Connect with us

BiH

Denis Bećirović: Noćna mora Zagreba je pobjeda Komšića i mene, a poraz SDA i HDZ-a

Published

on

Denis Bećirović uspio je dobiti veliku podršku širokog bloka stranaka u nastojanju da u svom drugom pokušaju uđe u Predsjedništvo BiH kao član iz reda bošnjačkog naroda.

U intervju za Klix.ba potpredsjednik SDP-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH govorio je, između ostalog, i zašto se predomislio i prihvatio kandidaturu, poziciji Željka Komšića, politici Zagreba i Beograda, kao i budućem protukandidatu iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Rekli ste da ne želite biti kandidat za Predsjedništvo BiH, a o tome ste čak i pismeno obavijestili partijske kolege. Šta je i kada bilo presudno da se predomislite?

Državni interes Bosne i Hercegovine je preči od stranačkog, grupnog ili individualnog interesa. Nikada ne bježim od preuzimanja odgovornosti iako sam svjestan da se nalazimo u najtežoj situaciji u postdejtonskom periodu. Ovo je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za bilo kakve kalkulacije. Moja kandidatura je odgovor na zahtjeve ogromnog broja građana, a zatim i brojnih opozicionih političkih stranaka koji su mi dale nepodijeljenu podršku. Velika mi je čast što iza moje kandidature, kao nikada do sada u Bosni i Hercegovini, stoji tako respektabilan, široki opozicioni blok.

U tim okolnostima, prihvatanje kandidature više nije bilo stvar izbora nego stvar obaveze prema građanima i prema političkim strankama koje su tražile i podržale moju kandidaturu. Ja od odgovornosti ne bježim i to nisam učinio ni ovaj put. Jasno je da sada kao država imamo opipljivu šansu da napravimo jedan pozitivan iskorak i promjenu. Bili smo blizu i 2018. godine kada je oko 200.000 građana glasalo za mene i smatram da i ti ljudi zaslužuju da zajedno pokušamo ponovo, ovaj put do izvjesne pobjede. Sada je politička i društvena podrška puno veća. To je ipak jedan presedan. Široka podrška i poziv da u ime jednog širokog, raznolikog i raznovrsnog spektra ljudi i političkih subjekata budem čovjek koji će svojom kandidaturom inicirati pozitivne promjene i jačanje bosanskohercegovačke integrativne politike mi je veliko priznanje, ali i izazov. Moju kandidaturu doživljavam kao jedan zajednički pothvat za očuvanje i jačanje države Bosne i Hercegovine.

Iz Trojke su proteklih sedmica često govorili da je u opticaju više imena koji bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Možete li nam otkriti koja su dva imena, pored Vašeg, bila u najužem krugu?

Ne gledam u retrovizor već isključivo naprijed. Samo naprijed! Opozicija je odredila svog kandidata, a kao logično pitanje se postavlja zašto to zvanično nisu uradile i vladajuće stranke? Umjesto da režimske stranke odgovore ko su njihovi kandidati one bi sada da znaju ko su bili i potencijalni kandidati opozicije. Ako je i od njih, previše je. Jasan je stav svih učesnika razgovora bio da je njihova procjena i želja da ja budem kandidat jer smatraju da na najbolji način svojim dosadašnjim radom i principima oslikavam način na koji oni vide borbu za državu i njene interese. Od početka sam imao njihovu nepodijeljenu podršku. Razumijem da su se u medijima pojavila određena nagađanja, ali to nije imalo nikakve veze sa pričom i dogovorima o mojoj kandidaturi.

Smatrate li da bi dugoročno za Bosnu i Hercegovinu bilo dobro da Željko Komšić ponovo bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ipak ne?

Najbolje rješenje za državu Bosnu i Hercegovinu je pobjeda dva člana Predsjedništva BiH koja dolaze iz građanskih stranaka. Tog izbornog rezultata se uveliko pribojavaju ne samo vladajuće stranke nego i Zagreb i Beograd, jer u tom slučaju padaju u vodu njihovi antibosanskohercegovački planovi. Nije slučajno Zoran Milanović prije nekoliko dana poručio da samo nacionalne stranke mogu riješiti probleme u Bosni i Hercegovini. Realna mogućnost poraza kandidata SDA i HDZ­-a je noćna mora Milanovića i njemu sličnih političara.

Najbolja i kratkoročna i dugoročna poruka je da kandidati HDZ-a, SDA i SNSD-a izgube na predstojećim izborima. Za razliku od gospodina Bakira Izetbegovića koji je javno na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH poručio da HDZ nema problem sa SDA već sa SDP-om i DF-om, ja imam potpuno drugačije mišljenje. Takva izjava znači da gospodin Izetbegović ne vidi problem za Bosnu i Hercegovinu ili za njega lično ako u Predsjedništvu BiH bude Dragan Čović. Ja ne mislim tako. Licem u lice sam Čoviću javno poručio na sjednici Doma naroda da je Željko Komšić pošteniji Hrvat i od njega i od rukovodećih ljudi u HDZ-u.

Dosad su govorili da ne postoji matematika za izbor dva člana Predsjedništva iz građanskih stranaka. Ipak, činjenice iz 2018. i stanje na terenu 2022. godine, među narodom, demantuju takve tvrdnje. U Bosni i Hercegovini postoji svijest kod ogromnog broja birača o potrebi promjene. Postoji ogroman broj glasača koji mogu i hoće omogućiti da u Predsjedništvu BiH nemamo ni SDA ni HDZ. Nadam se da će i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu građani shvatiti važnost promjena koje moraju doći. Ovo je šansa koju ljudi u Bosni i Hercegovini ne smiju propustiti jer je pitanje hoće li je više imati. Za Bosnu i Hercegovinu je dobro da je vode političari koji nemaju zadrške niti skrivenih motiva kada su u pitanju interesi države. Za našu državu je najbolje da je vode političari koji zagovaraju evropsku, demokratsku, građansku i sekularnu Bosnu i Hercegovinu. To je država u kojoj su svi jednakopravni, onako kako to propisuju i presude Evropskog suda za ljudska prava. U tom pogledu, nema dvojbe da kandidati koji gaje ove vrijednosti imaju jasnu prednost nad svojim protivkandidatima.

Bećiroviću je podršku pružio širok opozicioni blok

Kako namjeravate pomiriti različite stavove stranaka koje su podržale vašu kandidaturu na veoma bitnim državnim pitanjima, naprimjer poput pitanja Izbornog zakona gdje je NiP bio na jednoj strani, a SDP i Naša stranka na drugoj?

Moji stavovi su vrlo jasni i konzistentni i to jedan od razloga zašto sam dobio ogromnu podršku. Za razliku od političkih konkurenata, moja prednost je što sam već pokazao da imam sposobnost okupljanja različitih stranaka oko strateških ciljeva države Bosne i Hercegovine. Sve stranke koje su me podržale opredjeljene su za dinamiziranje puta ka NATO-u i EU i to je važna činjenica. Politiku povezivanja i saradnje nastavit ću i nakon izbora. U tom smislu radit ću na postizanju konsenzusa oko važnih pitanja ne samo kada su SDP, NS i NIP u pitanju, već i sa drugim strankama. Primjera radi, u vezi sa odlukom da li treba ići na pregovore u Neum oko Izbornog zakona nije bilo konsenzusa ni između SDA i DF-a.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju štititi interese svih građana i države Bosne i Hercegovine u cjelini, miriti različitosti i tragati za zajedničkom niti. Predsjedništvo BiH je najviši državni organ i on mora djelovati državnički. Pred nama je velik, mukotrpan zadatak. Moramo obnoviti oslabljenu diplomatsku mrežu i odnose sa našim ključnim saveznicima. Moramo imati jasne pravce djelovanja i strategiju odgovora na politike naših susjeda koji uporno pokušavaju destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i osporiti njen suverenitet. Moramo raditi na stabilizaciji prilika i na konkretnim koracima za pridruživanje Evropskoj uniji i NATO savezu. Ne smijemo više dozvoliti niti omogućiti da blokatori procesa i rušitelji države imaju presudnu riječ u državnom Domu naroda.

Što se tiče vašeg pitanja u vezi sa Izbornim zakonom, put do rješenja je jasno iscrtan i definisan. Imamo više presuda Evropskog suda za ljudska prava koje precizno opisuju šta je diskiriminacija u izbornom zakonodavstvu i u kojem smjeru moraju ići rješenja. To je smjer uspostave demokratske i pravne države i izbornog modela koji svim građanima omogućava da budu birani neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, a ne zahvaljujući njoj. Sigurno je da ću se i kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine postaviti u određenu poziciju moderatora između određenih različitih viđenja pojedinih problema kako bismo zajedno dolazili do kompromisa i rješenja koja su u najboljem interesu države i naših ljudi.

Vaš budući protukandidat Bakir Izetbegović nakon objave vaše kandidature je rekao da je ujedinjene cijele opozicije pokazatelj koliko je snažna SDA i on kao kandidat. Kako to komentarišete i kakav krajnji rezultat prognozirate?

U pitanju je klasična zamjena teza. Ujedinjenje opozicije nije pokazatelj da je SDA jaka, nego da je SDA stranka s kojom više gotovo niko neće da sarađuje. To nije prednost, to je ogromna slabost koja se ne može sakriti. Naš protivnik nije nijedna stranka već očajno stanje u zemlji koje želimo da mijenjamo. Opozicione stranke su se okupile jer su svjesne težine pozicije u kojoj se država nalazi i sa jakom potrebom da sve snage usmjerimo na očuvanje i razvoj Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o rezultatu izbora o tome trebaju odlučiti birači a ne brojači glasova. Sudeći po masovnom raspoloženju ljudi koje se ne može sakriti dolazi nezaustavljivi talas demokratskih promjena u Bosni i Hercegovini.

Da li je Denis Bećirović drugom kandidaturom za člana Predsjedništva stavio na kocku i svoju političku karijeru i šta u slučaju neuspjeha?

Da sam brinuo o sigurnosti svoje političke karijere ne bih se sigurno kandidirao za člana Predsjedništva BiH u vrijeme najteže postdejtonske krize u našoj zemlji. Isključivo sam razmišljao i razmišljam o tome šta mogu učiniti, zajedno sa svojim saradnicama, za ljude i državu Bosnu i Hercegovinu. Također, moram reći da ne razmišljam o neuspjehu jer o tome trebaju razmišljati oni koji su mu puno bliži od mene. Generalno, u vremenu kada imamo stotine hiljada građana koji su gladni i koji žive na granici siromaštva, neumjesno je bilo čiju političku karijeru izdizati na nivo društvenog problema i stavljati je u prvi plan, ispred građana i države.

klix

BiH

Čović o Južnoj interkonekciji: Ne možete ući u biznis od 500 miliona eura, a da isključite interes Hrvata

Published

on

By

Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH, rekao je Čović

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva te je pozvao OHR i članice PIC-a da preispitaju Schmidtovu odluku.

– Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice, naglašava Čović.

PITANJE IMENOVANJA GLAVNOG PREGOVARAČA RIJEŠITI KROZ ROTACIJU

Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora Čović kaže da je sigurno historijski trenutak.

– Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja krediblni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali, ističe Čović uz napomenu da su ostale neke obveze prema EU koje nisu završene.

Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dimanikom raditi na evropskom putu.

Već neki govore o tomu tko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje prijepora. Mi tu trebamo koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na ovom zadatku, smatra Čović.

Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što što radi zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a.

On navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.

– To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli tu razinu demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova nazočnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pozornosti da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja, ističe Čović.

Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.

Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.

– Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne davajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usuglasili pa i onoga što nismo usuglasili još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja lično mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, kantone kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje, smatra Čović.

Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.

– Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet kantona koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dvije od tih pet izrazito multietničke, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.

JUŽNA INTERKONEKCIJA JE STRATEŠKI INTERES HRVATA

Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da ovih dana zajedno sa saradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez nazočnosti javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obveze.

Komentirajući prijepore oko izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija, Čović naglašava da je to jedna od tema koja je za HDZ strateška.

– Neki su tu bili i grubi prema nama pa i prema meni lično, kada je u pitanju procjena. Vrlo transparentno, do kraja – Južna Plinska Interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Ta infrastruktura prolazi od Hercegovačko-neretvanskog, preko Zapadnohercegovačkog, Livanjskog kantona do SBK. To područje je do sada bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent i nema nijednog razloga da ta infrastruktura dugoročno ne bude pokrivena javnim poduzećem koje će u potpunosti biti vlasništvo Vlade FBiH, kao što je i BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim tvrtkama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo s partnerima razgovarati, nemate nijednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH – pa tamo nema niti jednog Hrvata među tisućama uposlenika. Pa je li to normalno, a mi smo partneri? To su institucije čija je jurisdikcija u Federalnoj vladi i parlamentu, ističe Čović.

Cilj je, dodaje, dobiti jedan potpuno novi izvor plinskog energenta.

– Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako imate danas Gas RS čak kroz dvije tvrtke pa imate BH Gas, navedite mi jedan valjan razlog zašto ne bi bila i ta Južna plinska interkonekcija, ne samo jezično da je drugačije, nego i formalno-operativno. A sad, kakve ćemo odnose napraviti unutar Federacije, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, a slično je i s telekomima, poštama itd. Znači, osnova ustavna i zakonska je tu. Ja razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i uradili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije bilo čiji privatni interes. Ne možete ući u biznis od 300 ili 400, 500 milijuna eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u idućih sedam ili osam godina, a da isključite interes naroda koji će koristiti tu infrastrukturu, a to su predstavnici, građani ovih županija, navodi Čović.

Dodaje da tu apsolutno nitko ne bi smio imati primjedbe pristupu. A kako sve to tehnički i pravno organizirati, to treba dogovarati, ali nikako s pozicije sile.

– Ovo su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energija je apsolutno strateško pitanje i mi želimo za BiH apsolutnu energetsku neovisnost, baziranu isključivo na zelenoj energiji. To nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će se također dodatno oporezivati. Mi trebamo napraviti tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska Istoka kada je u pitanja opskrba ovog područja, ali potpuno se okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. To je vodik i ne znam što još će nam biti interesantno. Tu trebamo primijeniti potpuno standarde EU, poručuje Čović.

PREVAŽNO DA IMAMO KONTINUITET SADAŠNJE VLADE RH

Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, on kaže da će HDZ BiH raditi na osiguranju sva tri mandata iz 11. izborne jedinice za sestrinski HDZ i uvjeren je da će to i ostvariti.

– Mi smo proteklih osam godina imali internzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da toga nije bilo ne bismo imali ni pregovarački proces s EU danas. Primarno tu ističem Vladu RH i osobno premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka glavni zagovornik tog procesa. Imali smo potporu i predsjednika Sabora i predsjednika Republike. Nije svejedno tko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Nama je prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo dimaniku koju smo vezivali za sve fondove, uključujući prekogranične, dalje nastaviti. Mnogo lakše ćemo pristupati tim fondovima preko prijatelja iz RH s kojima je to već uhodano. Šest ili sedam resora Vlade RH je izravno uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH i mjesečno jedan od ministara Vlade RH je u BiH. Premijer Plenković je također često u BiH i doći će i na otvaranje Mostarskog sajma gdje je RH država partner, najavljuje Čović.

Neki potezi u zadnje vrijeme koje, kaže, ne želi analizirati, idu do kraja na ruku HDZ-u i siguran je da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego što je to do sada bio slučaj.

Osvrnuo se i na skore europske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Europski parlament iz RH opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno „da imamo nekoga tko može autentično sagledavati poziciju BiH pa i poziciju hrvatskog naroda kroz Europski parlament“.

Čović najavljuje i pripremu za lokalne izbore u BiH, uključujući suradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebno tamo gdje Hrvati nisu u većini.

– Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i već na narednoj sjednici Predsjedništva HNS-a ćemo to raspraviti. Pozvali smo sve stranke da se izjasne oko toga i ja vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, posebno tamo gdje smo kao narod izloženi zbog svoje brojnosti. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče u središnjoj Bosni i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo dosta dobro s partnerima iz HNS-a radili u protekle četiri godine i uvjeren sam da ćemo tu komunikaciju nastaviti na isti način, zaključuje Dragan Čović u razgovoru za Fenu.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt: Čović neka se smiri. Dodika znam dobro, ali isto tako Dodik vrlo dobro zna ko je Schmidt

Published

on

By

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je u Centralnom dnevniku Senad Hadžifejzović na Face televiziji o svojim novim odlukama, ali i odnosima sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

Na pitanje da li ima spreman plan B, plan izvlačenja iz krize ako uđemo u krizu, Schmidt je kazao:

“Moj posao je da štitim ne samo postojanje BiH, nego i postojanje entiteta, da kažem da su to nedodirljive kategorije! Ako neko ide u suprotnom pravcu, ja sam tu da djelujem! Može doći do krize, ali nema potrebe za tim”, naveo je Schmidt.

No, naveo je kako ima dosta političara koji i ne znaju šta je EU put.

“Ovo šta sam ja uradio je EU put, a ne ono što ni rade, odnosno ne rade! Nekad mi kažu da ovdje nisam stekao prijatelje, ali ja nisam tu da stičem prijatelje! Ne vrijeđaju me komentari! Oni će mijenjati zakone na putu ka EU, neću ja! Ovo je samo jedna situacija gdje sam ja morao reagovati”, kazao je.

Na pitanje voditelja Senada Hadžifejzovića kako lično tumači stav Čovića, visoki predstavnik je kazao:

“Čović neka se smiri. Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak! Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru ili Sarajevu pa da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekada znam burno reagovati”, kazao je.

No, šta ako Dodik krene u proces otcjepljenja?

“Vjerovat ću da je Dodik ipak razuman!”, kaže Schmidt.

Ko će pobijediti u tom ratu Vi ili Dodik?

“Ja ne vidim to kao duel! Dodika znam dobro, a znam i da Dodik vrlo dobro zna ko je Schmidt”, kazao je Schmidt za Face televiziju.

Nastavi čitati

BiH

Pretresi na 17 lokacija: Uhapšeno više osoba, pronađena droga i oružje

Published

on

By

Aktivnosti u okviru akcije “Meta II” se poduzimaju pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Ministarstvom unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona

Postupajući po naredbama Općinskog suda u Zenici u nastavku operativne akcije “Meta II”, u srijedu i danas u ranim jutarnjim satima, policijski timovi Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUPZDK) izvršili su pretrese na 16 lokacija u Zenici, a pripadnici MUP-a RS izvršili su pretres na jednoj lokaciji u Banja Luci.

Aktivnosti u okviru akcije “Meta II” se poduzimaju pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Ministarstvom unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona.

Pretresi objekata i osoba se vrše s ciljem pronalaženja i privremenog oduzimanja predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u daljnjem postupku, kao i lociranja i hapšenja osoba koje su meta akcije, a koja se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”, “posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga”, “nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija”, “teška krađa” i krivičnih djela iz člana 52. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u ZDK.

-U dosadašnjem toku operativne akcije, slobode je lišeno više osoba, pronađena je veća količina opojne droge i oružja, a više podataka o rezultatima izvršenih pretresa kao i drugim poduzetim mjerama i radnjama u okviru akcije Meta II, ćemo potvrditi tokom dana nakon realizacije navedenih aktivnosti, saopćeno je iz MUP ZDK.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije