zahvaljujući izdašnoj energiji Sunca.

IZVOR: AL JAZEERA

USK

Plaće u USK-u povećane za 100 do 200 maraka

Published

on

By

Isplatnim bodom zaposleni u organima uprave i sudske vlasti izjednačili su se konačno sa primanjima koja imaju kolege u drugim kantonima i na nivou FBiH

Policija, prosvjeta i budžetski radnici Unsko-sanskog kantona u 2024. godinu ušli su sa obećanjima koja su dobili od nove Vlade o tome da će imati bolje kolektivne ugovore, povećane plaće i bolje šanse da izađu nakraj sa poskupljenjima i inflacijom, piše Oslobodjenje.

Za sada u svakom segmentu Vlada ispunjava što je i obećala, osim u slučaju Sindikata srednjeg obrazovanja, koji je u cijeloj priči najviše zanemaren.

FAMOZNI BOD

– Mi još nismo počeli dobijati povećana primanja, nemamo čak ni potpisan kolektivni ugovor. U principu, mi smo njega dogovorili sa Vladom, ali već dvije sedmice čekamo na konačnu, proširenu verziju kolektivnog ugovora da je pošalju u našu sindikalnu organizaciju. Zvali smo ih da vidimo šta je u pitanju, kažu nam da moraju još izvršiti neke preraspodjele u budžetu kako bi mogli da ispune te obaveze. Sve je to zbog toga što je budžet usvojen prije nego su dogovorili kolektivne ugovore, objasnio nam je razloge kašnjenja predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja USK-a Samir Fajić.

Ove godine sindikati obrazovanja su odvojeno ušli u pregovore sa Vladom, pa je Sindikat osnovnog obrazovanja na vrijeme zaključio svoj kolektivni ugovor kao brojnija organizacija, a samim tim i veća stavka koju je Vlada morala brzo riješiti. Kada je u pitanju kolektivni za srednje škole, Vlada insistira na tome da je on načelno dogovoren i da je u procesu obrade.

Ipak, sve će se odvući u april, kada će prosvjetari u srednjim školama dobiti plaće po starom obračunu.

Nastavi čitati

USK

Teška saobraćajna nesreća u Bihaću, maloljetnik zadobio teške povrede

Published

on

By

U bihaćkom naselju Mali Lug dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je teže povrijeđeno jedno lice.

Kako saznajemo, povrijeđen je maloljetni vozač motocikla “Quad”. Nesreća se desila zbog neprilagođene brzine uslovima na cesti, što je dovelo do udara u betonski zid.

Maloljetni vozač je prevezen u Kantonalnu bolnicu gdje su mu konstantovane teže tjelesne povrede.

Nastavi čitati

USK

Krajišnici velikog srca u ramazanu šalju pomoć povratnicima u Podrinje – “Sjetimo ih se i kad nije 11. juli”

Published

on

By

Bišćani i dijaspora su, uz podršku Pomozi.ba, darivali povratničke porodice u Podrinju, uljepšavajući i njima i sebi blagoslovljeni mjesec

Udruženje Horizont 2006 iz Bihaća organizovalo je akciju pod nazivom Sedmica solidarnosti Bihać Srebrenici, kao što to njegovi članovi čine svakog ramazana već dugi niz godina. U okviru ove humanitarne akcije Bišćani su u Srebrenici, Potočarima, Bratuncu, Zvorniku i Vlasenici podijelili oko 600 paketa pomoći.

POSEBNO VRIJEME

Kupovinu mješovitih paketa pomoći donacijama su obezbijedili građani grada Bihaća, prijatelji iz Švicarske, te organizacija Pomozi.ba, dok su u distribuciji učestvovale i članice Udruženja Hanume sa Une.

Ideja da pomažemo Podrinje nastala je davno, prije 16 godina, prilikom našeg učestvovanja na Maršu mira, kazao je Muslić

– Javljaju nam se naši volonteri iz Podrinja, da ih dragi Allah nagradi za svaki pređeni korak. Svi vi koji ste učestvovali, molimo da vas Gospodar dvostruko nagradi. Paketići su i ove godine izmamili osmijeh na lica najmlađih, izvijestile su članice ovog ženskog udruženja.Oglasili su se i iz organizacije Pomozi.ba, koja već nekoliko godina učestvuje u ovoj akciji sa Horizontima, pomažući povratnike.

– Vrijedno je napomenuti da je ovo šesnaesta godina kako Udruženje Horizont 2006 organizira ovu akciju koja ima za cilj pomoći povratničkom stanovništvu Podrinja. Također, ovom akcijom i sličnim aktivnostima koje Horizont 2006 provodi želi se dati na značaju tome da Srebrenica nije samo jedanaestog jula, već da se Srebrenice i genocida u Srebrenici trebamo sjećati i ostala 364 dana u godini, navodi se u saopćenju organizacije, piše Oslobodjenje.

Ramazan je posebno vrijeme za vjernike, jer svako učinjeno djelo u njemu ima višestruko uvećanu emotivnu vrijednost i blagoslove.

Svaka od 300 porodica dobila je po dva paketa namirnica

– Željeli smo da prikupimo u gradu Bihaća što više namirnica i da ih distribuiramo u Podrinje, u ruke onih kojima je to zaista i potrebno. Aktivnost je nastala još davno, prije 16 godina, prilikom našeg učestvovanja na Maršu mira za Srebrenicu. Inače, mi svake godine učestvujemo u ovom maršu, ali 2009, kada smo u najvećem broju učestvovali, rodila se i ideja da organizujemo ovu akciju kojom bismo bili u prilici da posjetimo Srebrenicu ne samo na jedan dan, 11. jula, nego i van obilježavanja genocida, u toku svake godine. Kada se obilježava godišnjica genocida, oni uvijek imaju mnogo posjeta, ali mimo toga su obično prepušteni sami sebi. Odluka je pala da to bude u ramazanu, koji je najodabraniji mjesec, u kojem se posti i u kojem su ljudi više skloni da čine dobra djela, jer su više u kontaktu sa svojim srcem i žele da darivaju druge oko sebe, kazao nam je Elvir Muslić iz Bihaća, jedan od osnivača Udruženja Horizont 2006 i pokretača ove lijepe akcije.

Ovog ramazana akcijom Sedmica solidarnosti Bihać Srebrenici ostvarili su veliki uspjeh, jer je ona pokrenuta i završena u roku od sedam dana.

PODRŠKA IZ ŠVICARSKE

– Pomogao nam je i Medžlis Islamske zajednice koji je aktivan u Bihaću. Zahvalio bih njima kao partnerskoj instituciji sa glavnim imamom Mensurom ef. Ćehićem na čelu, koji je i ovaj put aktivirao svoje imame, mještane i ljude aktivne u svim džematima. Neizostavan partner u svim našim aktivnostima je i Pomozi.ba, jer mi za njih radimo i neke projekte u Unsko-sanskom kantonu, pa i dalje. Njihov doprinos u donacijama je veliki, a zajedno smo i ovaj put posjetili Podrinje. Naša dijaspora iz Švicarske, džemati vezani za grad Saint Gallen, već četiri godine zaredom također učestvuje u akciji. Ovaj put su doprinijeli iznosom od 20 hiljada maraka, što smo pretvorili u životne namirnice. Oko 300 porodica dobilo je po dva paketa, a ukupna vrijednost svega je oko 50 hiljada maraka, kazao je Muslić.

Nastavi čitati

Najčitanije