Connect with us

BiH

Da li će bh. prijevoznici i građani satima čekati prelazak granice nakon ulaska Hrvatske u Schengen

Published

on

Nakon što Hrvatska uđe u schengenski prostor, bh. prijevoznici suočit će se sa nizom poteškoća. Vlasti već trebaju početi raditi na iznalaženju načina smanjenja gužvi na graničnim prijelazima.

Teretna vozila koja prevoze robu iz BiH u zemlje Evropske unije, mogla bi u kolonama čekati i do deset sati nakon što Hrvatska uđe u Schengen. O detaljima svih poteškoća sa kojima će se prijevoznici suočiti ukoliko vlast odmah ne krene sa planiranjem procesa prilagodbe, pitali smo predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Ulazak Republike Hrvatske u Schengen je novi izazov s kojim će se BiH suočiti i sasvim je opravdana bojazan da će ovo dodatno zakomplicirati trenutnu situaciju na graničnim prijelazima u aspektu prekograničnog režima roba, ali i putnika”, kazao je za Klix.ba dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.

Istakao je kako su velike gužve teretnih vozila odavno prisutne na graničnim prijelazima te da će ulaskom Hrvatske u Schengen one nesumnjivo biti još veće ukoliko se ne izvrši pravovremeni proces prilagodbi.

“BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga je Vanjskotrgovinska komora BIH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane privrednike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas čeka”, naglasio je.

Iskustva Hrvatske i Slovenije, ističe Vuković, trebaju ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola.

“To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača gdje imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći.. Razlog tome je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15”, ističe Vuković.

To u praksi znači da ukoliko u 16 sati dođete na granični prijelaz, morate čekati do sutra ujutro.

“To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, kazao nam je.

Vanjskotrgovinska komora je prema riječima Vukovića na sebe preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih donosiocima odluka. Podsjetio je na pandemijske okolnosti kada su bila otvorena samo tri granična prijelaza za robe te da je bilo situacija kada je u koloni bilo i po 150 kamiona.

“Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuje se veliki pritisak. Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom koja u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi oko 3,7 milijardi KM, 72 posto bh. roba izvozi se na tržište EU-a, preko Hrvatske. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5 do 10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme”, upozorio je.

Naglasio je kako se ne zna šta će se konkretno događati, ali da su nadležni u BiH obavezni analizirati koji su to prijelazi najbolji za BiH, te koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja.

“Da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz BiH u Hrvatsku, te da je u 2021. godini veći za oko 40 posto u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini”, zaključio je Vidović.

I građani mogu očekivati duža čekanja na granicama sa Hrvatskom.

Sa izazovima dugih čekanja na prelazak granice suočit će se i građani. Već su najavljena duža čekanja prilikom ulaska u Schengen zonu te detaljniji pregledi na granicama.

“Konkretno, očekujemo duža zadržavanja na graničnim prijelazima zbog detaljnijih kontrola. Kao što znate, između Hrvatske i Slovenije neće postojati čvrsta granica kao što je to sad slučaj, i mi očekujemo, a tako su nam i najavili iz Granične policije Republike Hrvatske da će pregledi biti detaljniji”, kazao je za Klix. ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika VTK BIH Saudin Parić.

Očekuju da će do kraja godine režim kontrola na granicama sa Hrvatskom već biti strožiji jer i službenicima Granične policije Hrvatske je potrebno vrijeme za provedbu proceduru ulaska u Schengen.

Da li će bh. vlasti nešto konkretno uraditi, ili će Hrvatska u Schengenu postati noćna mora za vozače i privrednike, pokazat će period koji slijedi.

klix

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije