• Federalno ministarstvo zdravstva početkom godine usvojilo je novi Pravilnik o normativima i standardima u federalnom zdravstvu. Prema ovom dokumentu, između ostalog, tim porodične medicine brine o zdravstvenoj zaštiti za čak 2.000 pacijenata.

  – Da je to preveliko opterećenje, smatraju u Savezu sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, koji su pokrenuli inicijativu za izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacija Bosne i Hercegovine.

rtvusk

Javnoj ustanoviu Nacionalni park „Una“ Bihać naloženo je da odmah uspostavi saradnju sa ombudsmenom Bosne i Hercegovine na način propisan članom 23. i članom 25. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Od javnog preduzeća zatraženo je da po prijemu preporuke bez odlaganja podnosiocu žalbe odgovori na podneseni zahtjev za pristup informacijama od 7. oktobra 2025. godine, na način propisan članom 14. Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, od JU Nacionalni park “Una” BIhać traži se da u roku od 30 dana od dana prijema preporuke obavijesti ombudsmene Bosne i Hercegovine o preduzetim aktivnostima na njenoj realizaciji.

Ombudsmenu Bosne i Hercegovine dostavljena je žalba u kojoj je kao odgovorna strana označena JU Nacionalni park „Una“ Bihać u vezi nedostavljanja odgovora na podneseni zahtjev za pristup informacijama od dana 7. oktobra 2025. godine, piše Slobodna Bosna.

Provodeći postupak istraživanja od preduzeća je zatraženo izjašnjenje i to po zahtjevu za izjašnjenje od dana 31. oktobra 2025. godine, kao i po urgenciji od dana 28. novembra 2025. godine.

Preduzeće nije dostavilo traženo izjašnjenje ni po jednom od upućenih mu zahtjeva, onemogućivši na taj način ombudsmenu Bosne i Hercegovine u efikasnom provođenju postupka istraživanja.

Na osnovu navedenog, ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine, su dana 20. januara 2026. godine, izdali preporuku JU Nacionalni park “Una” Bihać.

Jedan radnik u Federaciji BiH prosječeno tokom godine provede 25 dana na bolovanju. Ovaj broj četiri puta je veći u odnosu na prosjek EU. Troškovi koji poslodavci tom prilikom mogu imati idu i do 13.000 maraka s obzirom da oni isplaćuju naknadu za odsustvo  do 42 dana. U većim kompanijama ti iznosi su daleko veći. Time se bolovanja slobodno mogu označiti kao poslovni rizik ali i sistemski problem. Prema nekim istraživanjima od ukupnog broja bolovanja u svim kantonima u Federaciji BiH, Unsko – sanski kanton bilježi nešto manje od 20%…                                                                                         

 – Stvarno, iz zdravstvenih razloga ili bolovanje zbog potpuno drugih potreba ili motiva. Nije to evidentan problem samo u BiH već i u zemljama u regiji. Od  12 dana u Sloveniji, do 22 u Srbiji i Makedoniji, dok se u našoj zemlji ovaj prosjek povećava na čak na 25 dana. 

Za poslodavce koji snose teret do 42 dana bolovanja, ovo je neizdrživo. To potvrđuje i Safudin čengić predsjednik Ekonomsko –  socijalnog vijeća FBiH, podsjećajući kako poslodavci smatraju da ovo što se dešava u BiH jeste nenormalno i neprihvatljivo s obzirom na praksu i prosjek bolovanja u najrazvijenijim zemljama unutar EU.

A troškove dugotrajnog bolovanja poslije 42 dana snosi javno zdravstvo. Koje je, da podsjetimo, samo za 11 mjeseci u prošloj godini za ovu namjenu izdvojilo više od 6,7 miliona maraka, što je za 1, 400. 000,00 više  nego u 2024. godini. Da je ovo itekako veliki problem koji je rezultirao enormnom potrošnjom javnog novca pokazao je podatak iz ŠPD ‘Unsko-sanske šume’ za 2024. godinu. 

U ovom preduzeću koje upošljava oko 620 radnika evidentirano je čak 120.000 radnih sati bolovanja, odnosno 25 radnih dana za svakog uposlenog. O ovom su na jednoj od sjednica raspravljali i zastupnici u Skupštini USK, a tom je prilikom zatraženo očitovanja od Kantonalne inspekcije, Ministarstva zdravstva i ZZO…

Temu sedmice donosimo u TV Dnevniku Rtvusk:

Potpisan je sporazum između Muftijstva bihaćkog, Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Medžlisa Islamske zajednice Bihać, kojim je ozvaničen početak aktivnosti na potpunoj restauraciji Fethija džamije u Bihaću.

Gotički zvonik

– Mi, Bišćani, znamo koliki je značaj ove džamije i zato smo sretni što je došao dan kada krećemo u njenu potpunu obnovu. U protekle dvije godine uspjeli smo svim akterima prenijeti zašto je Fethija važna za cijelu Bosnu i Hercegovinu i zbog čega treba biti na vrhu prioriteta za restauraciju. Sretan sam što, uoči mubarek ramazana, možemo konstatirati da smo u tome uspjeli, izjavio je predsjednik Medžlisa IZ-a Bihać Samir Bećirspahić.

Fethija je jedna od rijetkih sačuvanih evropskih islamskih bogomolja i smatra se najstarijom građevinom gotičkog stila u našoj zemlji.

Prvobitno je sagrađena kao crkva Svetog Antuna Padovanskog krajem XIII i početkom XIV stoljeća. Dolaskom Osmanlija crkva se preuređuje u glavnu džamiju i dobija naziv Fethija. Jedna od zanimljivih činjenica vezanih za nju jeste da je gotički zvonik služio kao minaret sve do 1863. godine, kada je usljed dotrajalosti srušen i zamijenjen novim. Zbog činjenice da je nekada bila crkva, džamija Fethija se često opisivala kao bosanska Aja Sofija.

Fethija je proglašena nacionalnim blagom Bosne i Hercegovine, njen mesdžid i danas je u funkciji, otvoren za svakog, pa tako i turiste koji je redovno posjećuju zainteresirani za njenu burnu istoriju.

Vakufska direkcija IZBiH i Generalna direkcija vakufa Republike Turske ranije su potpisale protokol o saradnji u vezi s restauracijom Fethija džamije. Nakon što je u Turskoj odobren ovaj projekat, te nakon objave odluke u službenom glasniku Republike Turske, pristupilo se pripremnim radovima koji podrazumijevaju sve faze projektne dokumentacije, od idejnog rješenja do izvedbenog i glavnog projekta.

– Već dugo Vakufska direkcija intenzivno radi na kandidiranju projekta restauracije Fethija džamije našim partnerima u Republici Turskoj. Generalna direkcija za vakufe Republike Turske će, putem Vakufske direkcije IZBiH, finansirati kompletnu restauraciju ove džamije. Trenutno ne možemo govoriti o finansijskoj konstrukciji, projekat je veoma zahtjevan, jer je u teškom stanju i bit će potrebno mnogo znanja i sredstava da se posao privede kraju, istakao je direktor Vakufske direkcije IZ-a u Bosni i Hercegovini Huso Salihović.

Imam ove džamije Abdul-Aziz Nuspahić, pozivajući se na zaključke Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Unsko-sanskog kantona, pominjao je kako je munara Fethije u najkritičnijem stanju.

– Munara je dosta stradala u ratu. Ima pukotina i u oba zida koja se nalaze paralelno. U tom smislu tek bi trebala neka detaljna stručna analiza da pokaže šta bi to trebalo sve da se uradi na džamiji, kazao je prije za Anadoliju ef. Nuspahić.

Prema procjenama predstavnika Vakufske direkcije, pet narednih mjeseci bit će dovoljno da se ove aktivnosti okončaju i podnese zahtjev za građevinsku dozvolu. Očekuje se da će proceduralni dio biti završen najkasnije do jula, kada će biti ispunjeni svi uvjeti za početak građevinskih radova.

Simbol Krajine

– Sad nam je važan, možda i historijski čas, ne samo za Bihać već i za cijelu Bosansku krajinu. Sama riječ Fethija znači otvorenost, a ona je kroz povijest bila rijedak primjer susreta različitih kultura i civilizacija – od srednjovjekovne, osmanske, pa, ako hoćete, i naše savremene bosanske historije. Ova džamija je simbol grada Bihaća, ali i identiteta ovog naroda i kraja. S obzirom na to da će nakon restauracije zadržati sve kulturno-historijske elemente, imamo pravo da se radujemo što ćemo i u narednim stoljećima promovirati Fethiju kao dragocjeno naslijeđe naše zemlje, kazao je muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić.

Naglasio je da su autoritet i zalaganje reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića bili presudni da se u Turskoj projekat odobri, kao i trud vrijednih ljudi u Vakufskoj direkciji Islamske zajednice.