Connect with us

BiH

Cvitanović: Novi preustroj BiH znači da više nije “sastavljena” od dva entiteta

Published

on

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, u programu N1 pozvao je visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da ako će nametnuti odluku o finansiranju izbora isto uradi i za provedbu presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Također, govorio je i spornoj tački 7 zaključaka HNS-a u kojoj se spominje “preustroj” države.

Je li za vas prihvatljivo da se na izborima odobri učešće stranci koja u nazivu ima ime ratng zločinca Vojislava Šešelja?

Mislim da nije dobro da se omogući stranci koja nosi ime ratnog zločinca da izađe na izbore. Trebalo bi urediti zakonski okvir koji bi onemogućio takvu odluku.

Međunarodna zajednica jasno poziva HDZ BiH da prestane sa blokiranjem odluke o finasiranju izbora?

Tražio sam komentar od onih koji bi trebali da glasaju za takvu odluku i oni su kazali da bi tako izašli iz zakonskih okvira. Nisam pravni ekspert, ali, evo, pozivam visokog predstavnika da nametne i budžet, i odluku o finansiranju izbora i da se provede odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Ne možete samo selektivno provoditi presude koje idu protiv jednog naroda.

Ne znam hoće li biti nametnute odluke. Propustili smo mnogo prilika da ne moramo na silu gurati nezakonitu odluku o finansiranju izbora. Sramota je za one koji pozivaju visokog predstavnika da radi njihov posao. Potpuno mi je neprihvatljiv pritisak prema Schmidtu da se nametnu odluke o budžetu ili finansiranju izbora.

Hoće li biti na vrijeme novca za izbore?

Siguran sam da hoće, ali me mnogo više opterećuju druge odluke CIK-a. Mnogim našim građanima je praktično onemogućeno glasanje, govorim o dopisnom glasanju. To će značajno uticat na područje Republike Srpske. Ako ostane ovakav pravilnik siguran sam da neće biti više od tri hrvatska vijećnika u RS.

Zašto o tome ne govori Dragan Čović?

Zašto o tome ne govori Izetbegović, Nikšić… govorim o tome zato što me je strah da ne svjedočimo novoj izbornoj prevari. Ja sam dio HNS-a i uvijek govorim o položaju Hrvata u RS. Kao stranka prijavili smo se na sve pozicije u ovom entitetu. Što neki drugi ne govore to pitajte njih.

Hoćete li podržati Čovića kao kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine?

Ko bude kandidat ispred HNS-a mi ga nemamo pravo ne podržati. Mislim da bi bio smrtni grijeh da se ne izađe na izbore i da nas Željko Komšić predstavlja u Predsjedništvu.

Čović kaže da će apsolutno pobijediti?

Siguran sam da će Hrvati izaći na izbore, ali ne mogu tvrditi na čemu Čović bazira apsolutnu pobjedu. Vrlo je realna opcija da Komšić pobjedi i da nas drži zarobljenima još četiri godine.

Mislite li da bi moglo biti sankcija za hrvatske političare?

Ako ministri koji doleze iz HDZ-a rade protiv zakona – neka budu kažnjeni. Ali mislim da situacija uopšte nije tako kritična nego se prave pritisci prema međunarodnoj zajednici.

Ide li se u preustroj Bosne i Hercegovine i da li je to protiv Daytona?

Pokušat ću citirati zaključak 7 – ukoliko se nastavi uzurpacija hrvatskih političkih pozicija, predstavnici hrvatskog naroda dužni su pokrenuti sve procudure za novi administrativno-teritorijalni ustroj BiH utemeljen na federalizmu i konsonacijskoj demokratiji. Šta to za mene znači? Ovo je čvrst kondicional. Ako se nastavi uzurpacija hrvatskih prava naravno da se mora očekivati odgovor druge strane i da će on biti temeljen na jednom potpuno novom uređenju BiH. To bi značilo novi Ustav BiH, Bosna i Hercegovina više ne bi bila ‘sastavljena’ od dva entiteta. Ovo je potpuno legitiman stav. Ako neko svaki dan poziva na građansku državu šta očekuje? Da će neko prešutiti? Ponavljam, ovo je čvrst kondicional “ako se nastavi”. Vidjet ćemo hoće li se nastaviti…

N1

BiH

Jasmin je dobitnik Zlatne značke UNSA: Prijavio se na 23 konkursa, nikada nije dobio stalni posao u struci

Published

on

By

Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener i tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore, priča Krajina koji je završio Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, piše Faktor.
U Bosni i Hercegovini koliko god da ste obrazovani, kompetentni, sposobni, to vam nije dovoljno da dobijete šansu da radite u svojoj struci, da steknete iskustvo, staž u jednoj od javnih ustanova, institucija.
Prepreka su pravilnici koji se prilagođavaju stranačkim kadrovima, ovisno o tome ko je na vlasti. Političarima su puna usta mladih, obrazovanih, perspektivnih, ali kada tim ljudima treba dati šansu da rade, politika uhjebljava svoje kadrove.
Konkurisao u 23 škole 
Sarajlija Jasmin Krajina diplomirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, nosilac je univerzitetskog priznanja Zlatna značka za najboljeg magistranta generacije ali nikada nije našao stalni posao u struci.
Aplicirao je na mnogobrojne konkurse ali uglavnom je slušao izgvore kako nema dovoljno staža u struci, međutim, kako da ga stekne kada mu niko nije dao šansu za to.
– Prošle godine radio sam slučajno u Osnovnoj školi Grbavica 1 u Sarajevu. Upao sam jer je bila jedna afera sa ranijim nastavnikom sporta i tjelesnog odgoja. Tu sam radio punu normu, istekao mi je ugovor i nakon toga se mora ponovo aplicirati na konkurse. Znam da sam aplicirao na 23 konkursa za rad u školama i uvijek uđem u krug od tri kandidata, a onda se ostavlja direktoru škole da bira – priča nam Krajina koji ima 37 godina i dodaje:
– Uglavnom nikada nisam ušao iz prve jer nemam dovoljno staža u struci, a kako ću ga imati ako nisam dobio šansu da radim iako imam dobre reference. Kako je novi zakon izašao, prvo se gleda koliko imaš radnog staža u struci.
Kaže kako je bio lijepo prihvaćen u Osnovnoj školi Grbavica 1 i od djece i nastavnika pa se ponovo prijavio na konkurs.
– Ali sam prošao na šest časova što mi nije bilo dovoljno da bih mogao prehranjivati porodicu, imam suprugu i dvoje djece – kazuje nam.
Jasmin je diplomirao 2009. godine.
Radio u Vijetnamu
– Kada sam završio fakultet, bilo je zapošljavanja na godinu dana kao nagrada i to sam odradio na fakultetu.  Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener, tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore – ispričao nam je Krajina.
Jasmin je i sin dobitnika najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Kaže kako bi kao dijete borca trebao imati prednost u zapošljavanju, ali tako nije.
– Ako si u politici i član neke partije, imaš mnogo više prolaza, ali mene to ne zanima, nisam sebe vidio tu jer sam smatrao da ću uz svoje diplome, kompetencije, svakoj instituciji biti dobar uposlenik – ispričao nam je Jasmin.
Trenutno je angažiran kao koordinator Omladinske škole u Fudbalskom klubu Željezničar.
Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, evo koliko novca morate izdvojiti mjesečno!

Published

on

By

Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života.
I danas postoje poslodavci u Federaciji koji ne uplaćuju doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje svojim uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju.
Zbog toga se događa da osobe umjesto za 25 godina kontinuiranog rada u profesiji imaju isto toliko staža, oni imaju nekih 13 godina i nisu rijetki oni koji pitaju da li sebi mogu uplaćivati staž kako bi se koliko-toliko približili uvjetima za odlazak u penziju.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da građani imaju mogućnost sebi uplaćivati staž, piše Faktor.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2024. godini je 329,63 KM. Toliko je određeno prema prosjeku federalne plaće i ne može više niti manje od tog iznosa. Ovo osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno – pojašnjava Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
U prošloj godini iznos dobrovoljnog osiguranja koji se uplaćuje mjesečno je bio 288,83 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti uvjerenje o prebivalištu, ljekarsko uvjerenje i ličnu kartu.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIO FBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Za dobrovoljni staž u 2022. godini na mjesečnom nivou trebalo je izdvojiti 259,83 KM.
Nastavi čitati

BiH

Kako Dragan Čović zna da će u Bosni i Hercegovini u vrijeme održavanja izbora u Hrvatskoj biti neradni dan, i zašto bi uopće bio?

Published

on

By

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer se obratio prisutnima tokom 20. općeg sabora originalnog HDZ-a u Zagrebu. U nadahnutom, na momente vrlo emotivnom govoru, najavio je da će srijeda, 17. aprila, kada se održavaju hrvatski izbori, biti neradni dan i u Bosni i Hercegovini. Kako on to može znati i ko je on da određuje neradne dane?

S KIM SE SVAĐA DRAGAN?

Valjda bi o tome trebalo da nas obavijesti neko ministarstvo, ono rada i socijalne politike u FBiH, kao što i jeste – ali da nije moguće govoriti o neradnom danu zbog izbora u drugoj državi – ili ono državno, civilnih poslova, u RS-u također resor rada u Vladi. Kako u kantonima, pak, pojedinačno, regulisati neradni dan? Za Čovića će 17. april sigurno biti neradni dan, jer on ionako ništa ne radi. Ali, šef HDZ-a BiH i HNS-a kao neradni dan spominje i 16. april, kada se otvara Sajam gospodarstva u Mostaru. To bi, izgleda, trebao biti dan pripreme sa izbore u susjednoj državi.

„Danas se pokušavaju potruditi da upravo radnim danima, 16. i 17. stvore ambijent da dijaspora ne izađe i ne glasa za naše predstavnike. E sad, vrlo jasno, da ne bi o tome pretjerano raspravljali. Ničim izazvani, ali Hrvati iz BiH nisu dijaspora, oni su jednakopravan konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović jučer kolegama u susjedstvu.

A onda je uključio i emocije.

„Poruka za sve one koji su razmišljali da se možda tog 16. i 17. u Bosni i Hercegovini neće moći organizirati aktivnosti izbora jer su dominantno dosad organizirani kroz školske institucije, to je bila jedina mogućnost. E pa sad odgovor i vama i svima onima koji slušaju, a i njima. Bit će za nas kao i za vas neradni dan. Samo će to kod nas biti svetkovina“, rekao je i bio nagrađen aplauzom i ovacijama, prenijele su agencije.

Čović je izjavio da će to biti svetkovina za njih i vjerovatno misli iskoristiti član 54. Zakona o radu FBiH koji propisuje da je poslodavac dužan radniku omogućiti četiri slobodna dana u toku godine za zadovoljavanje vjerskih ili tradicijskih potreba, piše danas Faktor i donosi izjavu državnog zastupnika Šerifa Špage“Ne znam ima li taj dan neki vjerski praznik koji je vezan za ljude katoličke vjeroispovijesti.“

POKUŠAVA BITI IZNAD SVIH

A evo kako je Čović jučer najavio “Sajam” i to povezao sa Izborima u Hrvatskoj.

„Za one koji ne znaju, mi smo planirali 16. travnja otvoriti gospodarski sajam u Mostaru, zemlja partner ove godine je Hrvatska. To je jubilarni 25. sajam pa je tako priličilo. Predsjednik vlade je planirao doći 15. navečer s drugim predsjednicima vlade iz okruženja, a 16. otvoriti taj sajam. Ja sam siguran da ovi datumi to ni na koji način neće poremetiti i da ćemo se okupiti dolje da pošaljemo poruku uime svih Hrvata koji žive u BiH – nema zabluda i nema mjesta dodvoravanju Hrvatima BiH”, nastavio je šef HDZ-a BiH. Svi oni koji su vjerovali da ćemo se za ove izbore nekako razdijeliti, poruka je jasna i ja sam je izrekao u nekoliko riječi. Organizirat ćemo se kao što smo se organizirali zadnjih 30 godina od Domovinskog rata do danas. Zbog toga upravo hvala tebi, dragi prijatelju, dragi Andrej“, rekao je Čović.

Uglavnom, sam protiv svih, pa i iznad institucija naše države. Doduše, o tome je Čović na taj način mogao pričati kolegama u Zagrebu, kažu da ih je u „Lisinskom“ bilo oko 2.000, koji svakako vide samo zapadnu Hercegovinu. Ni Posavinu, ni Srednju Bosnu, a ni za Livno se nisu pretrgli.

A na pitanja: ko se pokušava potruditi, ko razmišlja da se neće „moći organizirati aktivnosti“, ko ne zna, ko vjeruje da će bilo ko bilo koga „razdijeliti“, kome ko i šta poručuje, Dragan Čović nije ponudio odgovore.

Na kraju krajeva, koga uopće briga za izbore u Hrvatskoj pored toliko problema koje ovdje imamo?

(Dino Bajramović)

Nastavi čitati

Najčitanije