Connect with us

BiH

Danas kolektivna dženaza i ukop posmrtnih ostatak 16 ubijenih Prijedorčana: Ovo su njihova imena

Published

on

Kolektivna šehidska dženaza za 16 žrtava koje su ubijene na području Prijedora tokom proteklog rata bit će klanjana danas na platou memorijalnog centra Kamičani, nakon čega će biti obavljen i ukop njihovih posmrtnih ostataka.

Dženazu-namaz predvodit će reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Husein ef. Kavazović, a prisustvovat će joj i muftije i visoki dužnosnici Islamske zajednice.

Uz porodice žrtva, koje su sinoć u Kamičanima dočekale tabute s posmrtnim ostacima svojih najmilijih, očekuje se prisustvo brojnih građana, predstavnika institucija vlasti, ambasadora, kao i predstavnika domaćih i međunarodnih organizacija.

Između ostalih, najavljeno je da će obilježavanju 20. jula, dana sjećanja i dana dženaze za žrtve ubijene na području Prijedora, prisustvovati predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

Prije vjerskog dijela programa, predviđeno je da delegacijama bude predstavljeno idejno rješenja za budući memorijalni centar “Kamičani”.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kozarac Amir ef. Mahić kazao je Feni kako je, prije svega, cilj da se za buduće generacije osigura mogućnost sjećanja na ono što se dešavalo ovdje.

“Danas obilježavamo 30. godišnjicu od dešavanja koja su ovdje bila 90-tih godina. Jedna generacija je već nestala, otišla s lica ove zemlje. Buduće generacije koje dolaze moraju jednostavno imati mogućnost da saznaju šta se to dešavalo ovdje. Memorijalni centar u svakom slučaju treba da ponudi te mogućnosti, da svako ko je i sa ovoga područja i s bilo kojeg drugog područja, bilo iz BiH, bilo iz svijeta, može da na tom mjestu sazna koliko-toliko određene stvari vezane za ono što se dešavalo 90-tih godina ovdje”, istaknuo je Mahić.

Prisutni će imati priliku da posjete i izložbu artefakata ili materijalnih vrijednosti koji su nađeni prilikom iskopavanja grobnica, a pripadaju žrtvama. Neposredno prije početka vjerskog dijela programa, delegacije će na prigodan način odati poštovanje ubijenim žrtvama.

Žrtve koje će biti ukopane ove godine ubijene su tokom 1992. i 1993. godine, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni na deset različitih lokacija.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Jakupović (Hase) Samed, koji je imao samo 19 godina kada je ubijen. Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Edhem (Abid) Kaltak. On je imao 65 godina u času smrti.

Žrtve koje će ove godine biti ukopane u Prijedoru su:

  1. Žerić (Mehmed) Fikret, rođen 09.08.1956. godine
  2. Kadić (Karanfil) Hidajet, rođen 24.09.1957. godine
  1. Modronja (Abaz) Bahrija, rođen 15.11.1971. godine
  2. Mujagić (Adem) Teufik, rođen 03.01.1959. godine
  3. Kulenović (Rešad) Muamer, rođen 25.06.1963. godine
  1. Ramulić (Hamzo) Vehid, rođen 30.07.1970. godine
  2. Kaltak (Abid) Edhem, rođen 07.02.1927. godine
  3. Deumić (Hasan) Mustafa, rođen 03.01.1938. godine
  4. Kahrimanović (Sulejman) Emir, rođen 15.07.1969. godine
  5. Žerić (Muharem) Džemal, rođen 16.09.1954. godine
  6. Velić (Pašo) Zijad, rođen 15.03.1972. godine
  7. Avdić (Ibrahim) Sejad, rođen 11.01.1955. godine
  8. Jakupović (Hase) Samed, rođen 30.10.1973. godine
  9. Ičić (Hajro) Sabahudin, rođen 24.06.1971. godine
  10. Sivac (Džemal) Safet, rođen 06.10.1971. godine
  11. Hopovac (Ćamil) Miralem, rođen 25.10.1940. godine

Posmrtni ostaci žrtava će nekon klanjanja kolektivne dženaze u Kamičanima biti ukopane u šehidskim mezarjima Hambarine, Bišćani, Kamičani, Čejreci i Zecovi.

Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice na području deset općina i tri države – BiH, Hrvatska i Srbija.

U Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

FENA

BiH

‘Gospodin ja’: Pogledajte blamažu godine u izvedbi Dodikovog Bošnjaka Denisa Šulića

Published

on

By

Oni nešto stariji čitatelji „Slobodne Bosne“ sigurno se sjećaju blamaže generala HVO-a Zlatana Mije Jelića, danas optuženika za ratne zločine u bijegu, koji je u Širokom Brijegu na press konferenciji kazao sljedeće:

„Sastanku smo prisustvovali general Stanko Sopta i general ja“, kazao je tada Jelić.

Ta je njegova izjava otkrila o kakvim je intelektualnim sposobnostima riječ kada je u pitanju sam vojni vrh tadašnjeg HVO-a.

Danas, gotovo 30 godina kasnije, svjedočnimo novim blamažama potkapacitiranih političara u Bosni i Hercegovini.

U glavnoj ulozi nalazi se omiljeni Dodikov Bošnjak, ministar turizma u vladi bh. entiteta Republika Srpska Denis Šulić.

A, da ne dužimo, pogledajte o kakvom je političkom kapacitetu riječ!

Nastavi čitati

BiH

Dodik u NSRS pričao o svojoj ratnoj prošlosti: Bio sam i na ratištima oko Sarajeva

Published

on

By

Milorad Dodik iskoristio je sinoćnju, maratonsku Posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske kako bi sebe predstavio kao borca za RS.

Predsjednik RS je tom prilikom govorio i o svom ratnom putu, opisavši svoje vojničke “podvige” tokom sjednice na kojoj su, inače, usvojeni zaključci u kojima se najavljuju mnoge blokade u funkcioniranju vlasti na nivou države te udara i na same temelje Bosne i Hercegovine.

“Ja sam bio u teritorijalnoj odbrani opštine Laktaši dok sam bio poslanik. Bio sam komandant čete teritorijalne odbrane, piše Raport.

Imao sam ratni raspored koji je bio određen još u Hrvatskoj.

Onda su rekli, pošto sam bio poslanik, imajući u vidu taj razvoj situacije, prebačen sam na aerodrom.

Tamo sam bio komandant čete vojne policije kao poručnik iz Bileće koji je bio poslanik i jedini poslanik koji je bio mobilisan. Od svih poslanika, SDS je mobilisao samo mene.

Vi možete da vidite radne naloge kada smo u to vrijeme odlazili na neke aerodrome, sad da ne govorim.

U Hrvatskoj smo izvlačili opremu, a oni koji su tad bili u SDS-u, predvođeni nekim ljudima iz Laktaša, dok mi se vratimo s Udbine ili sa Bihaća, oni sve pokradu i dok mi dođemo nigdje ništa nema”, rekao je Dodik.

Čak su, kaže, aktiviste SDS-a hvatali po kukuruzima kako kradu kerozin iz aviona.

Nekoliko puta su ih, ističe aktuelni predsjednik SNSD-a, “dovodili do komandanta, ali kako komandant Kukobat nikad ništa nije preduzeo, odlučili su da ih malo preispitaju u kukuruzima i da se nisu smjeli žaliti na ono što su dobili tada”.

“A Milorad Dodik je tada, kao komandant čete vojne policije, bio i na nekim ratištima oko Sarajeva”, otkrio je Dodik te nastavio riječima “da je u jesen 1993. godine Narodna Skupština RS donijela odluku da svi poslanici imaju raspored u Narodnoj skupštini”.

“Ja nisam bio na toj Narodnoj skupštini. Saznao sam za tu odluku jednog jutra kada su me Kukobat i drugi koji su rukovodili aerodromom o tome obavijestili i tražili od mene da napustim dužnost.

Nekima od njih je to i odgovaralo, jer Milorad Dodik je sprečavao neke stvari i Milorad Dodik je omogućio da, kada je aerodrom bombardovan i oštećena pista, da od svog nekog malog privatnog biznisa, sa 90.000 maraka pokrije štetu, i plati betoniranje oštećenih staza da bi avioni vojske RS mogli da idu u ratne operacije”, rekao je Dodik.

A nakon toga je poentirao, govoreći opozicionim poslanicima:

“To ništa ne znate, vi biste se samo sprdali s Miloradom Dodikom”.

Nastavi čitati

BiH

Novi udar na državu: NSRS usvojio Nacrt izbornog zakona RS

Published

on

By

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt izbornog zakona kojim je uređeno da izbore za organe vlasti u RS sprovodi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.

Nacrtom izbornog zakona RS je predviđeno da se njegovim stupanjem na snagu neće primjenjivati odredbe Izbornog zakona BiH koje uređuju izbor poslanika Narodne skupštine, delegata Vijeća naroda RS, predsjednika i potpredsjednika RS, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS, odbornika skupštine grada, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika, načelnika opštine, imenovanje organa za sprovođenje izbora za zakonodavni, predstavničke i izvršne organe vlasti u RS.

Novina u odnosu na važeći zakon je uređivanje izbora delegata u Dom naroda u Parlamentranoj skupštini BiH iz Republike Srpske i zaštita izbornog prava kojom je predviđeno da će ovu zaštitu pružati, pored organa za sprovođenje izbora, Vrhovni sud Republike Srpske.

Nacrt zakona biće upućen u javnu raspravu jer se njime uređuju pitanja koja su od posebnog značaja za građane i o kojima je neophodno da se konsultuju organi, organizacije, naučne i stručne institucije i zaiteresovani građani.

Usvojen je i Zaključak u vezi Nacrta izbornog zakona Republike Srpske.

U završnoj riječi Milorad Dodik rekao je da bi volio da propadnu prve varijante zaključaka, kako bi RS provela izbore po svom zakonu. Svjestan je da bi to, kada potpiše ukaz tog zakona, kojeg će vjerovatno ponovo ukinuti Šmit, ponoviti krivično djelo. Ne boji se eventualnih posljedica.

Usvojeni i zaključci

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je  sinoć oko ponoći Informaciju i set zaključaka povodom političke i bezbjednosne situacije u svijetu sa reperkusijama za RS. 45 poslanika je glasalo za, 11 suzdržanih.
Ističu da su potrebne mjere da bi se zaštitila prava i slobode svojih građana i neutralisala posljedice protivustavnog djelovanja na teritoriji RS, navodi se u prijedlogu zaključaka klubova poslanika SNSD-a, SP-a, DEMOS-a, Ujedinjene Srpske, NPS-a i poslaničkih grupa SPS-a i DNS-a.

NSRS bi mogla, najavljuje Milorad Dodik, donijeti zakon o neprimjenjivanju odluka Suda i tužilaštva BIH u RS. Još jednom je ponovio optužbu da bi Amerikanci da ga hapse, da je dobio informaciju o tome da su spremni da pucaju, a Dodika dodaje da je i on spreman da puca.

U nastavku pogledajte zaključke usvojene na 11.Posebnoj sjednici NSRS:

1. Narodna skupština Republike Srpske traži da se od strane kolonijalne uprave u roku od sedam dana ponište sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

2. Ukoliko se prvi zaključak ne ispuni, Narodna skupština Republike Srpske traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštini BiH i:

– Proglase nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Kristijana Šmita koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik,

Da se zabrani organima BiH primjena tih odluka, Da proglase sajt OHR neprihvatljivim i antizakonitim mjestom objave akata,

Da zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija,

Da se na istoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH donese Izborni zakon BiH, sa svim poboljšanjima koji se tiču izbornog integriteta i da se razvlasti CIK u njegovom antiustavnom djelovanju,

Da se postigne politički konsenzus o daljem evropskom putu BiH i da se taj proces bitno ubrza,

Da se donese Deklaracija i potvrdi teritorijalni integritet BiH.

3. Ukoliko se ne ispoštuje Zaključak broj 2. Narodne skupštine Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske traži od izabranih predstavnika da prestanu odlučivati na nivou BiH i da se više ne vraćaju u taj proces.

Narodna skupština Republike Srpske traži od političkih stranaka iz Republike Srpske koji su u partnerstvu sa političkim strankama iz Federacije na nivou BiH da formalno i suštinski napuste to partnerstvo.

Narodna skupština Republike Srpske će donijeti svoju Deklaraciju i potvrditi teritorijalni integritet BiH predviđen Ustavom BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Republika Srpska će aktivirati sve zaključke i odluke Narodne skupštine i drugih institucija i nastaviti ih izvršavati.

Republika Srpska će se povući iz svih sporazuma (o vojsci, indirektnim porezima, VSTS) u isto vrijeme poštujući Ustav BiH. Narodna skupština Republike Srpske će donijeti Izborni zakon Republike Srpske.

Republika Srpska očekuje da se na predstojećem Vaskršnjem saboru potvrdi kršenje Dejtonskog sporazuma.

4. Republika Srpska je opredjeljena za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje međunarodnog prava, Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Ustava Republike Srpske.

5. Osuđujemo i odbacujemo protivustavno djelovanje dijela Međunarodne zajednice, tzv. visokog predstavnika i institucija BiH, kojima se nastoji erodirati ustavnopravna pozicija Republike Srpske i ojačati institucije BiH.

6. Osuđujemo i odbacujemo korištenje Suda i Tužilaštva BiH kao instrumenta kojima se nastoji nametnuti primjena odluka tzv. visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH koje su u suprotnosti sa odredbama Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njegovih aneksa IV i H.

7. Osuđujemo i odbacujemo korištenje sankcija Ministarstva finansija SAD kao sredstva pritiska na građane, političke partije i organizacije, ali i demokratski izabrane funkcionere Republike Srpske kojima se krše njihova ljudska prava i slobode.

8. Korištenje prijetnji i nasilja protiv građana Republike Srpske i njenih funkcionera, u cilju da se zastraši ili prinudi Republika Srpska da prihvati protivustavno djelovanje dijela međunarodne zajednice, tzv. visokog predstavnika i institucija BiH, bez odluka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, biće smatrano aktom terorizma.

9. Narodna skupština Republike Srpske zajedno ca nadležnim institucijama i organima Republike Srpske će preduzeti potrebne mjere da bi zaštitila prava i slobode svojih građana i neutralisala posljedice protivustavnog djelovanja na svojoj teritoriji.

10. Ovi zaključci stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije