Connect with us

BiH

Čović tvrdi da je sa Osmorkom našao način kako promijeniti ustav: Rješenje je prihvatljivo svima

Published

on

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović govorio je o sporazumu koji je ta stranka potpisala sa Osmorkom oko formiranja vlasti, o stanju u BiH, kao i o odnosima sa međunarodnom zajednicom.

Čović je istakao kako osjeća olakšanje zbog posla koji je urađen tokom predizborne kampanje, kada je HDZ napadan da vodi “blijedu i neprepoznatljivu” kampanju.

“Mi smo ipak željeli istaknuti ono što jesmo kao predstavnici hrvatskoga naroda, da kulturno i politički pripadamo evropskom okruženju i na kraju se pokazalo da to daje rezultat. Potpisani sporazum će omogućiti da prvi put nakon 20 godina realno možemo očekivati uspostavu vlasti u FBiH i na nivou Vijeća ministara BiH u brzom roku. Zadovoljstvo je veće jer je predsjedavajući Vijeća ministara predstavnik hrvatskog naroda i predstavljat će našu politiku. Vjerujem da možemo ispuniti i sva ostala obećanja iz kampanje koja su se odnosila na euroatlantske integracije, pravnu državu te ekonomska i socijalna pitanja”, istakao je.

Komentirao je i kako je HDZ razgovarao sa svim političkim opcijama u BiH, ali da su u slučaju SDA samo niži nivoi stranačkih predstavništava ostvarili komunikaciju.

“Što se tiče saradnje, postoje sredine u kojima ne možete sastaviti vlast bez SDA, na primjer u Srednjobosankom kantonu. Niti SDA to može napraviti bez HDZ-a, jer tamo treba dvotrećinska potpora u skupštini za sve važnije odluke. No, potpisom na dokument mi smo se obvezali osigurati okomicu u vlasti od Vijeća ministara do Federacije BiH i županija gdje je to moguće kako bismo lakše provodili progresivne evropske politike”, istakao je Čović.

Naglasio je da je sa SDA “puklo” nakon što je ta stranka “izigrala Mostarski sporazum iz 2020. godine koji je ovjeren uz medijaciju međunarodne zajednice”.

“Konkretno, puklo je upravo za vrijeme finalnih razgovora o pokušaju da riješimo pitanje ograničenih ustavnih izmjena i izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Već u oktobru prošle godine, kad smo u Sarajevu pregovarali s američkim i evropskim diplomatima Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst. Tada je kolega Izetbegović na nekoliko sastanaka rekao da Mostarski sporazum o izbornoj reformi koji je potpisao ne namjerava provesti, nego da je to napravio kao nuždu. On je bio svjestan svog poteza, svjesno je obmanuo domaću i međunarodnu javnost samo kako bi ostvario ono što je u interesu njegove stranke i uskog kruga ljudi, a to je provođenje izbora u Mostaru”, objasnio je.

Istakao je da su nakon toga uslijedile igre među bošnjačkim predstavnicima i u javnosti oko toga “ko je izdao i pravio ustupke HDZ-u i Hrvatima”.

“Nakon toga su se sve bošnjačke stranke povlačile iz dogovora. Čak i unatoč tome što smo s Venecijanskom komisijom riješili sve oko Predsjedništva i Doma naroda. Finale je bilo kada je Izetbegović na zadnjem sastanku u Sarajevu u tri navrata poručio kako Hrvat ne može biti direktor policije jer ‘ne može on dopustiti da u ovoj zemlji policijom upravljaju Hrvati’. A onda su stvari otišle na lični nivo i na crtanje opasnih meta na čelo predstavnika jednoga naroda, jer je doslovno dok su trajali razgovori, Izetbegović prekinuo naše pregovore, otišao na skup žena SDA na kojemu je rekao, što smo uživo gledali i slušali, kako ‘Čović mora platiti sve što je naorao Bošnjacima'”, podsjetio je Čović.

Kazao je i kako se godinu dana u inostranstvu vodila kampanja uz “zloupotrebu državne diplomatije” kako bi se stvorio “protuhrvatski ambijent sa motiviranjem birača”.

U intervjuu za Večernji list, Čović je odgovorio i na pitanje, zašto smatra da su stranke koje su potpisale Sporazum o formiranju vlasti “išta manje probošnjačke” i po čemu se razlikuju od SDA.

“Prepoznao sam da u pregovaračkom procesu imamo priliku s tim ljudima nešto dogovoriti za dobrobit naše domovine Bosne i Hercegovine, ali i naše djece. Uložili smo napore da se svi skupa okrenemo i usredotočimo i na najvažnija pitanja energetske krize, privrednog zaostajanja, recesije i socijalnih i ekonomskih izazova koji ih prate. Kada smo tokom pregovaračkog procesa razgovarali kako riješiti pitanje izmjena Ustava, našli smo zajedničko rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve i uz sve to ocijenjeno je kako je u skladu s najvažnijim evropskim vrijednostima. Međutim, to je SDA pokušao neshvatljivo razbiti i išao je u umjetno stvaranje veće krize”, istakao je.

Kazao je i kako je sporazum potpisao i sa ljudima od kojih su “neki do prije nekoliko mjeseci” HDZ “častili” neprimjerenim izjavama o “udruženom zločinačkom poduhvatu”.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije