Tokom obraćanja javnosti, predstavnici SDA iznijeli su niz kritika na račun aktuelne vlasti u Kantonu Sarajevo.
BiH
Bošnjaci – stari problem, a Bosna i Hercegovina legitimni cilj
Piše: Senada Tahirović
Bošnjaci se svode na narod bez legitimnog političkog kapaciteta; kao masa koja se navodno povija pred strancima i ne može biti subjekt države. To je tip retorike koji uvijek priprema teren za institucionalno isključivanje
Antimuslimanski rasizam u Bosni i Hercegovini živimo toliko dugo da ga prepoznajemo lahko – kao zrak koji dišemo – pa smo na njegovu perzistentnost gotovo oguglali. Skoro dvije stotine godina isti obrazac određuje način “tumačenja” Bošnjaka: kao tuđe tijelo, kao civilizacijski višak, kao narod koji je “nešto drugo”. Promjenama sistema mijenjao se samo vokabular i poneki mehanizam pritiska, ali logika je ostajala ista. I danas je prepoznatljiva u institucionalnom govoru u Republici srpskoj, na predizbornim skupovima, u parlamentarnim transkriptima (ako vam je mrsko čitati Specijalni izvještaj Komisije za slobodu vjere IZ u BiH iz aprila ove godine, dovoljno je tek nekoliko klikova na Google da vam to ilustrira), ali i u tekstovima evropskih autora (uglađeni, salonski rasizam) koji pod prividom historijske analize oživljavaju iste narative.
Ovdje ćemo spomenuti nešto iz Specijalnog izvještaja Komisije za slobodu vjere Islamske zajednice. Dokument bilježi, precizno i bez viška, kako se islamofobija u NSRS-u artikulira kroz retoriku koja je odavno prešla granicu individualnog govora mržnje i postala oblik institucionalne prakse. Bošnjaci se u skupštinskoj sali opisuju kao sigurnosna prijetnja, kao “zulumćari”, kao preneseni orijentalni višak, kao oni koji navodno žele potčiniti RS. Na jednoj od sjednica poslanici govore o “fesovima i dimijama”, na drugoj o “šerijatskoj prijetnji”, na trećoj se insistira na narativu o “poturčavanju”. To je diskurs koji više ne skriva vlastitu funkciju: učvršćivanje političke ideje RS-a kao ekskluzivnog entiteta i delegitimiranje prisustva Bošnjaka u njemu. Institucije vlasti to proizvode kao standard, tako da govor mržnje više nažalost i ne bilježimo kao incident jer znamo da je norma u službi fašističkih ideja koje su, treba li podsjetiti, dovele do genocida nad Bošnjacima.
U takvoj matrici, Dodikovi nastupi već dugo dolaze kao najogoljenija verzija spomenutoga. Ilustracije radi, samo prošlog mjeseca na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu ispucao je cijeli arsenal izgovarajući rečenice koje u normalnom pravnom sistemu ne bi mogle proći kao politička retorika: “niko ne laže više od Turčina”, “šire se kao amebe”, “ne smijemo dopustiti islamizaciju”. Iza takvih formulacija, ma kako ih neko pokušao predstaviti tek kao “proračunate provokacije”, uvijek stoji isti očekivani ishod: delegitimiranje, pa potom i nestanak jednog naroda – politički, a historija nas uči i fizički. Jer ovakav diskurs svodi Bošnjake na biološki oblik, na masu, na civilizacijsku prijetnju. Tužilaštvo BiH to još uvijek ne prepoznaje kao nelegalan govor mržnje, a time ne pokazuje pravnu suzdržanost nego institucionalnu normalizaciju rasizma u kojoj rastakanje države Bosne i Hercegovine – pa i kroz to da država koja nema snagu zaustaviti fašizaciju, da upotrijebimo poznate i nezaboravne formulacije – jeste zapravo legitiman cilj.
To potvrđuju i procesi koji se odvijaju paralelno na svim nivoima, pa tako imamo na djelu sistematično slabljenje državnih institucija. BHRT, institucije kulture, arhivi, biblioteke – sve ono što čini zajednički temelj Bosne i Hercegovine – ostaje bez finansijske i političke podrške, dok se dugovi gomilaju, računi blokiraju i radnici ostaju bez osnovnih uvjeta. Kada iz RS-a dolazi tvrdnja da državne institucije “nisu ustavne”, kada se odbija finansiranje zajedničkog javnog servisa, kada se razara institucionalna memorija – jasno je da cilj nije samo fiskalno opiranje, nego dugoročno dovođenje u pitanje same ideje države. Antimuslimanski rasizam u ovom kontekstu nije izoliran, već je ideja koja nosi ideološku i političku infrastrukturu ovih projekata te služi velikodržavnim ambicijama koje se oslanjaju na rastakanje državnosti.
Staša Košarac taj projekat izgovara bez posrednika. Njegove tvrdnje da Bošnjaci “nisu državotvorni”, da su “podanici i konvertiti”, da rade za “skute okupatora”, su obnovljena verzija starog kolonijalnog pa i fašističkog diskursa. Bošnjaci se svode na narod bez legitimnog političkog kapaciteta; kao masa koja se navodno povija pred strancima i ne može biti subjekt države. To je tip retorike koji uvijek priprema teren za institucionalno isključivanje.
U tom kontekstu treba čitati i tekst Marie-Janine Calic (Mari-Žanin Čalić), koja je i ranije nastupala sa sličnih pozicija, a inače je bila savjetnica Yasushija Akashija u vrijeme kada su na području Srebrenice srpske snage sprovodile genocid, objavljen u Zeit Geschichte. Iako je naizgled zaogrnut akademskim tonom, tekst ne odstupa mnogo od otrovnih narativa koji se godinama reproduciraju na Balkanu. Sarajevo je opisano kao grad koji se “nacionalizira u bošnjačko-muslimanskom smislu”, kao prostor u kojem “dominira islam”, kao mjesto koje se mijenja u pravcu “panislamskog prizvuka”, čime gnijezdi istu logiku: vidljivost muslimana postaje problem, a demografske i kulturne promjene uzrokovane agresijom na Bosnu i Hercegovinu prikazuju se kao dokaz da se grad navodno udaljava od vlastite prošlosti.
Šta god su motivi profesorice Calic i šta god da prikrivaju – bilo da je tekst svjesno i precizno objavljen baš u trenutku kada se otvara strašni predmet „Sarajevo safari“za zločine ubijanja iz užitka u kojima su učestvovali i brojni Evropljani čija ideološka uvjerenja nije teško pogoditi, bilo da se ovim u drugi plan stavljaju masovni zločini, etnička čišćenja, genocid, višegodišnja opsada Sarajeva ili ideja trećeg entiteta – činjenica je da stavovi spomenute profesorice “nježno” i “dušebrižnički” ukivaju konstrukcije kako neka islamska prijetnja uzrokuje promjene strukture grada. I to sve kao da ne postoje činjenice da je Sarajevo i danas multietnički grad ili naprimjer da on jeste grad čije je stanovništvo preživjelo 1.425 dana opsade i izgubilo hiljade stanovnika pod granatama i snajperima. Među njima i oko 1.600 djece – koja su bogatim Evropljanima, vinovnicima Sarajevo safarija, bila posebna poslastica.
Calicin tekst radi ono što radi svaki kolonijalni narativ: prikriva strukturalno nasilje, zanemaruje povijesne razloge demografskih promjena i fokus stavlja na “prekomjernu” vidljivost muslimana kao problem. Takvi tekstovi, iako umiveni i “analitični”, funkcionišu kao salonski rasizam – pomažu normalizaciji istog diskursa koji u domaćoj političkoj sceni može biti mnogo brutalniji. Drugim riječima, Dodik, Košarac i Calic, rečeno rječnikom Sarajevo safarija, pucaju iz istog oružja. Samo, različitog kalibra. I opet su na meti Bošnjaci, posebno oni u Sarajevu koji, eto, imaju drskosti da žive i ističu vlastiti identitet u gradu koji su odbranili od opsade.
No, pravo pitanje je zašto antimuslimanski rasizam ima toliku prohodnost? Zato što donosi političku korist, jer se uklapa u šire evropske narative o “radikalizaciji muslimana”, jer se koristi za opravdavanje represivnih politika od Gaze do Amsterdama, jer služi kao ventil za domaće frustracije i kao alat za discipliniranje političkih protivnika. U takvom ambijentu, Bošnjaci postaju idealna meta: narod koji je preživio genocid i opsadu, ali koji se danas optužuje kao prijetnja i problem. Rasizam nad njima tako ostaje probni teren, mjesto na kojem se ispituje koliko se daleko može ići. Ako se ovo ne imenuje kao politički projekat nego se svede na “retoriku”, ishod je jasan: normalizacija. A kada se rasizam prema jednoj zajednici normalizira, on se više ne može zaustaviti. Fašizam nikada ne počinje široko – kao i svaka razorna kancerogena ideja započinje tamo gdje se misli da će otpor biti najslabiji.
Zato borba protiv antimuslimanskog rasizma i islamofobije nije identitetsko pitanje nego otpor fašizmu koji zahvata sve, uključujući one koji misle da se na njih ne odnosi. A taj otpor je moguć dok postoji pravni poredak i država; izgubi li se tu, teško će se moći s tom borbom nastaviti dalje. Ako se preživjele žrtve genocida i opsade ponovo označavaju kao prijetnja, ako se država razgrađuje zajedno s njihovim političkim mjestom i ako se akademski i politički narativi poklapaju u ovoj zamjeni teza – tada je jasno da se otvara prostor u kojem se delegitimizacija može pretvoriti u nešto mnogo opasnije.
Oni koji se danas pozivaju na antifašizam i na demokratiju, moraju razumjeti da se to brani upravo ovdje. Jer kada sljedeći put neko “dođe” po njih, morat će se sjetiti šta su – ili nisu – učinili danas.
(Islamske informativne novine Preporod)
Preporod.info
BiH
Vlasnik lanca benzinskih pumpi u BiH uplatio zaposlenima regres od 1 KM
Gotovo nevjerovatna vijest, koja se može podvesti i pod rubriku “vjerovali ili ne”, stiže iz lanca pumpi “Nešković”, a to je da je vlasnik ove kompanije nedavno svojim zaposlenim uplatio regres u iznosu od 1 (jednu) konvertibilnu marku.
Ova informacija je potvrđena za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za inspekcijske poslove (Inspektorat Republike Srpske), a nakon što je u javnosti prije nekoliko dana objavljena fotografija na kojoj je vidljivo da je u srijedu, 11. februara 2026, na račun jednog od zaposlenih u kompaniji “Nešković” uplaćen iznos od jednu KM, uz napomenu da je riječ od regresu.
Stav Inspektorata
Iz Inspektorata su kazali da su upoznati sa ovim slučajem, konkretno Inspekcija rada.
Pojašnjavaju da je Zakonom o radu Republike Srpske propisano da radnici imaju pravo na regres, ali isto tako napominju da tu postoje jasni nedostaci.
Šta kaže Zakon?
“Na osnovu informacija kojima raspolaže Inspekcija rada, poslodavac ‘Nešković’ d.o.o. je radnicima na ime regresa isplatio po jednu KM. Zakonom o radu je propisano da radnik ostvaruje pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, međutim sam iznos isplate po tom osnovu nije precizno propisan zakonom”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske.
Za one koji zastupaju prava radnika ovo je čisto ponižavanje zaposlenih od strane poslodavca.
Međutim, sa žaljenjem isto tako potvrđuju da je “Nešković” u ovom slučaju iskoristio svoje zakonsko pravo prema Zakonu o radu RS kada je u pitanju iznos isplate regresa.
Ponižavanje radnika
“Ovo je čisto ponižavanje radnika i obezvređivanje zakonskih propisa u Republici Srpskoj. Ovo vam je čisti pokazatelj šta se dešava kad u zakonskim propisima ostavite poslodavcu mogućnost da on sam odlučuje o visini određenog prava za radnike”, poručuje Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.
Prema Zakonu o radu RS, pojašnjava Stanković, radnik ima pravo na regres u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Regres bi trebalo da bude finansijska podrška radnicima pred odlazak na godišnji odmor.
Međutim, kako Stanković navodi, to se u RS-u u većini slučajeva ne praktikuje, a ključni razlog za to je jer ne nije potpisan opšti kolektivni ugovor ili granski kolektivni ugovor.
“Onda ti poslodavci koriste taj nedostatak i samostalno određuju iznos regresa. Ovaj poslodavac je odredio ono što se nažalost često dešava u praksi, da taj regres iznosi jednu KM da bi on ispoštovao zakonsku formu”, kaže on za “Nezavisne”.
Na pitanje da li to znači da je ovaj poslodavac radnicima mogao da uplati po osnovu regresa i jedan fening, Stanković odgovara:
“Da, bilo koji iznos, samo da ispadne da je nešto uplatio.”
Vlada RS da propiše i minimalnu visinu regresa za sve radnike
Stanković naglašava da zbog ovakvih stvari Savez sindikata Republike Srpske traži i zahtijeva da Vlada Republike Srpske propiše i minimalnu visinu regresa za sve radnike.
“Kao što je urađeno sa toplim obrokom, prevozom i nekim drugim naknadama”, poručio je Stanković.
Kompanija “Nešković” je 2024. godine, prema podacima dostupnim na CompanyWAll-u, imala u prosjeku oko 695 radnika.
A koji je njihov komentar na sve ovo, nismo saznali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, jer na naša pitanja nije odgovoreno.
Ukoliko bude, odgovore iz “Neškovića” ćemo objaviti.
BiH
Reis Kavazović: Bh. tradicija islama je inkluzivna, muslimani nikoga ne smatraju neprijateljem
Ususret ramazanu, u vremenima velikih iskušenja o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti, gost Plenuma na Feceralnoj TV bio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.
Reis Kavazović na početku razgovora u Plenumu uputio je čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana. „Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost.“
Govoreći o duhovnoj dimenziji posta, istakao je da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže.
„Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost“, rekao je Kavazović.
Vrhunac pokornosti: Post i „mjesec Knjige“
Na pitanje šta predstavlja vrhunac pokornosti Bogu u ramazanu, reisul-ulema podsjeća da postoji čitav niz ibadeta koji se u ovom mjesecu redovno obavljaju.
„Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu“, poručio je.
Ipak, ističe da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju – vezu s Objavom.
„Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur’ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur’an“, naglasio je.
Dodaje da ne misli samo na Kur’an kao svetu knjigu, nego na knjigu uopće.
„Ne postoji evropski islam – postoji islam i različite tradicije“
Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao „evropskog“ ili „modernog“, reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije.
„Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam.“
Pojasnio je da postoje različite tradicije muslimana, zavisno od geografskog i kulturnog konteksta.
„Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije“, dodao je Kavazović.
Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama, izdvaja jednu ključnu osobinu. „Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama.“
Odnos Evrope i islama: „Dodiri su uvijek nosili i trenja“
Komentarišući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Evropi, reisul-ulema ističe da su se „svijet islama i svijet Evrope dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja“. Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika. „Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar.“
„Više je dobrih ljudi – inače svijet ne bi opstao“
Na pitanje da li je većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: „Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao.“
Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Evropi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu. „Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju.“
Ističe da bosanskohercegovački muslimani ne žele sukob ni s kim. „Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje.“
Trideset godina mira kao „veliki kapital“
Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri decenije živi u miru. „Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital.“
Uprkos razaranjima, genocidu i teškim zločinima iz prošlosti, naglašava da je zemlja opstala. „Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše.“
Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine. „Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi.“
Religijska stabilnost i politička nemirna površina
Reisul-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa u zemlji. „U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije.“
Pojašnjava da su politički odnosi „uvijek na površini“, a da je površina nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji. „Ukoliko postoji dubina – religijski i kulturni odnos unutar države – on djeluje kao stabilizator odnosa.
Slaba tačka: deficit civilnog društva i kulture
Govoreći o slabostima bh. društva, reisul-ulema izdvaja nedovoljno razvijen civilni sektor i kulturu. „Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani.“
Posebno naglašava važnost kulture. „Za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj.“
Kultura i lična odgovornost
Na pitanje da li je zastoj u razvoju kulture možda planski ili posljedica svjesnih politika, ističe da politika ima utjecaj, ali da odgovornost ne može biti prebačena samo na nju. „Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja.“
Govoreći o odgovornosti pojedinca, naglašava da promjene počinju iznutra. „Vrlo često za svoje slabosti ili greške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost naspram samog sebe. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo.“
Reforme kao moralna obaveza
Govoreći o reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice. „Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine.“
Posebno naglašava moralnu dimenziju evropskog puta. „Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno.“
Reakcija na izjavu o „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“
Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu. „Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice.“
Dodaje da se radi o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.
Ugovor s državom
Govoreći o ugovoru Islamske zajednice sa državom, pojašnjava suštinu neslaganja. „Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva.“
Naglašava da različitost mora biti prepoznata u pravnom okviru. „Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja.“
BiH
“Ne treba se puno opuštati”: Sladić najavio da nam stiže “novi poremećaj vremena”
U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito vrijeme, uz postepeno jačanje padavina tokom dana.
Kiša i snijeg
Kiša se u prijepodnevnim satima očekuje u Hercegovini te na zapadu i jugozapadu Bosne, dok će se krajem dana i tokom noći padavine proširiti na veći dio zemlje. Na planinskim vrhovima padat će snijeg.
Intenzivnije padavine prognozirane su na sjeveru i sjeverozapadu Hercegovine, kao i na jugozapadu Bosne. Puhat će umjeren do jak južni i jugozapadni vjetar, mjestimično s olujnim udarima.
Jutarnje temperature zraka kretat će se od -2 do 5 stepeni, u Hercegovini i na sjeveru Bosne do 8, dok će dnevne iznositi između 6 i 12, a na jugu i sjeveru zemlje do 15 stepeni.
U Sarajevu će biti umjereno do pretežno oblačno. Kiša se očekuje krajem dana i tokom noći. Jutarnja temperatura iznosit će oko -1, a najviša dnevna oko 10 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Bh. meteorolog Nedim Sladić pojasnio je da je snijeg koji je prethodnih dana padao u većem dijelu Bosne bio posljedica prolaska frontalnog poremećaja i ciklonalnog vrtloga koji se u međuvremenu premjestio prema istoku.
“Samim tim, padavine su se u većem dijelu zemlje smirile. Pred našim područjem je prolazno jačanje zračnog pritiska što će usloviti jedan mirniji dan ispred novog poremećaja koji nam slijedi već u četvrtak”, naveo je Sladić.
Novi poremećaj
Prema njegovim riječima, novo pogoršanje vremena bit će povezano s produbljenjem visinske doline u sklopu genovske ciklone koja će prema našem području povlačiti topliji i vlažniji zrak.
“To znači da će prvi dan mjeseca ramazana započeti sa dosta oblaka i kiše, pogotovo na području Hercegovine i zapadne Bosne, a prolazno jačih padavina će biti i u centralnim dijelovima naše zemlje”, objasnio je Sladić.
Dodao je da će se sistem brzo premještati prema istoku preko južnog dijela Jadrana, nakon čega će sa njegove zadnje strane početi pritjecati hladniji zrak. Zbog toga bi tokom petka u centralnim i istočnim krajevima Bosne mogao ponovo pasti slab snijeg.
Stabilizacija za vikend
Za vikend se očekuje postepena stabilizacija vremenskih prilika. Temperature će u početku biti niske, posebno tokom vedrih noći, ali će takvo razdoblje kratko trajati.
“Kako budemo išli prema novoj radnoj sedmici, imaćemo porast zračnog pritiska, stabilizaciju vremenskih prilika i porast temperatura zraka. Međutim, ne treba se puno opuštati s obzirom da stabilizacija vremena nije dugog vijeka. Biće prolaznih naoblačenja ali bez nekih bitnijih padavina i faktički negdje do 26. ili 27. februara, naznake za padavine u bilo kakvom obliku su malo vjerovatne”, zaključio je Sladić.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U petak pretežno oblačno vrijeme. U Bosni se očekuje slaba kiša ili susnježica, koja će postupno preći u snijeg. U Hercegovini poslije podne slaba kiša. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Temperature zraka između -2 i 5, na jugu do 11 stepeni.
U subotu dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne magla ili niska oblačnost, uz postepeno razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Na jugu i jugozapadu umjerena bura, a u ostatku zemlje slab zapadni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -7 do -2, na jugu do 2, a dnevna od 2 do 7, na jugu do 10 stepeni.
U nedjelju umjereno oblačno vrijeme. Ponegdje uz nešto više oblaka može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 7 do 12, na jugu do 15 stepeni.
Fokus.ba
BiH
Siniša Karan: Znam da se raspada dejtonska BiH, lično mislim da država neće opstati
Iako je bosanskohercegovački enttiet Republika Srpska jučer i zvanično dobio novog predsjednika, politička retorika ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na raniji period.
Novoizabrani predsjednik entiteta Siniša Karan izjavio je da Bosna i Hercegovina, prema njegovom mišljenju, nema održivu perspektivu ukoliko ne postoji saglasnost sva tri konstitutivna naroda.
“BiH neće opstati”
“Znam da se raspada dejtonska BiH. Ne može opstati nešto što nema legitimitet sva tri naroda”, rekao je Karan gostujući na RTRS-u.
On je ocijenio da bi svaki zajednički korak morao imati puni legitimitet, ističući da država ne može funkcionisati ako, kako je naveo, “pola zemlje kaže da nešto nije legitimno”.
Karan je kritikovao djelovanje visokih predstavnika, navodeći da su, prema njegovim riječima, donijeli 913 odluka kojima je mijenjan Ustav BiH.
“Visoki predstavnici su donijeli 913 odluka koje su mijenjale Ustav BiH, a uglavnom su bile uperene protiv Republike Srpske i vodile su na unitarizaciju države”, poručio je.
Dodao je da lično smatra “da BiH neće opstati”, postavljajući pitanje da li zemlja može imati perspektivu ukoliko tri naroda nemaju usaglašen stav o njenoj budućnosti.
Pitanje imovine
Govoreći o političkim prioritetima, Karan je ponovio da je “crvena linija Dejtonska Republika Srpska”.
“Mnogo puta se prešla ta linija, a sada smo došli do zadnje koja se zove imovina. Pitanje imovine je riješeno u Dejtonu i to više nije na stolu”, smatra Karan.
Novoizabrani predsjednik RS osvrnuo se i na sastanak s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Johnom Ginkelom, koji je, kako je naveo, ocijenio konstruktivnim.
“Ginkelove osnovne poruke su bile da američke kompanije žele da investiraju u Republici Srpskoj. Onda to govori o stabilnosti RS. Prvi i ključni uslov je politička stabilnost, a mi smo to uspjeli. Prepoznati smo kao stabilan faktor. Republika Srpska je 30 godina bila na stolu, a sada smo prvi put za stolom, kao ravnopravan partner”, poručio je Karan, prenosi RTRS.
BiH
U Istočnom Sarajevu preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića
Vijest o smrti objavila je Srna. Zelen-Karadžić je po profesiji bila neuropsihijatar, a od 1993. do 2002. godine obavljala je funkciju predsjednika Crvenog krsta Republike Srpske.
Ljiljana Zelen Karadžić rođena je 1945. godine u Sarajevu, gdje je i završila Medicinski fakultet.
Ljiljana Karadžić je bila na listi sankcionisanih osoba Ureda za imovinu stranaca (OFAC) zbog kontinuiranog ponašanja i izjava u prethodnom periodu, uključujući i iznošenje neistinitih informacija o njenoj ulozi u Karadžićevom izbjegavanju hapšenja.
Ranije je uputila zahtjev ka za uklanjanje s liste sankcionisanih osoba OFAC-a. Sud u SAD-u je zahtjev odbio uz zaključak da je Ljiljana Karadžić “finansijski i na druge načine pomagala Radovanu Karadžiću”.
Posebno je OFAC istakao, u svom originalnom obrazloženju kojeg je sud u potpunosti prihvatio, da je Ljiljana Karadžić bila prisutna na dva događaja, 2016. i 2018. godine, gdje su se “slavile ili obilježavale akcije njenog supruga”, ali se u odluci suda navodi i da to nisu bili jedini razlozi što je ona ostala na listi sankcionisanih osoba.
U tom kontekstu, OFAC je konstatovao, a sud podržao, da je Ljiljana Karadžić javno podržavala svog supruga i negirala činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini, te da ga je javno pozivala da se nikada ne preda nadležnim institucijama.
Pored toga, navodi se i da se referirala na Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji kao “ilegalan” i “maligni kancer”, te da je “aktivno radila protiv njegovog pronalaska i hapšenja.”
Njen suprug, Radovan Karadžić je 2019. pravomoćno osuđen na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.
Klix
BiH
Ozbiljne optužbe SDA na račun Trojke: „Korupcija je eksplodirala, ministri s kupljenim diplomama postali eksperti“
Kantonalni odbor SDA Sarajevo održao je press-konferenciju povodom tramvajske nesreće u Sarajevu, kao i ostavke premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka.
Kapidžić: Rezultat dugotrajne korupcije
Predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić izjavio je da je nesreća posljedica, kako je naveo, dugotrajne korupcije.
„Tokom mandata Trojke korupcija je eksplozirala. Ministri i direktori sa kupljenim diplomama iznenada su postali eksperti. SDA neće učestvovati u improviziranim rezultatima“, rekao je Kapidžić.
Zahiragić: Nesreća je više od kantonalne teme
Zastupnik Haris Zahiragić izrazio je saučešće porodici Morankić, kao i želju za ozdravljenjem Elli Jovanović.
„Ova nesreća je puno više od kantonalne teme. Taj dan nadležni nisu imali ništa da kažu“, poručio je.
Zahiragić je naveo da rukovodstvo izvršne vlasti može imati potencijalnu krivičnu odgovornost, te da su izašli na mjesto nesreće i koordinirali uviđajem.
„Davali su izjave koje nisu nigdje objavljene. Javnost je bila uznemirena zbog njihove šutnje“, kazao je.
Dodao je da su odbili donijeti odluku o Danu žalosti u Kantonu Sarajevo, smatrajući da bi to povećalo odgovornost države.
„Pod pritiskom javnosti Vlada KS je donijela Dan žalosti. Da se pitam, Dan žalosti bi bio proglašen u cijeloj državi“, rekao je.
Kritike na medijsko izvještavanje i rekonstrukciju događaja
Zahiragić je također naveo da se kasnije pojavio, kako je rekao, „medijski plan“.
„Najmanje deset kamera bilo je prisutno, a jedini snimak dostupan javnosti je sa vozila turistkinje. Je li moguće da nisu objavili cjelokupan snimak i napravili rekonstrukciju događaja, kako bi odgovornost spala na samog vozača?“, upitao je.
On je ocijenio da je na djelu bila koordinacija Tužilaštva BiH, Vlade i pojedinih medija.
Mujagić: Upozoravali smo na rekonstrukciju pruge
Zahiragić je spomenuo i direktora Senada Mujagića, navodeći da je poslao Okeriću informacije o tome šta je ministar Šteta preuzeo kao odgovornost.
„Šest godina smo upozoravali da to ne radi firma koja nije kompetentna za rekonstrukciju pruge. Trebala je koštati 19 miliona, a nakon tri aneksa ugovora skočilo je na 100 miliona KM“, rekao je.
Dodao je da je Šteta izjavio da ugovor nije tajan, ali da su samo dijelovi dostupni.
Ostavka premijera KS
Govoreći o premijeru Nihadu Uku, Zahiragić je rekao da, prema njegovom mišljenju, nije sposoban da obavlja tu funkciju.
„On je ponudio ostavku, ali nije dao neopozivu ostavku. Ukoliko nastave u ovom formatu voditi vlast, to će biti najveća prevara“, izjavio je.
SDA je pozvala Trojku da predloži novog mandatara i nove ministre.
N1
-
BiHprije 3 danaIzetbegović: Ni Morankić ne bi htio da svalite sve na vozača, sramni jadovi, Uk nije podnio ostavku zbog savjesti nego zbog straha
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 danaAmerički kongresmen poručio da izbor između “pasa i muslimana nije težak”, uslijedio žestok odgovor
-
BiHprije 4 danaNikšić: Oni koji su građanima ostavili tramvaje iz Olimpijade sad su zabrinuti, nije vrijeme za političke poene
-
Cazinprije 2 danaCazin pred industrijskom revolucijom: Nova fabrika i brza cesta prema EU mijenjaju privrednu sliku
-
BiHprije 3 danaDirektor GRAS-a nakon ostavke: Plačem svaki dan. Sin me stalno pita: ‘Babo, hoćeš li biti uhapšen’
-
Cazinprije 4 danaVIDEO Muftija Kudić posjetio vrtić Edebi-nur u Cazinu: Ovo je prvi vrtić Islamske zajednice u Bosanskoj krajini
