Connect with us

Religija

Da li je muslimanu dozvoljeno da u tužbi protiv poslodavca kod nadležnog suda potražuje i kamatu za neisplaćene plaće?

Published

on

Da li je muslimanu dozvoljeno da u tužbi protiv poslodavca kod nadležnog suda potražuje i kamatu za neisplaćene plaće? Naime, tužio sam svog poslodavca zbog dvije neisplaćene plaće iz 2001., pa me interesuje da li mogu tražiti zakonske zatezne kamate na ovaj iznos od 2001. pa do isplate?ODGOVOR :

Ukoliko je poslodavac imao objektivnih problema zbog kojih nije bio u stanju isplatiti neke plaće, ili smatra da uposlenik nema pravo na njih po osnovu ugovora, pa se povede sudski spor u vezi toga, u tom slučaju uposlenik nema šeri'atskog opravdanja da zahtijeva uz neisplaćene plaće i zakonsku zateznu kamatu.

Ako bi sud presudio u njegovu korist i dosudio da ima pravo i na zateznu kamatu, ne bi mu bilo dozvoljeno uzeti istu od poslodavca za svoje potrebe niti pak da bi je proslijedio u vjersko-humanitarne svrhe, zato što bi to predstavljalo jednu vrstu zuluma.

Ukoliko bi, pak, poslodavac namjerno, bez opravdanja, izbjegavao isplatiti plaće uposleniku, uz priznavanje duga, mišljenja smo da u tom slučaju uposlenik može zahtijevati i zakonsku zeteznu kamatu, ali je dužan istu proslijediti u vjersko-humanitarne svrhe.

To bi predstavljalo jedan vid kazne za učinjeni zulum prema uposleniku i preventivno bi djelovalo na spriječavanju samovolje i nasilničkog ponašanja poslodavaca. U svakom slučaju, nije dozvoljeno, pravedno ili nepravedno dosuđenu, zateznu ili neku drugu vrstu kamate potrošiti na ishranu sebe i svoje porodice osim u krajnjoj nuždi.

islam.ba

Religija

Koje je djelo vrijednije od sadake?

Published

on

Kada bi se ljudi pridržavali kur'anskih propisa i Poslanikovih, s.a.v.s., uputstava ne bi šejtan mogao da rovari među njima, ne bi bilo ovoliko svađa i prekidanja rodbinskih veza.

Šejtan je izgubio nadu da će biti obožavan od strane klanjača, ali nije izgubio nadu da će uspjeti da zavadi vjernike, šireći među njima neprijateljstvo. Svakoj strani šejtan ukrašava njegov postupak i daje mu podršku u onome što čini, podstiče ga da ustraje u odbrani svog stava, pa makar on bio i pogrešan. Rezultat toga je da se među njima širi neprijateljstvo i razdor, što kasnije prerasta u neprijateljstvo, a ponekad u svađu i sukob.

Zbog velike štetnosti ovog stanja u društvu islam je propisao obavezu mirenja zavađenih. To je Allah, dž.š., naredio u Kur’anu, pa kaže: “Allaha se vi bojte i izgladite međusobne razmjerice!” (El-Enfal, 1.)

“Zaista su vjernici braća, pa popravite odnose među njima.” (El-Hudžurat, 10.)

“Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite te ih…” (El-Hudžurat, 9.)

Specifičnost i važnost misije mirenja zavađenih je u tome, što je u toj situaciji čak dozvoljeno i slagati, kako bi se postigao cilj, a poznato je da je laž jedan od najvećih grijeha.

Kolika nagrada se obećava za onoga ko pomiri zavađene dovoljno govori činjenica da je to djelo bolje nego klanjanje nafile/dobrovoljnog namaza, ili dijeljenja sadake, zbog velikih ciljeva koji se time postižu u ponovnom uspostavljanju lijepih odnosa, čišćenju srca od zavidnosti i netrpeljivosti, uzajamnom posjećivanju i održavanja rodbinskih veza. Sve to čini zajednicu i društvo čvršćim, sretnijim i jačim.

Ebu Derda’, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Hoćete li da vas obavijestim o djelu koje je bolje i vrijednije od dobrovoljnog posta, namaza i sadaka? Ashabi rekoše: -Hoćemo. Poslanik, s.a.v.s., reče: “Pomiriti zavađene, jer svađa upropaštava vjeru.” (Ebu Davud i Ibn Hibban)

Mirenje zavađenih se smatra vrstom sadake, jer Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Na svaku kost čovjek je dužan da svakodnevno daje sadaku a da pomiriš dvojicu zavađenih i to je sadaka.” (Muttefekun alejhi)

Ummu Kulsum bint Ukbe, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Nije lažljivac onaj koji želi da pomiri zavađene, pa time želi postići dobro, ili kaže samo ono što je dobro.” (Muttefekun alejhi)

Čak je onome koji pokušava da pomiri dvojicu zavađenih zabranjeno da kaže istinu ako će to još više pogoršati situaciju i povećati razdor među njima. Onaj ko prenosi govor ljudi i time pravi smutnju zove se nemmam, pa makar on pri tome govorio istinu, jer je prenošenje tuđih riječi jedan od velikih grijeha i takav neće ući u Džennet, kao što je to spomenuto u hadisu. U tom smislu Ibn Babevejh kaže: “Allah voli laž prilikom mirenja zavađenih a ne voli istinu koja širi razdor i smutnju među ljudima.”

Ko pokuša da pomiri zavađene ljude mora u svom poslu biti potpuno iskren i to raditi radi Allaha, dž.š., a ne očekivati da ga ljudi hvale, niti da se dive tom njegovom činu. U takvoj situaciji šejtan može da se umiješa u njegov nijjet i pokvari mu to djelo. Za iskrenost u tom poslu Allah, dž.š., obećava veliku nagradu, pa kaže: „osim kad zapovjedi da se milostinja dijeli ili dobročinstvo čini, ili da se među svijet sloga uspostavi. a ko to čini Allahovo zadovoljstvo tražeći- takvome ćemo nagradu golemu dati!“ (sura En-Nisa’, 114)

Onaj ko želi da pomiri zavađene mora odabrati odgovarajuće vrijeme i zgodnu priliku, kada su zavađeni prisebni i postoji optimalna mogućnost da se presaberu i uvide svoju grešku, kako bi se povratili ispravnom putu.

Sehl ibn Sad priča da su se stanovnici zaseoka Kuba posvađali toliku da su se počeli gađati kamenicama. Kada Poslanik, s.a.v.s., obaviješten o tome, rekao je ashabima: “Hajdemo tamo da ih izmirimo.” (Buhari)

Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ništa bolje čovjek ne može uraditi od namaza, mirenja zavađenih i lijepog ponašanja.” (sahih)

Onaj koji miri zavađene treba da koristi najljepše riječi u komunikaciji sa zavađenima, podsjeti ih na prolaznost dunjaluka i bezvrijednost razloga njihove zavađenosti. Također ih treba podsjetiti da se njihova dobra djela ne izlažu Allahu, dž.š., sve dok se njih dvojica ne izmire.

To potvrđuje hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Džennetska vrata se otvaraju ponedjeljkom i četvrtkom i praštaju se grijesi svakom onome ko Allahu ne pripisuje druga, osim onog čovjeka koji je u zavadi sa svojim bratom muslimanom. Allah, dž.š., kaže: „Ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire, ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire, ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire!” (Muslim)

Situacija zavađenih je još gora ako su oni rođaci pa time dođe do prekidanja rodbinskih veza, jer onaj ko prekida rodbinske veze neće ući u Džennet, kao što to Poslanik, s.a.v.s., u hadisu naglašava.

Ako bi neko od zavađenih pravdao se time što se on zakleo da neće s tom osobom više komunicirati, treba ga podsjetiti da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ko se zakune nekom zakletvom, pa uvidi da je uraditi nešto mimo toga bolje, neka odustane od svoje zakletve i neka izvrši iskup svoje zakletve.“ (Muslim)

Enes, r.a., je rekao: “Ko pomiri dvojicu zavađenih Allah, dž.š., će mu za svaku riječ dati nagradu kao da je oslobodio roba.”

Evza’i kaže: „Nema Allahu, dž.š., dražeg koraka od koraka onoga koji želi da pomiri dvojicu zavađenih. Ko pomiri dvojicu zavađenih Allah, dž.š., će ga zaštititi od džehennemske vatre.“

Bilo bi veoma dobro da se u našim džematima organizuju grupe uglednih, čestitih i od autoriteta ljudi koji bi ciljano obilazili i mirili pojedince koju su u svađi. Da nam Allah dž.š. u tim nastojanjima pomogne!

Piše: dr. Fuad Sedić

preporod.com

Nastavi čitati

Religija

Hadžić: Kvota za hadž 2025. je popunjena, oni koji nisu uspjeli, sigurno će biti putnici 2026. godine

Published

on

By

Iz Bosne i Hercegovine na hadž 2025. godine putuje 2.222 hodočasnika. Kvota je već popunjena za one koji su prvi aplicirali. Svi oni koji su ostali, a koji su aplicirali, imat će prednost za odlazak na hadž 2026.godine.

Ured za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2. septembra je pokrenuo web aplikaciju za prijave koja je bila otvorena do 20. septembra, a već prvoga dana apliciralo je 1.832 hodočasnika.

Prema riječima direktora Ureda za hadž i umru Dževada Hadžića, bilo je 3.083 prijava, a olakšavajuća okolnost je bila što su ljudi mogli iz svojih kuće prijaviti se za hadž.

“Već smo prvog dana imali jako mnogo upisa i sistem je po redoslijedu bilježio sve onako kako su se prijavljivali. Prošle godine imali su prednost oni koji idu prvi put na hadž, a ove godine donesena je odluka da mogu ići i oni koji idu prvi put i oni koji su bedeli, odnosno, oni koji obavljaju hadž za nekog”, rekao je Hadžić za Fenu.

Stoga, dodao je, poštuje se redosljed, onako kako su se ljudi prijavljivali, i svaki medžlis je na kraju dobio svoju kvotu, prema broju prijava.

“To je pravedan sistem i svi koji su putem aplikacije ušli unutar kvote oni će biti putnici na hadž. Funkcioniranje i prijavu aplikacija pratilo je tri nivoa: medžlis, muftiluk i Rijaset, odnosno Ured za hadž i umru. I niko ni za koga ne može intervenirati”, istakao je Hadžić.

Mi već imamo imena hodočasnika, dodao je, i znamo tačno ko su putnici na hadž.

“Spiskove ne možemo objaviti zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, ali smo spiskove proslijedili medžlisima koji buduće hadžije obavještavaju telefonom ili emailom, kako bi dostavili dokumenta. Dakle sve ide svojim planiranim tokom”, naveo je Hadžić.

Također, za životno putovanje apliciraju i članovi Islamske zajednice koji žive u dijaspori i koji imaju državljanstvo BiH. Za njih je osiguran ograničen broj, oko 260 mjesta.

Ukazao je na Odluku Vijeća muftija, a ta je da svi koji su ostali i neće putovati 2025. godine, a prijavili su se, oni će imati prednost prilikom upisa 2026. godine, ukoliko budu i dalje željeli da idu na hadž.

“Dakle, svi oni koji su ostali, a koji su aplicirali, sigurno će biti putnici sljedeće godine. Imat će određeni period za prijavu prije drugih. Prema tome, neće im se zulum učiniti, imat će prioritet kod prijava sljedeće godine”, poručio je direktor Ureda za hadž i umru Dževad Hadžić.

FENA

Nastavi čitati

Cazin

Prije 141 godinu svečano otvorena Gradska džamija u Cazinu

Published

on

Prva džamija sagrađena na mjestu današnje Gradske džamije u Cazinu datira iz 1576 godine, još od vremena Osmanskog carstva.

Teško je oštećena u potresu koji je pogodio Bosansku krajinu  9. novembra 1880.god.

Obnovljena je nakon tri godine i svečano otvorena 2.novembra 1883.godine.

Na svečanosti otvora džamije prisustvovao je tadašnji reis-ul-ulema Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović, član Ulema Medžlisa Sabit beg Kapetanović i bimbaša Rašidagić Bila je dužine 40 m a širine 20 m, sa drvenom munarom.

Usljed starosti munare koja je prijetila da će se srušiti, ista je srušena i napravljena nova kamena munara čiji je arhitekt bio Ljudevit Misoni.

Trenutno je u fazi adaptacije.

Nastavi čitati

Najčitanije