Connect with us

BiH

Dijaspora u Bosnu i Hercegovinu poslala najviše novca do sada

Published

on

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su nešto više od četiri milijarde maraka, dok je godinu ranije taj iznos bio veći od tri milijarde maraka

Bh. iseljenici diljem svijeta tradicionalno su jako široke ruke kada je riječ o novcu koji u gotovini šalju svojim porodicama  u matičnoj zemlji.

Analitičari tvrde da doznake dijaspore “popravljaju socijalnu sliku” i doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije, piše Večernji list BiH.

Procjene su da doznake iz inostranstva od naše dijaspore najviše stižu iz zemalja zapadne Evrope (Njemačka), zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije.

RAST ISELJENIŠTVA

Uprkos procjenama da će doznake iz inostranstva s godinama padati, izgleda da za sada to nije slučaj. Naime, u BiH je sve manje stanovništva pa samim tim i manje onih kojima je pomoć potrebna s obzirom na to da su se stotine hiljada  građana iselile na Zapad.

Ipak, sudeći po službenim podacima, dijaspora i dalje na životu drži građane BiH. Premda se očekivalo kako će zbog pandemije koronavirusa doznake iz inostranstva biti skromnije, one su porasle. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su nešto više od četiri milijarde maraka, dok je godinu ranije taj iznos bio veći od tri milijarde maraka.

– Razlozi povećanja doznaka iz inostranstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvo koji počinju dostavljati novac u zemlju – naveli su u Centralnoj banci BiH.

Dodali su da je po osnovi mirovina iz inostranstva  u zemlju stiglo nešto više od milijardu maraka. Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada se počinju postupno oporavljati. Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inostranstva  građanima u BiH rasla te da je tek 2017. godine uspjela dostignuti razinu iz 2007., odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu maraka.

Godine 2019. stiglo je rekordnih 2,95 milijardi maraka po osnovi novčanih doznaka. U 2020. godini dio iseljenika, što zbog nižih prihoda, što zbog gubitka radnih mjesta ili straha od neizvjesne budućnosti, nije bio u mogućnosti potpomagati svoje porodice  u BiH onako kako je to do tada činio. Naime, 2020. godine iseljeništvo je poslalo 2,5 milijardi maraka, a što je za gotovo 435 miliona  maraka manje nego godinu prije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine. Pad je primjetan u tri tromjesečja.

U drugom je iseljeništvo poslalo 197 mil. KM manje nego u istom razdoblju 2019. godine. U trećem i četvrtom tromjesečju lani taj iznos bio je za gotovo 242 mil. KM manji nego godinu prije u istom razdoblju.

DOPRINOS EKONOMIJI

Kada je riječ o značaju iseljeništva za ekonomsku situaciju u BiH, ekonomisti su složni kako njegove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tokove, a uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim ekonomskim  kretanjima i kroz potrošnju tokom boravka u domovini, ali i trgovinu te kupnju nekretnina.

Nije neuobičajeno s vremena na vrijeme čuti vijest kako su u Bosnu i Hercegovinu stigle milijarde maraka doznaka iz inostranstva. Vlast se obično hvali tim brojevima kroz koje se želi pokazati koliko je ustvari jaka bh. dijaspora i kako na taj način “ulaže” novac u državu.

Međutim, koliko god se doznake željele prikazati kao nešto pozitivno, one su porazna činjenica koja upućuje na druge negativne fenomene, izražene posebno posljednjih godina, a to su iseljavanje bh. građana te nizak standard stanovništva u BiH koji su ovisni o novcu koji im šalje rodbina kako bi preživjeli. Bh. dijaspora tradicionalno pridonosi ekonomiji BiH s više od 10% BDP-a godišnje.

BiH

Poznat termin dženaze radniku iz BiH koji je tragično stradao u Austriji!

Published

on

By

Poznat je termin dženaze tragično preminulom Fuadu (Ćazim) Višći iz Lukavice.

Dženaza polazi u 29. marta u 13 sati kod stare Džamije Lukavica Gornja gdje će se klanjati Dženaza i obaviti ukop.

Ožalošćeni supruga, sin, kćerka te ostala tugujuća rodbina, komšije i prijatelji.

Podsjetimo, Fuad Višća je 20. marta, preminuo u nesreći na radu nakon pada s visine od oko dva metra na gradilištu u Klosterneuburgu (okrug Tulln, Donja Austrija).

Bh. državljanin je nakon nesreće helikopterom hitne medicinske pomoći prevezen u traumatološki centar, ali ljekari mu nisu mogli pomoći!

Nastavi čitati

BiH

‘Gospodin ja’: Pogledajte blamažu godine u izvedbi Dodikovog Bošnjaka Denisa Šulića

Published

on

By

Oni nešto stariji čitatelji „Slobodne Bosne“ sigurno se sjećaju blamaže generala HVO-a Zlatana Mije Jelića, danas optuženika za ratne zločine u bijegu, koji je u Širokom Brijegu na press konferenciji kazao sljedeće:

„Sastanku smo prisustvovali general Stanko Sopta i general ja“, kazao je tada Jelić.

Ta je njegova izjava otkrila o kakvim je intelektualnim sposobnostima riječ kada je u pitanju sam vojni vrh tadašnjeg HVO-a.

Danas, gotovo 30 godina kasnije, svjedočnimo novim blamažama potkapacitiranih političara u Bosni i Hercegovini.

U glavnoj ulozi nalazi se omiljeni Dodikov Bošnjak, ministar turizma u vladi bh. entiteta Republika Srpska Denis Šulić.

A, da ne dužimo, pogledajte o kakvom je političkom kapacitetu riječ!

Nastavi čitati

BiH

Dodik u NSRS pričao o svojoj ratnoj prošlosti: Bio sam i na ratištima oko Sarajeva

Published

on

By

Milorad Dodik iskoristio je sinoćnju, maratonsku Posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske kako bi sebe predstavio kao borca za RS.

Predsjednik RS je tom prilikom govorio i o svom ratnom putu, opisavši svoje vojničke “podvige” tokom sjednice na kojoj su, inače, usvojeni zaključci u kojima se najavljuju mnoge blokade u funkcioniranju vlasti na nivou države te udara i na same temelje Bosne i Hercegovine.

“Ja sam bio u teritorijalnoj odbrani opštine Laktaši dok sam bio poslanik. Bio sam komandant čete teritorijalne odbrane, piše Raport.

Imao sam ratni raspored koji je bio određen još u Hrvatskoj.

Onda su rekli, pošto sam bio poslanik, imajući u vidu taj razvoj situacije, prebačen sam na aerodrom.

Tamo sam bio komandant čete vojne policije kao poručnik iz Bileće koji je bio poslanik i jedini poslanik koji je bio mobilisan. Od svih poslanika, SDS je mobilisao samo mene.

Vi možete da vidite radne naloge kada smo u to vrijeme odlazili na neke aerodrome, sad da ne govorim.

U Hrvatskoj smo izvlačili opremu, a oni koji su tad bili u SDS-u, predvođeni nekim ljudima iz Laktaša, dok mi se vratimo s Udbine ili sa Bihaća, oni sve pokradu i dok mi dođemo nigdje ništa nema”, rekao je Dodik.

Čak su, kaže, aktiviste SDS-a hvatali po kukuruzima kako kradu kerozin iz aviona.

Nekoliko puta su ih, ističe aktuelni predsjednik SNSD-a, “dovodili do komandanta, ali kako komandant Kukobat nikad ništa nije preduzeo, odlučili su da ih malo preispitaju u kukuruzima i da se nisu smjeli žaliti na ono što su dobili tada”.

“A Milorad Dodik je tada, kao komandant čete vojne policije, bio i na nekim ratištima oko Sarajeva”, otkrio je Dodik te nastavio riječima “da je u jesen 1993. godine Narodna Skupština RS donijela odluku da svi poslanici imaju raspored u Narodnoj skupštini”.

“Ja nisam bio na toj Narodnoj skupštini. Saznao sam za tu odluku jednog jutra kada su me Kukobat i drugi koji su rukovodili aerodromom o tome obavijestili i tražili od mene da napustim dužnost.

Nekima od njih je to i odgovaralo, jer Milorad Dodik je sprečavao neke stvari i Milorad Dodik je omogućio da, kada je aerodrom bombardovan i oštećena pista, da od svog nekog malog privatnog biznisa, sa 90.000 maraka pokrije štetu, i plati betoniranje oštećenih staza da bi avioni vojske RS mogli da idu u ratne operacije”, rekao je Dodik.

A nakon toga je poentirao, govoreći opozicionim poslanicima:

“To ništa ne znate, vi biste se samo sprdali s Miloradom Dodikom”.

Nastavi čitati

Najčitanije