Connect with us

BiH

Čović govorio o predsjedničkoj fotelji: “Izetbegović vodi ‘džihad politiku'”

Published

on

Nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora, predsjednik HNS-a i Hrvatske demokratske stranke Dragan Čović rekao je o čemu je razgovarano na sjednici pa se dotakao izmjena Izbornog zakona, kao i obično, ali i nastupa na izborima u oktobru ove godine.

Dragan Čović je podsjetio da su se stranke okupljene oko HNS-a prijavile učešće na izborima.

“Za ostale stvari ćemo postići dogovore u narednih sedam dana”, kazao je te dodao da se u posljednjih mjesec dana vrši pritisak na Ministarstvo finansija BiH.

“Svi oni koji su tražili nekakve odluke za formiranje finansiranja izbora, mogli su to uraditi u posljednjih pet mjeseci za donošenje budžeta. Nadam se da će do kraja dana ministar skupiti sve naše prijedloge i predati budžet. Vjerujem da će ministar finansija (op.a. Vjekoslav Bevanda) čim preda zahtjev za budžet za 2022., predati i zahtjev za okvir budžeta 2023-2025. pa da vidimo ko će blokirati proces usvajanjaOdluke i budžet se ne usvajaju na telefonskoj sjednici“, istakao je Izetbegović.

Kazao je kako podržavaju rad institucija koje rade po zakonu te prozvao i predstavnike međunarodne zajednice da vrše pritisak na Vijeće ministara, posebno Ministarstvo finansija i trezora.

Političko Sarajevo stvara pomutnju u pokušaju da vodi kampanju. Tijela koja trebaju provoditi izobre imaju instrumente, ako to žele, i ako ne žele voditi kampanju”, smatra Čović.

U vezi izmjena Izbornog zakona, kazao je da kada dobiju presudu Ustavnog suda BiH da je njihov prijedlog neustavan, tada će reagirati.

“Čim dobijemo to, ja ću zakazati sjednicu i završiti to. Ovih dana sam imao razgovor sa visokim predstavnikom i rekao sam da bi bilo katastrofalno nametati bilo kakve odluke kada je u pitanju budžet u BiH. Pritisak se pravi u zadnjih desetak dana. Moje pitanje svima koji su otkazivali sjednice Fiskalnog vijeća je zašto nemamo budžet za prošlu i ovu godinu, ko je doprinjeo tome?“, pitao je predsjednik HDZ-a na konferenciji za medije.

Komentirao je i poruku Ustavnog suda kojim prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona predstavlja povredu vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka te poruku kojom je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i Čovićev kolega iz Kolegija Doma naroda BiH, poručio da ne može manjina odlučivati sa pet delegata o čitavoj BiH kada su u pitanju izbori i druge odluke.

“Uvjeren sam da ćemo javnosti pokazati da je prijedlog korektan, ide kroz procedure kako treba. Što se tiče “džihad politike”, ne želim komentirati. Kada Hrvati govore da će formirati novu teritorijalnu jedinicu to je udar na Ustav, a kada se govori o građanskom uređenju to nije rušenje Daytona”, kaže Čović.

Pomenuo je zaštitu prava konstitutivnih naroda i njihovo legitimno predstavljanje.

“Neko vas pozove na partnerstvo, onda vam kaže da ste manjina da ne možete odlučivati. Federalno uređenje u BiH nema alternativu. Izborna kampanja je već počela, bit će otrovnih strelica prema Hrvatskoj i Hrvatima u BiH“, smatra Čović.

Rekao je da se ne provodi Mostarski sporazum te da s Izetbegovićem teško da će potpisati više neki dokument.

“Što se tiče RS, učinili smo u našoj moći za zaštitu Hrvata, bio u RS i razgovarali s Hrvatima u RS i koliko smo imali kapaciteta, iskoristili smo ih. Učinili smo puno na izgradnji infrastukture za Hrvate koji žive tamo. Druga je stvar da li tamo iko živi. To treba staviti u kontekst migracijskih trendova u BiH i svijetu”, kaže Čović.

Odgovorio je i na pitanje da li se vidi u fotelji člana Predsjedništva. 

Izbori će biti, dat ćemo puni doprinos da dobijemo izbore, da osiguramo, iako smo najterani da moramo zajedno voditi izbore, dobre rezultate. Uvjeren sam da ćemo imati bolji rezultat nego prošli put. Ko će biti predstavnici na listama, držat ćemo se rokova koje imamo u kalendaru i siguran sam da će HDZ donijeti najbolje odluke za naš narod. Čeka nas i vođenje Vijeća ministara”, zaključio je Čović.

 


Radiosarajevo.ba

BiH

Jasmin je dobitnik Zlatne značke UNSA: Prijavio se na 23 konkursa, nikada nije dobio stalni posao u struci

Published

on

By

Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener i tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore, priča Krajina koji je završio Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, piše Faktor.
U Bosni i Hercegovini koliko god da ste obrazovani, kompetentni, sposobni, to vam nije dovoljno da dobijete šansu da radite u svojoj struci, da steknete iskustvo, staž u jednoj od javnih ustanova, institucija.
Prepreka su pravilnici koji se prilagođavaju stranačkim kadrovima, ovisno o tome ko je na vlasti. Političarima su puna usta mladih, obrazovanih, perspektivnih, ali kada tim ljudima treba dati šansu da rade, politika uhjebljava svoje kadrove.
Konkurisao u 23 škole 
Sarajlija Jasmin Krajina diplomirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, nosilac je univerzitetskog priznanja Zlatna značka za najboljeg magistranta generacije ali nikada nije našao stalni posao u struci.
Aplicirao je na mnogobrojne konkurse ali uglavnom je slušao izgvore kako nema dovoljno staža u struci, međutim, kako da ga stekne kada mu niko nije dao šansu za to.
– Prošle godine radio sam slučajno u Osnovnoj školi Grbavica 1 u Sarajevu. Upao sam jer je bila jedna afera sa ranijim nastavnikom sporta i tjelesnog odgoja. Tu sam radio punu normu, istekao mi je ugovor i nakon toga se mora ponovo aplicirati na konkurse. Znam da sam aplicirao na 23 konkursa za rad u školama i uvijek uđem u krug od tri kandidata, a onda se ostavlja direktoru škole da bira – priča nam Krajina koji ima 37 godina i dodaje:
– Uglavnom nikada nisam ušao iz prve jer nemam dovoljno staža u struci, a kako ću ga imati ako nisam dobio šansu da radim iako imam dobre reference. Kako je novi zakon izašao, prvo se gleda koliko imaš radnog staža u struci.
Kaže kako je bio lijepo prihvaćen u Osnovnoj školi Grbavica 1 i od djece i nastavnika pa se ponovo prijavio na konkurs.
– Ali sam prošao na šest časova što mi nije bilo dovoljno da bih mogao prehranjivati porodicu, imam suprugu i dvoje djece – kazuje nam.
Jasmin je diplomirao 2009. godine.
Radio u Vijetnamu
– Kada sam završio fakultet, bilo je zapošljavanja na godinu dana kao nagrada i to sam odradio na fakultetu.  Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener, tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore – ispričao nam je Krajina.
Jasmin je i sin dobitnika najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Kaže kako bi kao dijete borca trebao imati prednost u zapošljavanju, ali tako nije.
– Ako si u politici i član neke partije, imaš mnogo više prolaza, ali mene to ne zanima, nisam sebe vidio tu jer sam smatrao da ću uz svoje diplome, kompetencije, svakoj instituciji biti dobar uposlenik – ispričao nam je Jasmin.
Trenutno je angažiran kao koordinator Omladinske škole u Fudbalskom klubu Željezničar.
Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, evo koliko novca morate izdvojiti mjesečno!

Published

on

By

Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života.
I danas postoje poslodavci u Federaciji koji ne uplaćuju doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje svojim uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju.
Zbog toga se događa da osobe umjesto za 25 godina kontinuiranog rada u profesiji imaju isto toliko staža, oni imaju nekih 13 godina i nisu rijetki oni koji pitaju da li sebi mogu uplaćivati staž kako bi se koliko-toliko približili uvjetima za odlazak u penziju.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da građani imaju mogućnost sebi uplaćivati staž, piše Faktor.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2024. godini je 329,63 KM. Toliko je određeno prema prosjeku federalne plaće i ne može više niti manje od tog iznosa. Ovo osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno – pojašnjava Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
U prošloj godini iznos dobrovoljnog osiguranja koji se uplaćuje mjesečno je bio 288,83 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti uvjerenje o prebivalištu, ljekarsko uvjerenje i ličnu kartu.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIO FBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Za dobrovoljni staž u 2022. godini na mjesečnom nivou trebalo je izdvojiti 259,83 KM.
Nastavi čitati

BiH

Kako Dragan Čović zna da će u Bosni i Hercegovini u vrijeme održavanja izbora u Hrvatskoj biti neradni dan, i zašto bi uopće bio?

Published

on

By

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer se obratio prisutnima tokom 20. općeg sabora originalnog HDZ-a u Zagrebu. U nadahnutom, na momente vrlo emotivnom govoru, najavio je da će srijeda, 17. aprila, kada se održavaju hrvatski izbori, biti neradni dan i u Bosni i Hercegovini. Kako on to može znati i ko je on da određuje neradne dane?

S KIM SE SVAĐA DRAGAN?

Valjda bi o tome trebalo da nas obavijesti neko ministarstvo, ono rada i socijalne politike u FBiH, kao što i jeste – ali da nije moguće govoriti o neradnom danu zbog izbora u drugoj državi – ili ono državno, civilnih poslova, u RS-u također resor rada u Vladi. Kako u kantonima, pak, pojedinačno, regulisati neradni dan? Za Čovića će 17. april sigurno biti neradni dan, jer on ionako ništa ne radi. Ali, šef HDZ-a BiH i HNS-a kao neradni dan spominje i 16. april, kada se otvara Sajam gospodarstva u Mostaru. To bi, izgleda, trebao biti dan pripreme sa izbore u susjednoj državi.

„Danas se pokušavaju potruditi da upravo radnim danima, 16. i 17. stvore ambijent da dijaspora ne izađe i ne glasa za naše predstavnike. E sad, vrlo jasno, da ne bi o tome pretjerano raspravljali. Ničim izazvani, ali Hrvati iz BiH nisu dijaspora, oni su jednakopravan konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović jučer kolegama u susjedstvu.

A onda je uključio i emocije.

„Poruka za sve one koji su razmišljali da se možda tog 16. i 17. u Bosni i Hercegovini neće moći organizirati aktivnosti izbora jer su dominantno dosad organizirani kroz školske institucije, to je bila jedina mogućnost. E pa sad odgovor i vama i svima onima koji slušaju, a i njima. Bit će za nas kao i za vas neradni dan. Samo će to kod nas biti svetkovina“, rekao je i bio nagrađen aplauzom i ovacijama, prenijele su agencije.

Čović je izjavio da će to biti svetkovina za njih i vjerovatno misli iskoristiti član 54. Zakona o radu FBiH koji propisuje da je poslodavac dužan radniku omogućiti četiri slobodna dana u toku godine za zadovoljavanje vjerskih ili tradicijskih potreba, piše danas Faktor i donosi izjavu državnog zastupnika Šerifa Špage“Ne znam ima li taj dan neki vjerski praznik koji je vezan za ljude katoličke vjeroispovijesti.“

POKUŠAVA BITI IZNAD SVIH

A evo kako je Čović jučer najavio “Sajam” i to povezao sa Izborima u Hrvatskoj.

„Za one koji ne znaju, mi smo planirali 16. travnja otvoriti gospodarski sajam u Mostaru, zemlja partner ove godine je Hrvatska. To je jubilarni 25. sajam pa je tako priličilo. Predsjednik vlade je planirao doći 15. navečer s drugim predsjednicima vlade iz okruženja, a 16. otvoriti taj sajam. Ja sam siguran da ovi datumi to ni na koji način neće poremetiti i da ćemo se okupiti dolje da pošaljemo poruku uime svih Hrvata koji žive u BiH – nema zabluda i nema mjesta dodvoravanju Hrvatima BiH”, nastavio je šef HDZ-a BiH. Svi oni koji su vjerovali da ćemo se za ove izbore nekako razdijeliti, poruka je jasna i ja sam je izrekao u nekoliko riječi. Organizirat ćemo se kao što smo se organizirali zadnjih 30 godina od Domovinskog rata do danas. Zbog toga upravo hvala tebi, dragi prijatelju, dragi Andrej“, rekao je Čović.

Uglavnom, sam protiv svih, pa i iznad institucija naše države. Doduše, o tome je Čović na taj način mogao pričati kolegama u Zagrebu, kažu da ih je u „Lisinskom“ bilo oko 2.000, koji svakako vide samo zapadnu Hercegovinu. Ni Posavinu, ni Srednju Bosnu, a ni za Livno se nisu pretrgli.

A na pitanja: ko se pokušava potruditi, ko razmišlja da se neće „moći organizirati aktivnosti“, ko ne zna, ko vjeruje da će bilo ko bilo koga „razdijeliti“, kome ko i šta poručuje, Dragan Čović nije ponudio odgovore.

Na kraju krajeva, koga uopće briga za izbore u Hrvatskoj pored toliko problema koje ovdje imamo?

(Dino Bajramović)

Nastavi čitati

Najčitanije