SafeJournalists, mreža medijskih udruženja i sindikata na Zapadnom Balkanu, na Međunarodni dan žena pokreće kampanju “Novinarke u prvim redovima” (women.safejournalists.net), čiji je cilj ukazivanje na položaj žena u novinarstvu i njihovu izloženost napadima i prijetnjama.

U bazi napada i prijetnji novinarima i drugim medijskim radnicima koju vodi Mreža, od 2016. godine registrovano je više od 1.650 slučajeva.

Iz godine u godinu povećavao se broj prijetnji i napada usmjerenih na novinarke i medijske radnice. Zbog toga je SafeJournalists mreža odlučila da pokrene kampanju u okviru koje je organizirana prva online izložba, gdje četrnaest novinarki iz zemalja Zapadnog Balkana koje su doživjele diskriminaciju, pritiske, prijetnje, pa čak i fizičke napade priča svoje priče.

– Iz prve ruke saznajemo o motivaciji, izvorima snage i glavnim pokretačima onih koje brane demokratske vrijednosti kroz pravo javnosti da zna. Nadamo se da će priče ovih novinarki dati snagu i motivaciju drugim profesionalcima da nastave da se bave poslom koji vole, saopćila je mreža SafeJournalists.

SafeJournalists mreža ostat će posvećena praćenju, analiziranju i izvještavanju o kršenju prava novinarki s ciljem zaštite njihove sigurnosti. Izložba “Novinarke u prvim redovima” može se pogledati na stranici https://women.safejournalists.net/.

Cyber nasilje nad novinarkama i novinarima i orkestrirano širenje govora mržnje putem društvenih mreža posljednjih godina sve su učestalija pojava u bh. društvu. Pojava na koju institucije, prije svih tužilaštva i sudovi, za sada nemaju adekvatan odgovor.
Dalija Hasanbegović-Konaković poznato je TV lice u Bosni i Hercegovini. Dugogodišnja je novinarka Al Jazeere Balkans i supruga sarajevskog političara Elmedina Konakovića, predsjednika stranke Narod i pravda (NiP) i aktuelnog ministra vanjskih poslova BiH.
Upravo zbog činjenice što joj je suprug političar, Dalija i njena porodica su već godinama na “meti” Konakovićevih oponenata na društvenim mrežama. Sa desetina javnih i anonimnih lažnih profila, takozvani “botovi” gotovo svakodnevno, i nekažnjeno, šire nacionalnu i vjersku mržnju, pišu seksističke uvrede i laži, kreiraju različite teorije zavjere protiv Dalije i njene porodice… Cilj je jasan: u javnosti srušiti kredibilitet Konakovića po svaku cijenu. A kolika je to cijena, u intervjuu za Radio Sarajevo još 2019. godine govorila je Dalija Hasanbegović-Konaković:

“U martu sam bila žrtvom najbrutalnijeg seksističkog iživljavanja tih spodoba. Botovi i njihovi sljedbenici tada su me častili najvulgarnijim imenima i rečenicama. To me iskreno zateklo potpuno nespremnu. Naviknuta sam da me svi ne vole, na hejtere i animozitete, ali nikada u životu nisam bila meta takvog seksističkog iživljavanja. O tome nisam tada ništa javno pričala, jer je mi je bilo izuzetno teško, ali nakon što su u junu opet od mene počeli praviti metu, samo sada u drugom kontekstu – odlučila sam da ću se protiv tih ljudi i tog zlostavljanja boriti. Tada sam i prvi put javno progovorila o svemu“, ispričala je Dalija.

Cyber nasilnici o njoj su, između ostalog, pisali da je povezana sa terorističkom organizacijom FETO, da je zbog činjenice što je završila Katolički školski centar u nekakvoj tajnoj misiji pokrštavanja muslimana, da joj je “majka udana za Hrvata”, a sestra se udala za Grka i “napustila islam”…  I još mnogo toga. Online zlostavljanje i dalje traje, a sve to ostavilo je posljedice i po Dalijino zdravlje. Prije nekoliko godina doživjela je spontani pobačaj koji je, vjeruje, uveliko bio izazvan stresom koji je tada proživljavala zbog svega što su o njoj i njenim najbližima pisali na društvenim mrežama.

Jedan od kolovođa grupe cyber zlostavljača koji kontinuirano napadaju “nepodobne” bosanskohercegovačke novinare/ke i medije zove se Jasmin Mulahusić. Porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Mulahusić je stalno nastanjen u Luksemburgu, odakle upravlja armijom botova na društvenim mrežama. Njegovi profili na Facebooku imaju više hiljada pratilaca koji ga gotovo fanatično podržavaju u radikalnim stavovima i širenju mržnje prema neistomišljenicima.

U septembru 2021., dok je boravio u posjeti domovini, Mulahusić je uhapšen na graničnom prelazu na izlazu iz zemlje. Tada je objavljeno da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protiv njega vodi istragu zbog krivičnog djela širenja nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, a na temelju brojnih prijava koje su protiv Mulahusića podnijeli novinari i nekoliko političara. No, samo par dana nakon privođenja pušten je na slobodu, uz zaključak sutkinje Suda BiH Tatjane Kosović da nešto “oštrije mišljenje” o pojedincima nije dovoljna osnova za određivanje pritvora. Nakon povratka u Luksemburg, Mulahusić je, ohrabren odlukom Suda BiH, nastavio neometano raspirivati mržnju putem interneta. Tri godine kasnije, novinari i novinarke i dalje podnose nove krivične prijave protiv njega, a Tužilaštvo BiH i dalje vodi istragu… Optužnice još uvijek nema.

I dok sudovi u Bosni i Hercegovini evidentno imaju dilemu gdje prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje, jedino što je ohrabrujuće jeste da sve više onih prema kojima je cyber nasilje usmjereno odlučuju da javno govore o tome.
Dalija Hasanbegović-Konaković poručuje da je to najbolji način na koji se novinari i novinarke, ali i svi drugi građani mogu izboriti protiv botova i online nasilnika:
“Savjet ‘ignoriši, pusti da pišu šta hoće i šuti’ koristi samo nasilnicima, a nije uopšte dobronamjeran prema žrtvi koja odlući reći nekome da je meta elektronskog ili bilo kakvog drugog nasilja. Dakle, ako ne možete pomoći, nemojte onome ko je skupio hrabrost da progovori govoriti da šuti i ignoriše. Šutnja ohrabruje nasilnike i devijantno ponašanje nameće kao normu.”