Ministar vanjskih poslova BiH Elemedin Konaković učestvovao je na panelu posvećenom proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan, a koji je održan u okviru ovogodišnjeg Globsec Foruma koji se održava u Bratislavi.

Govoreći o aktuelnom trenutku u Bosni i Hercegovini, Konaković je kazao kako je neophodno da se uradi više kako bi EU i integracije postale opipljivije za građane i kako bi mogli vidjeti rezultate istih.

Odgovarajući na pitanje američkog profesora Edwarda Josepha o posljednjim potezima Milorada Dodika, Konaković je kazao kako je Dodik politička realnost bez koje se u BiH ne može, ali da je spreman podržati ideju, ako je neko ima, kako Dodika odvesti ili izbaciti iz Bosne i Hercegovine.

Kada su u pitanju posljednja dešavanja na Kosovu i u Srbiji, Konaković smatra da odgovore moraju dati Albin Kurti i Aleksandar Vučić, da bi lično odmah priznao Kosovo, ali da je svjestan da se to ne može desiti zbog kompleksnosti u Bosni i Hercegovini.

Pored Konakovića na panelu su učestvovali i ministri vanjskih poslova Austrije i Sjeverne Makedonije te zamjenica ministra vanjskih poslova Albanije, a u publici je bio i učestvovao u raspravi i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Video na N1

Politički teoretičar Tarik Haverić u programu N1 postavio je pitanje o tome kako to da je 1991. godine u Bosni i Hercegovini bilo više od 700 hiljada Hrvata, da bi se ovaj broj radikalno smanjio na 280 hiljada onda kada je neko došao na političku scenu da štiti nacionalna prava hrvatskog naroda.

Haverić, koji je iz oblasti političke teorija stekao doktorat u Francuskoj i dugi niz godina predavao na domaćim i inozemnim univerzitetima, gostovao je u emisiji Izvan okvira te poručio kako smatra da konačno treba da dođe do suočavanja sa posljedicama vlastitih odluka.

“Radi se zapravo o tome da ne postoje kontrolne tačke, ne postoje mjerenja koja kažu: 1991. nas je bilo 770 tisuća, a onda je neko došao da štiti naša prava pa nas je sad 280 tisuća. Nešto tu nije uredu. Kada je počeo velikosrpski projekat on je počeo u cilju zaštite Srba u Hrvatskoj, kojih više nema u tamo u značajnim brojkama. Neko mora podvući crtu i reći – mi smo radili na tome da ostvarimo jedan cilj, a ostvarili smo upravo suprotno”, rekao je Haverić u programu N1.

On opisuje kako “identitarni grč” dovodi do negativnih ishoda.

“Identitarni grč kaže – ako malo popustimo od ovog svoga, bit će nam gore. I objektivno postaje sve gore, ali se svijest ne mijenja. Ne možete me uvjeriti da dva puna autobusa iz Livna tjedno ode u Njemačku i vrate se prazni zbog tog što neko u Livnu ugrožava Hrvate.

“Oni odlaze gdje im je bolje, u sredine gdje nisu konstitutivni, gdje nemaju ni legitimnih ni nelegitimnih predstavnika. To su Njemačka, Austrija, itd.”, rekao je Tarik Haverić u emisiji Izvan okvira.

Profesor Haverić nadalje je, na upit o HDZ-u kao samoprozvanim nositeljima evropskih vrijednosti, rekao da smatra kako je za evropske vrijednosti upravo onaj koji će reći da narodi ne mogu biti politički predstavljeni.

“Narodi ne treba da razmišljaju u kategorijama nacionalne zastupljenosti ukoliko se ne postavi jasna granica”, naveo je.

Kad je riječ o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, politički teoretičar Tarik Haverić kaže kako nema nikakvih iluzija o o njenim predstavnicima ovdje de da BiH uvijek “zapadnu neki nižerangirani sagovornici”. ANadalje, on smatra velikom greškom što je međunarodna zajednica dopustila da u BiH u opticaj uđu određene kategorije koje nigdje drugo ne postoje.

“U Evropskoj uniji ne postoji nijedna država sa kolektivnim šefom. Sada muku muče kako da zadrže Predsjedništvo a da provedu presudu u predmetu Sejdić i Finci. Ustrajavaju na rješenjima koja kod sebe ne bi ponudili nikad”, rekao je.