BiH
Čović: Niko nam neće oduzeti pravo da Mostar zovemo svojim stolnim i rodnim gradom
Predsjedavajućui Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list govorio je o lokalnim izborima i očekivanjima ali i viđenju političke situacije u BiH, napretku prema Evropskoj uniji i reformama koje su nužne kako bi BiH u budućnosti funkcionirala, suradnji i dogovoru s partnerima te o refleksiji svjetskih sukoba na ova područja.
Kao čelnik vodeće hrvatske stranke Čović je kazao kako očekuje apsolutnu pobjedu.
Snaga i znanje
”S razlogom smo stožerna stranka našega naroda. Imamo snagu, znanje, iskustvo, upornost i zajedništvo. Znamo kako uspješno predvoditi i braniti interese našega naroda, kako u područjima gdje nismo demografski izloženi tako i u područjima gdje još uvijek osnažujemo našu poziciju.
Uvjeren sam kako će naši žitelji prepoznati potrebu još jednog snažnog odgovora svima onima koji danas misle ugroziti poziciju, zajedništvo i prava Hrvata jer upravo HDZ BiH to neće dopustiti, kao što nismo nikad dosada”, kazao je Čović.
Na pitanje ugrožava li poziciju HDZ-a i HNS-a pojava novih regionalnih stranaka, Čović navodi kako je višestranačje u Bosni i Hercegovini iskorak kojemu streme, te kako to nije politička floskula već realnost.
“Istodobno, to ne znači prepuštanje naše pozicije lidera hrvatskoga naroda, dapače, mi ćemo u bilo kakvim uvjetima – i onim izraženo pluralističkim – očuvati našu funkciju kao predvodnika Hrvata u BiH. Ovo bi samo značilo da hrvatski narod mora imati jednako pravo na izbor ili, ako želite, luksuz, kao što to već odavno imaju druga dva konstitutivna naroda.
Praktičan prikaz
Upravo smo se zbog toga odlučili na korak da političke sastavnice Hrvatskog narodnog sabora BiH nastupaju samostalno na svim razinama gdje prava i interesi našega naroda nisu ugroženi, jednako kao što nastupamo zajednički na područjima gdje jesu.
To je praktičan prikaz onoga o čemu govorimo, a to je da se ne bojimo pluralizma. Naprotiv, mi ga zagovaramo, uvjereni da i u tim uvjetima branimo ime stožerne stranke Hrvata u BiH”, poručio je Čović.
O tome može li HDZ s koalicijskim partnerima ponoviti rezultat od prije četiri godine u Mostaru i centralnoj Bosni, koji su ključni za Hrvate Čović je kazao kako očekuje da HDZ BiH u ovom izbornom ciklusu ponovi svoje prethodne uspjehe.
”Koliko god neko smatrao da ne polažemo pravo na taj naziv, opet ću kazati činjenično – Mostar je stolni grad hrvatskoga naroda u domovini nam Bosni i Hercegovini.
To niko ne može osporiti i niko nam neće oduzeti pravo da ga zovemo svojim stolnim i rodnim gradom, koliko god zapaljive retorike uputili prema nama. Upravo zbog toga je Mostar strateški važan. Jednako tako i na području centralne Bosne imamo vrlo jasan plan kako dalje osnažiti ulogu Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim sredinama gdje nam naša brojnost omogućuje da izaberemo načelnike odnosno gradonačelnike i gdje možemo povećati broj naših predstavnika u općinskim odnosno gradskim vijećima.
Centralna Bosna je strateški preznačajna za hrvatski narod i kroz ove lokalne izbore također želimo osnažiti ulogu HDZ-a BiH u svakoj od tih lokalnih sredina pojedinačno i ukupno”, kazao je Čović u intervjuu za Večernji list.
Rezultati izbora
Ukoliko rezultati izbora pokažu neke nove trendove u popularnosti pojedinih stranaka, Čović je istaknuo kako im ne bi smetalo da bilo koja druga politička opcija kroz jedan ozbiljan pristup poveća svoju zastupljenost nakon ovih izbora, ”ali ću istodobno i kazati da vrijeme izborne kampanje nije jedino vrijeme kada se treba oglašavati i raditi.
To morate raditi svakodnevno, sve četiri godine, kao što to radi HDZ BiH”.
Po njegovim riječima, izborna kampanja je nažalost zasjenila sve druge političke aktivnosti u BiH, a to se odnosi na ambiciju evropskog napredovanja.
”Međutim, ovaj vremenski ciklus izbora privodimo kraju i realno je već idućeg tjedna očekivati da napravimo potrebne i jasne planove o tome što možemo i moramo ponuditi, kao iskorake, našim prijateljima iz Evropske unije kako bismo osigurali da izvješća o nama budu pozitivna i prikažu ozbiljan pristup i iskorake s naše strane.
Tako bismo, uvjeren sam, do kraja otvorili pregovarački proces, što je danas prijeko potreban korak za evropsku perspektivu i željenu izgradnju našega društva”, naveo je Čović.
Osvrnuo se i na postizbornu situaciju u EU i formiranje nove Europske komisije kazavši kako bi se proces unutarnjih izbora u Europskoj uniji trebao privesti kraju u idućih mjesec dana.
”Taj vremenski rok ostavlja nam dovoljno vremena da napravimo planove i iskoristimo to vrijeme kako bismo postigli spremnost u pogledu imenovanja novog saziva Europske komisije. Kako će sam saziv u konačnici izgledati, jest odabir nekih drugih dužnosnika. Ono što je nama danas bitno jest upravo to da se unutar svih institucija Europske unije u Bruxellesu, bez obzira na to tko tamo sjedi, bezrezervno i snažno zadrži pozornost na Bosni i Hercegovini”, istaknuo je.
Plan rasta
Govoreći o Planu rasta i problemima oko toga, Čović je naveo kako je nažalost, Plan rasta samo je jedan od primjera naše neučinkovitosti u realizaciji europskog puta za koji smo se opredijelili.
”I u ovoj smo godini, nakon vidnog uspjeha u početnim mjesecima, usporili europske procese zbog zaoštravanja unutarnjih odnosa.
Plan rasta trenutačno je primjer kako ne smijemo pristupati ovako ozbiljnim prilikama, odnosno primjer kako ne znamo ući na vrata Europske unije koja su nam danas otvorena. Moramo biti svjesni kako za nas nitko neće ništa učiniti dok mi sami to ne učinimo te proaktivnim i ozbiljnim pristupom uvjerimo naše europske prijatelje da uistinu želimo ovaj iskorak”, kazao je.
Što se tiče samoga novca iz Plana rasta, Čović je izrazio uvjerenje u to kako su svi svjesni da se ta sredstva jednostavno moraju iskoristiti te kako sva mudrovanja u Bosni i Hercegovini oko ovoga pitanja moraju prestati u najskorijem roku.
U intervjuu za Večernji list Čović je govorio i o tome kakvu ulogu Hrvatske očekuje ubuduće za BiH i bh. Hrvate – i kada je u pitanju bilateralna suradnja, ali i djelovanje unutar institucija EU-a.
”Republika Hrvatska je i do sada bila ključni partner Bosne i Hercegovine na europskom putu, partner koji je nebrojeno puta praktično dokazao svoju privrženost našoj europskoj perspektivi.
Ponovno ću istaknuti, jer smatram nužnim, ulogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji se praktički pokazao najvećim zagovarateljem europskog puta Bosne i Hercegovine u posljednjem desetljeću.
Pozitivna uloga
Uvjeren sam kako će i u budućnosti njegova pozitivna uloga i dalje biti vodeća, uzimajući u obzir i samu činjenicu da je strateški interes i nas, i Republike Hrvatske i svih europskih partnera da Bosna i Hercegovina postane stabilna, uređena, moderna i evropska država.
Naravno, u tom kontekstu osobito promatramo nas Hrvate u Bosni i Hercegovini na koje Republika Hrvatska gleda kao na ustavno jednakopravan konstitutivan narod kojem se moraju osigurati sva prava koja pripadaju jednom konstitutivnom narodu. Tu govorimo o pravu na izbor svojih političkih predstavnika u tijela vlasti namijenjena za zaštitu kolektivnih prava jednog naroda, do svih drugih prava koja nam Ustavom pripadaju”, kazao je Čović.
Osvrnuo se i na suradnju s ”trojkom”, ali i na odnose Hrvata i Bošnjaka koji još uvijek nisu relaksirani u dovoljnoj mjeri, istaknuvši pri tom kako se odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju normalizirati.
”Ne postoji alternativa takvom razmišljanju, ono je tek trezvena činjenica našega društva. Normalizacija ovih odnosa zadatak je svih nas koji danas djelujemo u politici, bez obzira na to o kojoj je političkoj opciji riječ i bez obzira na to koja politička opcija obnaša vlast.
Ovi se odnosi ne smiju ugrožavati i nadam se da su kolege toga svjesni. S “trojkom” danas radimo vrlo korektno, ali svi bošnjački predstavnici morat će shvatiti da oni Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne trebaju niti mogu išta davati i da mi kao narod svoja prava crpimo iz Ustava Bosne i Hercegovine.
Ono što oni danas moraju učiniti jest rasteretiti se potrebe da nama nameću političke predstavnike i da biraju u naše ime, ugrožavajući time ne samo naša prava već i naše odnose. Primjer potrebe izbora legitimnog hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zorno prikazuje prepreku koja i danas postoji u stabilizaciji ovih odnosa.
Ustav BiH se mora poštovati
Takva pitanja moraju biti riješena bez odgađanja. Ustav BiH mora se poštivati”, poručio je Čović.
O tome hoće li priča o reformi Izbornog zakona BiH konačno biti uspješno završena Čović je izrazio uvjerenje kako će taj proces uspjeti privesti kraju.
”Međutim, istodobno sam svjestan činjenice da se u bošnjačkom političkom tijelu vodi ključna rasprava o tome kako onemogućiti Hrvate da izaberu svoje predstavnike.
Odnosno, da budem precizan, oni se danas ne bave pitanjem kako napraviti bolju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu, već raspravama o tome tko je manje prava “dao” Hrvatima ili tko je bolje spriječio Hrvate u njihovu osiguravanju vlastite ustavne jednakopravnosti.
Takvo je razmišljanje destruktivno ne samo za naše odnose već i za samu Bosnu i Hercegovinu koja zaslužuje ustavno domoljublje te ozbiljnu i praktičnu opredijeljenost za međusobni dijalog, stabilnost, mir i napredak”, smatra Čović.
Na upit koliko globalna pitanja, ruska agresija na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku pa američki predsjednički izbori utječu na odnose unutar BiH, ali i na međunarodnu politiku prema BiH, Čović je naveo kako je BiH takva zemlja da je nažalost, u potpunosti izložena utjecaju iz okruženja upravo kroz ove sigurnosne izazove kao što su ratovi i sukobi diljem europskog tla i cijeloga svijeta.
Po njegovim riječima, koliko god željeli da takva pitanja ne opterećuju svakodnevni politički dijalog, ona ipak vidno i nepredvidivo utječu na ukupne odnose.
”Nejasna i neusuglašena vanjska politika dodatan je problem koji redovito destabilizira unutarnje odnose koje pokušavamo izgraditi.
Upravo bi europski put kojem, kao hrvatski narod i njegova stožerna stranka, stremimo mogao biti poveznica političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda.
Snažnija uloga EU
Upravo to je i razlog više da Evropska unija i njene institucije snažnije djeluju prema daljnjoj izgradnji partnerstva i vidljivosti u Bosni i Hercegovini kako ne bismo ostavljali prostora brojnim izazovima koji dolaze iz okruženja”, istaknuo je Čović.
Jedan od najvećih izazova za BiH u vremenu pred nama je, kako je kazao Čović, ”naša neusklađenost u djelovanju, osobito u pogledu vanjske politike”.
”Ilustracija ovakvih samostalnih političkih djelovanja ogleda se u djelovanju različitih predstavnika Bosne i Hercegovine koji u svojim vanjskopolitičkim nastupima izlaze iz okvira svojih dužnosti i zastupaju privatna ili stajališta svojih političkih opcija.
Takvi istupi su ne samo zabrinjavajući – oni imaju realan destruktivan učinak. Zbog toga i svjedočimo suprotstavljene stavove i burne reakcije, što možemo očekivati kada nemamo ujednačeno stajalište koje prepoznajemo kao zajedničku vanjsku politiku BiH”, naveo je.
Poručio je kako je izazova bilo i da će ih uvijek biti – to je Bosna i Hercegovina, sa svim svojim nesavršenostima kojih smo duboko svjesni.
Međutim, i u takvom položaju mi danas imamo jedan okvir za djelovanje, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, kazao je Čović istaknuvši kako je ustavno domoljublje jedini smjer koji treba slijediti, te da on obvezuje na suradnju triju konstitutivnih naroda i njihovu bezrezervnu ravnopravnost.
FENA
BiH
Dok građani jedva preživljavaju, Dodik se vozi u automobilu od 300.000 KM
U Mostaru se danas, 2. decembra, održavao sastanak predstavnika političkih stranaka državne koalicije.
Među prisutnim liderima su bili Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH) te čelnici Trojke – Nermin Nikšić (SDP BiH), Elmedin Konaković (Narod i pravda) i Edin Forto (Naša stranka).
Posebnu pažnju privukao je dolazak Milorada Dodika, koji je u Mostar stigao u luksuznom službenom vozilu – Mercedes-Benz S 400d 4MATIC. Radi se o automobilu iz prestižne S-Klase, poznatoj po svom vrhunskom komforu, modernoj tehnologiji i visokim sigurnosnim standardima.
Prema dostupnim informacijama, ovo službeno vozilo nabavljeno je prošle godine iz proračuna RS za iznos od 301.860 KM. Cijena modela S 400d 4MATIC na tržištu obično varira između 120.000 i 150.000 eura, zavisno od specifične konfiguracije, dodatne opreme i tržišnih uvjeta.
Luksuzni automobil privukao je pozornost budući da njegova cijena odražava značajan izdatak za proračun, posebno u vremenu kada građani BiH svakodnevno osjećaju posljedice ekonomske krize.
Dolazak Milorada Dodika u skupocjenom vozilu još jednom je skrenuo pažnju na raskorak između standarda političke elite i svakodnevnog života građana, piše Hercegovina.info.
BiH
Nikšić nakon sastanka u Mostaru: Bitno je da održimo ritam “čak i kad se ne dogovorimo oko svih stvari”
Danas je u Mostaru održan sastanak lidera stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou, a medijima se nakon susreta obratio i lider SDP-a Nermin Nikšić. Iako na sastanku nije postignut konkretan dogovor oko zakona neophodnih za put zemlje ka Europskoj uniji, a ni oko Plana rasta, Nikšić je kazao da je period do kraja godine period koji žele iskoristiti kako bi pokazali da prave korake prema Europskoj uniji, što bi kvalificiralo zemlju za otvaranje pregovora s Unijom.
Nikšić je ustvrdio da se vratila “atmosfera dogovaranja i razgovora”, te da je bitno da se taj ritam održi “čak i kad se ne dogovorimo oko svih stvari”.
“Period pred nama do kraja godine je period kada želimo i prema EU da pokažemo da pravimo iskorake koji bi nas kvalificirali za otvaranje pregovora, kvalificirao na način da kao vlast u BiH na svim nivoima nastojimo ispuniti uslove i biti kredibilan partner”, kazao je Nikšić.
Osvrnuo se na pojašnjenje lidera HDZ BiH Dragana Čovića, koji je najavio hitnu sjednicu Vijeća ministara BiH, na kojoj bi se trebao naći, između ostalog, i Zakon o zaštiti ličnih podataka.
“Činjenica da kako je Dragan rekao da osim zakona koje smo precizirali i dogovorili koj i bi trebali proći Vijeće ministara, dodatno otežanje je u radnim grupama, što se pokazalo kao ispravan put, procedure u Vijeću ministara i Parlamentu. Jako nam je važno, Viškoviću (premijer RS-a) i meni, s pozicije premijera entieta da okvirni budžet državnih institucije za sljedeću i naredne tri godine bude usvojen da možemo računati na ono što jesu obaveze i mogućnosti entitetskih budžeta”, rekao je Nikšić.
Naglasio je da lideri nastavljaju u istoj atmosferi gdje ih svaki uspjeh i plus koji naprave, “dodatno motiviše da u periodu pred nama još više razgovaramo dogovaramo i rješavamo neke stvari”.
N1
BiH
Ko i na koji način može naslijediti penziju u FBiH: Prava imaju djeca, unuci, vanbračni partneri…
Šta kaže zakon o korištenju penzije poslije smrti. Evo kolika je porodična penzija nakon smrti korisnika
Zakon o penzionom i invalidskom osiguranju poznaje utvrđivanje porodične penzije poslije smrti osiguranika i poslije smrti korisnika penzije.
Kako objašnjavaju iz Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (PIO), porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od p koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na mirovinu, piše Večernji list.
Članovi porodice i djeca
-U ovisnosti o broju članova obitelji koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje, za dva člana 80% od penzije od koje se određuje, za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje – navode iz Federalnog zavoda za MIO.
Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku odnosno korisniku mirovine ako ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. Inače, pravo na porodičnu oenziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku penziju i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.
Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine, smatraju se bračni supružnik i vanbračni partner (udovica odnosno udovac); rastavljeni bračni supružnik ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje; dijete, rođeno u braku ili izvan braka, te posvojeno dijete; pastorak, ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije, uzdržavao te dijete – unuče bez oba roditelja ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije, uzdržavao.
Vanbračnim partnerom smatra se osoba koja je kao takva definirana Porodičnim zakonom Federacije BiH, a koja je svoj status utvrdila u odgovarajućem sudskom postupku. Udovica ima pravo na porodičnu penziju ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga, ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu mirovinu, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.
Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju prestane prije navršenih 50, ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovno ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. Također, udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruga, iako je ispunjavala uvjete obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o MIO. Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika mirovine, rođeno 300 dana nakon njegove smrti.
Prava i dobne granice
Udovica poginulog branitelja ima pravo na porodičnu imovinu kad navrši 45 godina života. Udovac ima pravo na porodičnu imovinu ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge, ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu imovinu, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Pravo na porodičnu imovinu ima i supružnik iz razvrgnutog braka ako mu je pravomoćnom sudskom presudom dosuđeno pravo na uzdržavanje te ako ispunjava uvjete iz ovog zakona.
Dijete ima pravo na porodičnu imovinu do navršenih 15 godina života ili do 26. godine ako se nastavi redovno školovati. Ovo pravo može ostvariti i dijete kod kojega nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života, kao i dijete kod kojega nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije.
BiH
Dodik: Mi smo vlast, a ne Schmidt, donijeti odluke bez bojazni šta će reći SDA
“SDA blokira Plan rasta jer se boji evropskog puta, kao što se đavo boji krsta, zato što bi time izgubili svoju političku platformu. S druge strane, Schmidt se boji dogovora i normalizacije odnosa jer bi izgubio ogromnu platu koju prima na nelegalan način”, izjavio je Dodik.
Na sastanku partnera u vlasti na nivou BiH, Dodik je naglasio da je ključno “pokazati hrabrost i odbaciti nametanje odluka Schmidta”.
“Mi smo vlast, a ne Schmidt. Moramo pokazati da možemo samostalno donositi odluke, bez bojazni šta će reći SDA, koja svaki dogovor smatra izdajom. Republika Srpska to pokazuje godinama, vrijeme je da i drugi slijede taj primjer”, poručio je Dodik.
Podsjetimo, u Mostaru će se danas održati novi sastanak vladajuće koalicije, koju čine HDZ, SNSD i stranke Trojke (NiP, SDP, NS).
Na sastanku će zvaničnici ovih stranaka razgovarati o brojnim stvarima, a u fokusu će biti budžet Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, sporazum sa Frontexom, ali i nacrt Zakona o ličnim podacima.
BiH
Da je ovaj čovjek otišao u Njemačku BiH bi izgubila 100 miliona KM
Sve je danas zasnovano na ekonomiji, zabluda je da mišići ili znoj stvaraju profit. Profit se stvara znanjem, inovacijama i povećanjem produktivnosti. Nastavnici se moraju usavršavati i imati cjeloživotno učenje.
Ovo je poručeno na nedavno održanom okruglom stolu o obrazovanju u organizaciji JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS.
Jedan od uvodničara bio je i Muhamed Pilav član Upravnog odbora i jedan od osnivača Fondacije Olimpijada znanja. On je istakao da su reformski procesi obrazovnog sistema u toku i da je veoma važno da se u obzir uzmu i ekonomski aspekti uticaja obrazovnog sistema na cijelu ekonomiju i društvo.
Pilav je istaknuo nekoliko primjera i izračuna do kojih je došao zajedno sa nekolicinom profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu kada su prije nekoliko godina kreirali poznati Maršalov plan – prijedlog mjera i reformi za izlazak iz krize.
– Inženjer sa visokom stručnom spremom kada napusti zemlju i ode raditi u Njemačku, država gubi minimalno 1 milion KM. Školovanje ovog mladog stručnjaka košta državu 100.000 – 200.000 KM, a ostatak se odnosi na gubitak kroz poreze i doprinose. To je prosta računica, a gubici su kud i kamo veći. Zamislimo da je Rusmir Hrvić, kojeg danas znamo kao predsjednika Uprave AS Holdinga, jednog od najvećih poslovnih sistema u zemlji, otišao u Njemačku. BiH bi tada samo kroz poreze i doprinose izgubila 100 milona KM i više. Dalje, važan je motivacioni faktor. Mnogi mladi ljudi danas žele postati uspješni kao Rusmir Hrvić u našim okvirima ili Elon Musk u globalnim. Zapravo je nemoguće izračunati sve te silne milijarde direktnih i indirektnih, kratkoročnih i dugoročnih gubitaka po društvo i državu – naveo je dalje Pilav, piše Biznisinfo.
Pilav je poručio da u sve osnovne i srednje školu treba uvrstiti predmete iz poduzetništva i da svaki građanin treba znati osnove iz ekonomije, „da svi znaju odakle se finansira sve ovo što vidimo oko nas“.
Ovo se posebno odnosi na glomazni birokratski aparat koji ovu državu košta milijarde KM. Zato je važno da se o produktivnosti razmišlja na jedan koristan način od porodice, preko javnog pa do privatnog sektora. Najmanja nam je briga za privatni sektor, javni sektor nas sve brine, kazao je Pilav.
– Investiranje u obrazovanje je osnov za opstanak i napredak BiH. Samo obrazovani i inovativni ljudi koji kontinuirano i ubrzano usvajaju nova znanja i vještine mogu unaprijediti stanje u našem društvu. Na primjer, ako država investira 10 miliona KM u obrazovanje svojih stanovnika o zdravlju, uštedit će na troškovima liječenja minimalno 100 miliona KM. Ako država usvoji koncept da sva djeca idu u izvrstan vrtić na odgoj i obrazovanje i u izvrsne škole bit će znatno manje porodičnog nasilja, znatno manje narkomana, znatno manje nasilja na ulicama, smanjivat će se uvoz a povećavati izvoz iz BIH itd. – zaključio je Pilav.
Pilav je podijelio iskustvo koje je stekao kao osnivač fabrike namještaja MS&WOOD.
– Bez pomoći države implementirali smo sistem dualnog obrazovanja u saradnji sa srednjom školom u Fojnici. Nagrađivali smo najbolje učenike, svi su obavljali plaćenu praksu. A finansirali smo i odlaske na najvažnije evropske sajmove i studijska putovanja. GIZ (Njemačka državna agencija za međunarodnu saradnju) je i zvanično nagradio naš sistem dualnog obrazovanja. Također, kroz MS&WOOD koledž, po modelu cjeloživotnog učenja, educirani su svi uposlenici, od menadžera, preko poslovođa, do radnika. Birani su radnici mjeseca koji su najviše doprinosili povećanju produktivnosti. Najboljem radniku godine smo poklanjali godišnji odmor za njega i porodicu na nekoj od domaćih ili evropskih destinacija – naveo je.
Pilav je istakao kako je zabluda da se profit dobija na mišiće, on se dobija znanjem. Nastavnici se moraju usavršavati i imati cjeloživotnu edukaciju. Oni moraju biti najcjenjeniji i najplaćeniji dio društva i moraju biti najbolji.
– Zato je ekonomski aspekt obrazovanja od presudnog značaja. Ne postoji besplatno školovanje. Svaki obrazovni sistem košta. A privreda je jedina koja proizvodi vrijednost od koje se svi ti troškovi pokrivaju – rekao je Pilav.
Fondacija „Olimpijada znanja“ je nevladina i neprofitna organizacija koja u fokus svoga djelovanja stavlja unaprijeđenje odgojno – obrazovnog sistema sa ciljem sticanja funkcionalnog znanja kod djece, učenika i studenata.
Osnivači ove nevladine i neprofitne organizacije su akademik, prof. dr. Mirko Pejanović, emeritus, prof. dr. Željko Šain, i mr. oec. sci. Muhamed Pilav uspješni poduzetnik sa domaćim i inozemnim iskustvom.
Fondacija pomaže različitim centrima i udrugama koji unaprjeđuju znanje i obrazovni sistem, zatim nadarenim učenicima i studentima kroz različite vidove stipendiranja. Fondacija je nedavno u saradnji sa partnerskim organizacijama Montessori Community Center i STEM akademija, pokrenula rad Edukativnog centra sa programima namijenjenim za dopunsko obrazovanje djece starosti 8 mjeseci do 18 godina.
BiH
Poznat datum odluke: Da li će minimalna primanja u FBiH biti 1.210 KM?
Sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je prvobitno bila sazvana za 5. decembar, odgođena je za 9. decembar, objavljeno je na službenoj web-stranici ovog Doma.
Navedeno je da se zasjedanje odgađa na zahtjev Federalne vlade i nisu precizirani razlozi.
Predloženi dnevni red ostaje isti s najavljena dva zakona upućena u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku
– Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. U redovnoj proceduri su izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine te nacrti zakona o društvenom poduzetništvu, kao i zaštiti odoba koje prijavljuju korupciju.
Federalna vlada tražila odgodu sjednice
Slično je bilo nedavno i s Predstavničkim domom kada je sjednica najavljivana za 28. novembar prolongirana za 4. decembar. Dan prije je predsjedavajući tog Doma Dragan Mioković kazao da je odgodu tražila također Federalna vlada.
Ni u ovom Domu nije mijenjan najavljeni dnevni red, ali je saopćeno da se zasjedanje odgađa radi usaglašavanja Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.
Kako do minimalnih primanja od 1210 KM
Plan vlasti u Federaciji BiH je da od 1. januara 2025. minimalno primanje radnika iznosi 1210 KM. Time se uvodi novi pojam “minimalno primanje” kroz izmjene Zakona o dohotku. Minimalna plata će rasti sa 619 KM na 700 KM, dok će minimalni topli obrok iznositi 260 KM, prijevoz 50 KM plus 200 KM “učinka”.
Ukupna plata radnika bit će 1210 KM, od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv.
Izmjene Zakona o dohotku trebale su biti jučer u Zastupničkom domu, odmah nakon toga u Domu naroda Parlamenta BiH, a nakon toga Vlada FBiH trebala bi donijeti uredbu koja će biti prijelazna faza do primjene online fiskalizacije.
Međutim, sjednica Zastupničkog doma, ranije sazvana za 28. novebra, prolongirana je za 4. decembra na zahtjev Vlade FBiH, a zbog usuglašavanja prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.
Prijedlog Zakona o porezu na dohodak usuglašavat će se u odnosu na pristigle amandmane, a posebno u odnosu na prijedloge Udruženja poslodavaca.
Pregovori u Republici Srpskoj u toku
Vlada RS-a bi već sredinom januara sljedeće godine mogla donijeti odluku o najnižoj plati u RS-u ako se poslodavci i sindikalci u međuvremenu ne dogovore, potvrdio je premijer Radovan Višković.
– Povećanje najniže plate u RS-u stvar je socijalnih partnera, tačnije Unije poslodavaca RS-a i Saveza sindikata RS-a. Ako se oni ne dogovore, a ne vjerujem da hoće jer se nikada nisu mogli dogovoriti, onda će Vlada donijeti odluku – istaknuo je Višković.
On nije želio precizirati koliko bi minimalna plata mogla iznositi ističući da “ne želi rušiti dogovor sindikalaca i poslodavaca”.
Izjave pojedinih poslodavaca da minimalnu platu ne treba povećati, nego čak smanjiti, neozbiljne su i sramne, poručuju iz Saveza sindikata RS-a, naglasivši da je povećanje minimalca značajno kako za samog radnika tako i za državu.
U RS-u su počeli pregovori za povećanje najniže plate, čiji ishod još nije ni na vidiku. Iz spomenutog sindikata stava su da bi minimalac s 900 trebalo povećati na 1050 KM, dok iz Unije udruga poslodavaca RS-a tvrde da za to nema nikakve osnove. Pojedini predstavnici poslovne zajednice ne kriju da su čak za smanjenje minimalca, pozivajući se na prilike u privredi.
-
Cazinprije 3 dana
Rupa do rupe na parkingu u centru Cazina, nadležni šute
-
Cazinprije 3 dana
Teška saobraćajna nesreća u Cazinu, više povrijeđenih
-
Cazinprije 3 dana
Policija u Cazinu uhapsila mladiće iz Bihaća zbog droge, među njima i maloljetnik
-
USKprije 3 dana
Katastrofalni uslovi u bihaćkom Domu zdravlja: Četiri godine nakon zemljotresa, pacijenti i zaposleni i dalje u opasnosti
-
USKprije 3 dana
Kekić se skrivao u šumama između Cazina i Kladuše, kada se vratio u Sloveniju ubijen je
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
AfD objavio šta će biti ako pobijede u Njemačkoj: Napuštanje EU, eura i Pariškog sporazuma. I to je samo početak