BiH
Čović: Niko nam neće oduzeti pravo da Mostar zovemo svojim stolnim i rodnim gradom
Predsjedavajućui Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list govorio je o lokalnim izborima i očekivanjima ali i viđenju političke situacije u BiH, napretku prema Evropskoj uniji i reformama koje su nužne kako bi BiH u budućnosti funkcionirala, suradnji i dogovoru s partnerima te o refleksiji svjetskih sukoba na ova područja.
Kao čelnik vodeće hrvatske stranke Čović je kazao kako očekuje apsolutnu pobjedu.
Snaga i znanje
”S razlogom smo stožerna stranka našega naroda. Imamo snagu, znanje, iskustvo, upornost i zajedništvo. Znamo kako uspješno predvoditi i braniti interese našega naroda, kako u područjima gdje nismo demografski izloženi tako i u područjima gdje još uvijek osnažujemo našu poziciju.
Uvjeren sam kako će naši žitelji prepoznati potrebu još jednog snažnog odgovora svima onima koji danas misle ugroziti poziciju, zajedništvo i prava Hrvata jer upravo HDZ BiH to neće dopustiti, kao što nismo nikad dosada”, kazao je Čović.
Na pitanje ugrožava li poziciju HDZ-a i HNS-a pojava novih regionalnih stranaka, Čović navodi kako je višestranačje u Bosni i Hercegovini iskorak kojemu streme, te kako to nije politička floskula već realnost.
“Istodobno, to ne znači prepuštanje naše pozicije lidera hrvatskoga naroda, dapače, mi ćemo u bilo kakvim uvjetima – i onim izraženo pluralističkim – očuvati našu funkciju kao predvodnika Hrvata u BiH. Ovo bi samo značilo da hrvatski narod mora imati jednako pravo na izbor ili, ako želite, luksuz, kao što to već odavno imaju druga dva konstitutivna naroda.
Praktičan prikaz
Upravo smo se zbog toga odlučili na korak da političke sastavnice Hrvatskog narodnog sabora BiH nastupaju samostalno na svim razinama gdje prava i interesi našega naroda nisu ugroženi, jednako kao što nastupamo zajednički na područjima gdje jesu.
To je praktičan prikaz onoga o čemu govorimo, a to je da se ne bojimo pluralizma. Naprotiv, mi ga zagovaramo, uvjereni da i u tim uvjetima branimo ime stožerne stranke Hrvata u BiH”, poručio je Čović.
O tome može li HDZ s koalicijskim partnerima ponoviti rezultat od prije četiri godine u Mostaru i centralnoj Bosni, koji su ključni za Hrvate Čović je kazao kako očekuje da HDZ BiH u ovom izbornom ciklusu ponovi svoje prethodne uspjehe.
”Koliko god neko smatrao da ne polažemo pravo na taj naziv, opet ću kazati činjenično – Mostar je stolni grad hrvatskoga naroda u domovini nam Bosni i Hercegovini.
To niko ne može osporiti i niko nam neće oduzeti pravo da ga zovemo svojim stolnim i rodnim gradom, koliko god zapaljive retorike uputili prema nama. Upravo zbog toga je Mostar strateški važan. Jednako tako i na području centralne Bosne imamo vrlo jasan plan kako dalje osnažiti ulogu Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim sredinama gdje nam naša brojnost omogućuje da izaberemo načelnike odnosno gradonačelnike i gdje možemo povećati broj naših predstavnika u općinskim odnosno gradskim vijećima.
Centralna Bosna je strateški preznačajna za hrvatski narod i kroz ove lokalne izbore također želimo osnažiti ulogu HDZ-a BiH u svakoj od tih lokalnih sredina pojedinačno i ukupno”, kazao je Čović u intervjuu za Večernji list.
Rezultati izbora
Ukoliko rezultati izbora pokažu neke nove trendove u popularnosti pojedinih stranaka, Čović je istaknuo kako im ne bi smetalo da bilo koja druga politička opcija kroz jedan ozbiljan pristup poveća svoju zastupljenost nakon ovih izbora, ”ali ću istodobno i kazati da vrijeme izborne kampanje nije jedino vrijeme kada se treba oglašavati i raditi.
To morate raditi svakodnevno, sve četiri godine, kao što to radi HDZ BiH”.
Po njegovim riječima, izborna kampanja je nažalost zasjenila sve druge političke aktivnosti u BiH, a to se odnosi na ambiciju evropskog napredovanja.
”Međutim, ovaj vremenski ciklus izbora privodimo kraju i realno je već idućeg tjedna očekivati da napravimo potrebne i jasne planove o tome što možemo i moramo ponuditi, kao iskorake, našim prijateljima iz Evropske unije kako bismo osigurali da izvješća o nama budu pozitivna i prikažu ozbiljan pristup i iskorake s naše strane.
Tako bismo, uvjeren sam, do kraja otvorili pregovarački proces, što je danas prijeko potreban korak za evropsku perspektivu i željenu izgradnju našega društva”, naveo je Čović.
Osvrnuo se i na postizbornu situaciju u EU i formiranje nove Europske komisije kazavši kako bi se proces unutarnjih izbora u Europskoj uniji trebao privesti kraju u idućih mjesec dana.
”Taj vremenski rok ostavlja nam dovoljno vremena da napravimo planove i iskoristimo to vrijeme kako bismo postigli spremnost u pogledu imenovanja novog saziva Europske komisije. Kako će sam saziv u konačnici izgledati, jest odabir nekih drugih dužnosnika. Ono što je nama danas bitno jest upravo to da se unutar svih institucija Europske unije u Bruxellesu, bez obzira na to tko tamo sjedi, bezrezervno i snažno zadrži pozornost na Bosni i Hercegovini”, istaknuo je.
Plan rasta
Govoreći o Planu rasta i problemima oko toga, Čović je naveo kako je nažalost, Plan rasta samo je jedan od primjera naše neučinkovitosti u realizaciji europskog puta za koji smo se opredijelili.
”I u ovoj smo godini, nakon vidnog uspjeha u početnim mjesecima, usporili europske procese zbog zaoštravanja unutarnjih odnosa.
Plan rasta trenutačno je primjer kako ne smijemo pristupati ovako ozbiljnim prilikama, odnosno primjer kako ne znamo ući na vrata Europske unije koja su nam danas otvorena. Moramo biti svjesni kako za nas nitko neće ništa učiniti dok mi sami to ne učinimo te proaktivnim i ozbiljnim pristupom uvjerimo naše europske prijatelje da uistinu želimo ovaj iskorak”, kazao je.
Što se tiče samoga novca iz Plana rasta, Čović je izrazio uvjerenje u to kako su svi svjesni da se ta sredstva jednostavno moraju iskoristiti te kako sva mudrovanja u Bosni i Hercegovini oko ovoga pitanja moraju prestati u najskorijem roku.
U intervjuu za Večernji list Čović je govorio i o tome kakvu ulogu Hrvatske očekuje ubuduće za BiH i bh. Hrvate – i kada je u pitanju bilateralna suradnja, ali i djelovanje unutar institucija EU-a.
”Republika Hrvatska je i do sada bila ključni partner Bosne i Hercegovine na europskom putu, partner koji je nebrojeno puta praktično dokazao svoju privrženost našoj europskoj perspektivi.
Ponovno ću istaknuti, jer smatram nužnim, ulogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji se praktički pokazao najvećim zagovarateljem europskog puta Bosne i Hercegovine u posljednjem desetljeću.
Pozitivna uloga
Uvjeren sam kako će i u budućnosti njegova pozitivna uloga i dalje biti vodeća, uzimajući u obzir i samu činjenicu da je strateški interes i nas, i Republike Hrvatske i svih europskih partnera da Bosna i Hercegovina postane stabilna, uređena, moderna i evropska država.
Naravno, u tom kontekstu osobito promatramo nas Hrvate u Bosni i Hercegovini na koje Republika Hrvatska gleda kao na ustavno jednakopravan konstitutivan narod kojem se moraju osigurati sva prava koja pripadaju jednom konstitutivnom narodu. Tu govorimo o pravu na izbor svojih političkih predstavnika u tijela vlasti namijenjena za zaštitu kolektivnih prava jednog naroda, do svih drugih prava koja nam Ustavom pripadaju”, kazao je Čović.
Osvrnuo se i na suradnju s ”trojkom”, ali i na odnose Hrvata i Bošnjaka koji još uvijek nisu relaksirani u dovoljnoj mjeri, istaknuvši pri tom kako se odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju normalizirati.
”Ne postoji alternativa takvom razmišljanju, ono je tek trezvena činjenica našega društva. Normalizacija ovih odnosa zadatak je svih nas koji danas djelujemo u politici, bez obzira na to o kojoj je političkoj opciji riječ i bez obzira na to koja politička opcija obnaša vlast.
Ovi se odnosi ne smiju ugrožavati i nadam se da su kolege toga svjesni. S “trojkom” danas radimo vrlo korektno, ali svi bošnjački predstavnici morat će shvatiti da oni Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne trebaju niti mogu išta davati i da mi kao narod svoja prava crpimo iz Ustava Bosne i Hercegovine.
Ono što oni danas moraju učiniti jest rasteretiti se potrebe da nama nameću političke predstavnike i da biraju u naše ime, ugrožavajući time ne samo naša prava već i naše odnose. Primjer potrebe izbora legitimnog hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zorno prikazuje prepreku koja i danas postoji u stabilizaciji ovih odnosa.
Ustav BiH se mora poštovati
Takva pitanja moraju biti riješena bez odgađanja. Ustav BiH mora se poštivati”, poručio je Čović.
O tome hoće li priča o reformi Izbornog zakona BiH konačno biti uspješno završena Čović je izrazio uvjerenje kako će taj proces uspjeti privesti kraju.
”Međutim, istodobno sam svjestan činjenice da se u bošnjačkom političkom tijelu vodi ključna rasprava o tome kako onemogućiti Hrvate da izaberu svoje predstavnike.
Odnosno, da budem precizan, oni se danas ne bave pitanjem kako napraviti bolju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu, već raspravama o tome tko je manje prava “dao” Hrvatima ili tko je bolje spriječio Hrvate u njihovu osiguravanju vlastite ustavne jednakopravnosti.
Takvo je razmišljanje destruktivno ne samo za naše odnose već i za samu Bosnu i Hercegovinu koja zaslužuje ustavno domoljublje te ozbiljnu i praktičnu opredijeljenost za međusobni dijalog, stabilnost, mir i napredak”, smatra Čović.
Na upit koliko globalna pitanja, ruska agresija na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku pa američki predsjednički izbori utječu na odnose unutar BiH, ali i na međunarodnu politiku prema BiH, Čović je naveo kako je BiH takva zemlja da je nažalost, u potpunosti izložena utjecaju iz okruženja upravo kroz ove sigurnosne izazove kao što su ratovi i sukobi diljem europskog tla i cijeloga svijeta.
Po njegovim riječima, koliko god željeli da takva pitanja ne opterećuju svakodnevni politički dijalog, ona ipak vidno i nepredvidivo utječu na ukupne odnose.
”Nejasna i neusuglašena vanjska politika dodatan je problem koji redovito destabilizira unutarnje odnose koje pokušavamo izgraditi.
Upravo bi europski put kojem, kao hrvatski narod i njegova stožerna stranka, stremimo mogao biti poveznica političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda.
Snažnija uloga EU
Upravo to je i razlog više da Evropska unija i njene institucije snažnije djeluju prema daljnjoj izgradnji partnerstva i vidljivosti u Bosni i Hercegovini kako ne bismo ostavljali prostora brojnim izazovima koji dolaze iz okruženja”, istaknuo je Čović.
Jedan od najvećih izazova za BiH u vremenu pred nama je, kako je kazao Čović, ”naša neusklađenost u djelovanju, osobito u pogledu vanjske politike”.
”Ilustracija ovakvih samostalnih političkih djelovanja ogleda se u djelovanju različitih predstavnika Bosne i Hercegovine koji u svojim vanjskopolitičkim nastupima izlaze iz okvira svojih dužnosti i zastupaju privatna ili stajališta svojih političkih opcija.
Takvi istupi su ne samo zabrinjavajući – oni imaju realan destruktivan učinak. Zbog toga i svjedočimo suprotstavljene stavove i burne reakcije, što možemo očekivati kada nemamo ujednačeno stajalište koje prepoznajemo kao zajedničku vanjsku politiku BiH”, naveo je.
Poručio je kako je izazova bilo i da će ih uvijek biti – to je Bosna i Hercegovina, sa svim svojim nesavršenostima kojih smo duboko svjesni.
Međutim, i u takvom položaju mi danas imamo jedan okvir za djelovanje, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, kazao je Čović istaknuvši kako je ustavno domoljublje jedini smjer koji treba slijediti, te da on obvezuje na suradnju triju konstitutivnih naroda i njihovu bezrezervnu ravnopravnost.
FENA
Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrali su u četvrtak, 15. maja, na sjednici Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je delegat Džemal Smajić predložio Dom naroda PSBiH.
Predlagač izmjena zakona delegat Džemal Smajić kazao je da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu kojom je propisano da se najniža plaća od 1. januara do 31. decembra 2025. utvrđuje u neto-iznosu od 1.000 KM, dok se u RS-u najniža plaća za poslove za čije se obavljanje zahtijeva najmanje srednje stručno obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđuje u bruto iznosu od 1.426,23 KM, odnosno u neto iznosu od 950 KM.
Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da su za male plate zaposlenih u zajedničkim institucijama krivi članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić jer blokiraju usvajanje budžeta, a ne zastupnici Predstavničkog doma i delegati u Domu naroda.
“Dok se oni igraju budžetom igraju se budućnošću svih ljudi i oni su ti koji bagatelišu sve kategorije koje bi trebalo da dobiju povećanje plate”, navela je Vulić i dodala: “Mi za ovo nismo krivci, isključivi krivci za neusvajanje budžeta su Komšić i Bećirović”.
Ona je rekla da će SNSD podržati izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u prvom čitanju kojim se određuju novi koeficijenti za pozicije od vojnika do poručnika za profesionalna vojna lica, od policajca do mlađeg inspektora za policijske službenike, te od NSS do VSS za zaposlene u institucijama BiH koji se razmatra u hitnom postupku.
Odbacujući odgovornost dvojice članova Predsjedništva BiH za kašnjenje u usvajanju budžeta BiH za ovu godinu, Zlatan Begić iz DF-a rekao je da je procijenjeno da u predloženom budžetu ima puno spornih stvari.
– Milorad Dodik je trenutno najveći problem Bosne i Hercegovine ali i Republike Srpske, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
– Potencijalno nova koalicija na nivou BiH donijela bi zemlji bolju budućnost, a ona smeta nacionalnim liderima koji kočenjem evropskog puta štite svoje ogromne imperije. Oni podižu tenzije pominjući sukobe i nisu im bitni građani koji bi ulaskom BiH u Evropsku uniju mnogo bolje živjeli, rekao je Konaković.
Konstatovao je kako je najveći kočničar progresa – bjegunac od bh. pravosuđa i predsjednik RS-a Milorad Dodik.
– On puno više šteti Republici Srpskoj nego ja. On zaustavlja ekonomske procese, nove investicije, izvoz i sve ono što ljudima u našoj zemlji treba, rekao je Konaković.
– Saradnja sa opozicijom iz Republike Srpske pokenuta je jer se oni, za razliku od Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića, brinu za dobrobit građana i mir i stabilnost u BiH, kaže Konaković. Zato smo mi, koji smo se u ratu gledali preko nišana, sjeli za isti sto kako našu djecu ne bismo gurnuli u neki novi rat ili ih istjerali iz zemlje, dodaje on u intervjuu za BN.
Razumije, kako kaže, kroz kakvu golgotu prolazi opozicija.
– Isto nam je. Mene jedan ratni dezerter proziva za izdaju, a ljude koji su bili u Vojsci Republike Srpske drugi ratni dezerter takođe proziva za izdaju. Zašto da danas mi, kao odgovorni ljudi, guramo tuđu djecu da zaštite naše imperije i interese? Za razliku od Izetbegovića, koji je rat proveo sakriven u trezoru, i Dodika, koji je švercovao Ronhil, mi znamo šta je rat. Njima je rat prilika, nama je rat ‘Ne daj Bože. Ko ga želio, u kući mu bio’, navodi Konaković.
– Milorad Dodik je sarađivao sa Trojkom dok BiH nije dobila zeleno svjetlo za pregovore sa Evropskom unijom, kaže Konaković.
Dodao je kako Dodikova priča da štiti Republiku Srpsku i njene građane izazivajući krizu je lažna jer ustvari štiti svoje ogromno bogatstvo, kao i njegovi partneri na drugoj strani.
– Ta politika je da se sve ruši i da je granici rata, konflikta, a da će oni zaštititi svoje narode. Oni zapravo štite svoje imperije. Neka ljudi u Republici Srpskoj, gdje sam trenutno, pogledaju kako je njima poslije 20 godina takve vladavine ovog režina, a kako je onima koji sebe nazivaju zaštitinicima naroda. Neka pogledaju kako je njihovim porodicama, kakvi su njihovi imovinski kartoni. Kakvi su imovinski kartoni njihovih političkih saveznika, saradnika, članova stranaka, rodbine, istakao je Konaković.
Naglasio je Konaković kako je Dodik pravio sistem u BiH, prenoseći nadležnosti sa bh. entiteta Republika Srpska na BiH, a sada taj sistem ne priznaje zbog ličnih interesa.
– Dodik je sa nama izglasao sve zakone koji znače prenos nadležnosti jer je to Dejton dozvolio. Dejton nije sveto slovo. Dodik kaže da nema SIPA-e u Dejtonskom spotazumu. Pa nema ni CIA-e u američkom ustavu, ne postoje agencije. Tamo se kaže, “urediće se zakonima”. Dodik je glasao za sve zakone. Postojala su tri nacionalna ključa koja su bila potrebna da se te brave otvore. Dodik je donio ključ iz Republike Srpske i pomogao da se napravi Tužilaštvo i Sud BiH. Sad on to ne bi da priznaje jer se radi o njemu lično, jasan je Konaković.
Evropska budućnost je, kako kaže, spas za građane BiH jer bi donijela investicije, a time i bolji život građanima.
– Međutim, evropska regulativa je noćna mora za nacionalne lidere u BiH jer je korupcija u Evropi sporadična u odnosu na sistem, dok je ovdje korupcija sistem, zaključio je Konaković.
On je ocijenio da je Federalna uprava policije jedna od najjačih policija u Evropi, a ne samo u Bosni i Hercegovini.
“Ali, najbitnija stavka je ovih 10 krakova, koje ima Federalna uprava policije, a to je 10 kantonalnih MUP-ova. Kantonalni MUP-ovi su najbitniji za Federalnu upravu policije i najbitniji su za čitavu BiH. Jedina sigurnost građana BiH su kantonalni MUP-ovi i FUP. Dokazalo se, a i vi dobro znate sve ove stvari koje su se dešavale u zadnje vrijeme u našoj državi – zahvaljujući kvalitetnoj koordinaciji kantonalnih MUP-ova, FUP-a i svih onih policijskih snaga koje su trebale da se uključe i koje su se uključile, imamo sigurnost na prostorima BiH. Nije došlo do eskalacije, jer su neki naumili da izazovu nemire, da izazovu rat u našoj državi”, kazao je Isak.
Naglasio je kako su to upravo spriječili kantonalni MUP-ovi i FUP, koji su pokazali spremnost, kvalitet i snagu te im je na tome i zahvalio.
“Treba nam ovako kvalitetna policija i treba policiju još više usavršavati, jačati i što više sredstava u budžetima obezbijediti. Čestitam ministru i Vladi ZDK, preko 20 miliona obezbijeđeno je za opremanje policijskih snaga ZDK-a. To su impozantna sredstva, koja će obezbijediti sve što je potrebno da bi policija ZDK-a mogla odgovoriti svim izazovima koji se stave pred njih”, rekao je Isak.
Posebno mu je drago što će i policija ZDK-a uskoro dobiti i helikpoter, za koji je već raspisan tender.
“Ako imam dobru informaciju, već je završen tender za nabavku helikpotera i u Sarajevskom kantonu. To je moje zadovoljstvo, jer mi u FUP-u imamo na raspolaganju dva helikoptera. Vjerovatno ćemo i mi ići u nabavku novih, jer vidjeli ste i sami, kada su se u Jablanici desili problemi – klizišta i poplave, zahvaljujući helikopteru FUP-a spašeni su određeni životi”, naveo je Isak.
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine raspravljali su danas na sjednici o izmjenama Zakona o sigurnosti saobraćaja, predlagača Saše Magazinovića i Jasmina Imamovića, u drugom čitanju.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović pojasnio je da se tim izmjenama zakona prvi put definiše pojam bahate ili obijesne vožnje, kao i njeno rigorozno kažnjavanje.
Smanjiti broj saobraćajnih nesreća
Istakao je da je izmjena nastala u saradnji sa tužiocima, sudskim vještacima, inženjerima saobraćajne struke koji su njemu i Imamoviću jasno podcrtali da postoji mnogo stvari koje treba mijenjati u sadašnjem zakonu, ali da je prioritet uticati na smanjenje broja saobraćajnih nesreća, posebno onih sa smrtnim ishodom.
– Podvučeno nam je da su najčešći uzroci ovakvih saobraćajnih nesreća bahata, odnosno obijesna vožnja, vožnja pod utjecajem droge i alkohola i u posljednje vrijeme, jako izraženo, korištenje mobitela. Upravo su sve ove stvari sadržane u zakonu – pojasnio je Magazinović.
Tvrdi da je obijesna, odnosno bahata vožnja prvi put definisana u bh. zakonodavstvu, kao i rigorozno kažnjavanje, te da se kazne kreću od novčanih, višemjesečnog oduzimanja vozačke dozvole ili oduzimanja vozila pri ponavljanju prekršaja.
Dodao je da je također tim zakonom predviđeno uvećanje kazne za korištenje mobitela tokom vožnje.
Klučni segmenti zakona
Magazinović tvrdi da će kazne za navedene slučajeve u zakonu bit veće ako je tim prekršajem izazvana saobraćajna nesreća.
– Ovo se ne može posmatrati kao način da se napuni budžet. Naprotiv, ovo je način kojim želimo izvršiti odvraćanje od činjenja prekršaja i samim tim smanjiti broj saobraćajnih nesreća. Kada sam prije dvije godine predložio izmjene ovog zakona koje regulišu visoke novčane kazne za zloupotrebu, odnosno nedozvoljeno korištenje parking mjesta za osobe s invaliditetom, ljudi su govorili da se kaznama ne može ništa postići i da to neće imati veliki efekt. Ali nedavno sam dobio informaciju da se broj tih slučajeva drastično smanjio – zaključio je Magazinović.
Ključni segmenti zakona su popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja.
Posebno se u tom smislu precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, prestizanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci.
Kazne do 5.000 KM
Predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.
Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda. Kazna od 200 do 400 KM je za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara. Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda.
Poslanica SNSD-a Sanja Vulić smatra da je potrebno donijeti potpuno novi zakon o sigurnosti u saobraćaju te da neće podržati ovo zakonsko rješenje. Također je navela da MUP RS dao stav da ove izmjene neće doprijeti sigurnosti u saobraćaja.
Poslanik SDA Safet Kešo kazao je da će njegova stranka podržati to zakonsko rješenje koje predstavlja pokušaj da se ispravi veliki nedostatak u radu ministarstva.
FENA
Dragomir Vasić je izabran sa 63 glasova, a dobio je podršku vladajuće većine. Ranije su iz vladajuće većine koju predvodi SNSD odbijali da podrže Milana Petrovića koji je isto bio kandidat SDS-a.
Vasić je bio optužen i za genocid u Srebrenici u svojstvu načelnika Centra javne bezbjednosti Zvornik, ali je pravosnažno oslobođen ovih optužbi.
Polovinom prošle godine Sud BiH je potvrdio protiv Dragana Spasojevića, Vinka Radovića i Dragomira Vasića. Njih trojica se terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti.
Optuženi se, između ostalog, terete da su, u periodu od 30. maja 1992. godine do 25. juna 1992. godine, na području općine Zvornik, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i u vrijeme oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske (VRS) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (Armija RBiH) na području općine Zvornik, te u vrijeme širokog i sistematičnog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga tzv. Srpske Republike BiH, a potom Republike Srpske, usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva općine Zvornik, a koji je trajao od 8. aprila 1992. godine pa najmanje do kraja augusta 1992. godine, znajući i za oružani sukob, ali i za širok i sistematičan napad te da njihove radnje čine dio tog napada, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava.
Dalje se navodi da su optuženi svjesno i voljno pomogli u pripremanju i učinjenju prisilnog preseljenja oko četiri hiljade civila Bošnjaka sa područja sela Đulići, Klisa i okolnih sela, a pojedini optuženi svjesno i voljno pomogli u nezakonitom zatvaranju oko 600 bošnjačkih muškaraca civila sa istog područja, a pri tom njihovom razdvajanju psovali i tukli neke od razdvojenih civila šakama, nogama, kundacima pušaka i drugim podesnim predmetima te tražili da im predaju sav novac, zlato, vrijedne stvari i dokumente, dok su neidentifikovani srpski vojnici pojedine bošnjačke civile prilikom razdvajanja i ubili.
Klix
Šef poslaničkog kluba Partije demokratskog kluba (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak smatra da je glasanje opozicije u NSRS za veto člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović bila greška.
Crnadak, koji nije bio prisutan na jučerašnjoj posebnoj sjednici NSRS tokom rasprave i glasanja i koji se dan prije izjasnio da bi podrška za veto bila “ludost“, izjavio je danas da opoziciji trebaju pohvale od naroda, a ne od Milorada Dodika.
– I onda se čudimo kad kažu ‘svi su isti’. Mi, koji iskreno volimo RS, nemamo šta raditi zajedno sa današnjim vrhom RS. To je kao da sa lisicama čuvate kokošinjac – istakao je Crnadak.
On je ovom izjavom jasno poručio kako nije saglasan sa odlukom koju je juče saopštio predsjednik PDP Draško Sranivuković koji je prije početka sjednice NSRS izjavio da je “odluka ove stranke da podrži veto zbog preglasavanja RS u Predsjedništvu BiH, a ne zbog Željke Cvijanović“.
Veto Željke Cvijanović dobio je sinoć potrebnu dvotrećinsku podršku u NSRS i to glasovima 64 narodna poslanika od 76 prisutnih, dok su četiri glasala protiv. Osim PDP-a, veto je podržao i SDS, dok od opozicije još poslanici Liste za pravdu i red i Narodnog fronta nisu glasali.
Cvijanović je uložila je veto na Zaključak u Predsjedništvu BiH kojim se, između ostalog, traži od snaga EUFOR-a asistencija u provođenju odluka pravosuđa BiH.
FENA
Mile Kitić: Kemal i Šemsa su pohabani, ona više nema glasa
Scenarij kakav se najmanje očekivao: Sirija i Izrael tajno pregovaraju, cilj je historijski sporazum
Vulić tvrdi: ‘Nismo mi krivi za male plate, odgovornost je na Komšiću i Bećiroviću’
Na Ahiret preselio Šahinović (Suvad) Emrah
Zgrada Prvog zasjedanja AVNOJ-a i Stari grad Velike Kladuše zaslužuju više ulaganja
Konaković: Za razliku od švercera Dodika i Izetbegovića iz trezora, mi znamo šta je rat
Fizički obračun konobarica u Bihaću šokirao goste ugostiteljskog objekta
Žena pitala ChatGPT vara li je muž, odgovor je naveo da odmah zatraži razvod
Ramo Isak tvrdi da je FUP jedna od najjačih policija u Evropi: “Spriječili smo rat u BiH”
Za korištenje mobitela u vožnji kazna 400, za bahatu vožnju 3.000 KM?
Samir Ikanović napustio NES nakon dvije sedmice i vratio se u DF: Ništa od smjene Vlade USK
Na ahiret preselila Jogić (rođ. Džajić) Namka
Sprema se smjena Vlade USK: Vraća se NES, a SDA ide u opoziciju
Kemal Malovčić zarađivao i po 100.000 eura za noć, a danas rasprodaje godinama sticanu imovinu
Helez: Imali smo spreman bataljon vojne policije da ide u Banju Luku kao pojačanje, Knežević me obmanuo
Na ahiret preselio Čavkić (Sakib) Amel
U martu joj je od karcinoma umro suprug, sad Edisi treba naša pomoć da pobijedi rak
Koliko je ahmedija imama teška?
Vučić o tvrdnjama da je odbačen: Jinpinga nisam htio ometati, a on me je sam pozvao da prošetamo do bine
Špirić zadramio i najavio probleme: ‘Bošnjaci će morati iscenirati incident, toga se treba plašiti’
-
Cazinprije 4 danaSamir Ikanović napustio NES nakon dvije sedmice i vratio se u DF: Ništa od smjene Vlade USK
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselila Jogić (rođ. Džajić) Namka
-
BiHprije 4 danaHelez: Imali smo spreman bataljon vojne policije da ide u Banju Luku kao pojačanje, Knežević me obmanuo
-
Smrtovniceprije 6 danaNa ahiret preselio Čavkić (Sakib) Amel
-
Religijaprije 6 danaKoliko je ahmedija imama teška?
-
Svijet / Zanimljivostiprije 6 danaVučić o tvrdnjama da je odbačen: Jinpinga nisam htio ometati, a on me je sam pozvao da prošetamo do bine