Dodik bi hapsio osumnjičene za ratne zločine, može li Vučić biti priveden kad ponovo dođe u BiH?

0 Komentar

Piše: Amra Vrabac

Tužilaštvo BiH ima otvoren predmet protiv Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije po krivičnoj prijavi koju je u oktobru 2020. godine podnio Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda.

Ako bi bh. pravosuđe radilo svoj posao barem upola kao što srbijansko pravosuđe postupa prema bh. državljanima, onda bi Vučić sljedeći put prilikom dolaska u BiH bio ili lišen slobode ili pozvan u Tužilaštvo BiH i ispitan na okolnosti koje su navedene u krivičnoj prijavi.

Jer prijava protiv Vučića za podstrekivanje na ratne zločine, pa i sam boravak na Jevrejskom groblju iznad Sarajeva na početku agresije dovoljan su razlog da se Vučić tretira jednako kao što to Srbija radi sa Edinom Vranjem ili sa Ilijom Jurišićem. Podsjećamo Jurišić je prošao golgotu poslije hapšenja u Beogradu 2007. godine gdje je u pritvoru proveo nekoliko godina do prve oslobađajuće presude 2010. godine. Sudski proces trajao je nekoliko godina, dok Apelacioni sud 2016. godine nije ukinuo presudu kojom je 2013. godine bio presuđen na 12 godina zatvora. Vranju je danas određen jednomjesečni pritvor, a tereti se za navodni ratni zločin nad trojicom zarobljenika srpske nacionalnosti u Goraždu iako je Tužilaštvo BiH još 2018. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage.

U prijavi protiv Vučića navodi se da je kao predsjednik Kluba poslanika Srpske radikalne strane, tada najjače partije u Srbiji u govoru u Skupštini Srbije 20. jula 1995. godine, izjavom: „Pa vi bombardujte, ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana. Pa da vidimo sme li se tako međunarodna zajednica ili bilo ko drugi da udari na srpske položaje, može li se tako ponašati s srpskim narodom“, podstrekivao na (dalje) činjenje ratnih zločina.

Tokić je u svojoj prijavi naveo da je Vučić podstrekivao vojnike i policajce RS i pripadnike paravojski na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, koji su se nakon njegovog govora u Skupštini ovog govora zaista desili na teritoriji BiH, a čije žrtve su bili civili bošnjačke nacionalnosti.

“Za mir i stabilnost, prvenstveno u interesu sprskog, ali i svih naroda koji žive u ovoj regiji, važno je da ova prijava dobije adekvatan epilog u pravosuđu“, pojasnio je.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je kazao da “treba dozvoliti da pravosuđa zemalja u regionu rješavaju slučajeve ratnih zločina”.

“Svako ko se sumnjiči za ratni zločin treba da bude priveden i ovdje u BiH. Zašto se sada diže galama o posljednjem slučaju, pa koliko su oni Srba uhapsili? Sud treba da odluči da li je neko kriv ili nije, a ne Komšić i Džaferović. Njih dvojica čine sve kako bi se ovdje sve raspalo”, rekao je Dodik.

Dodik je današnjom izjavom pozvao Tužilaštvo BiH da radi svoj posao, a koje bi konačno trebalo da počne postupati i po Krivičnom zakonu BiH kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina što je svakodnevno prisutno u javnosti od strane Dodika i njegovih istomišljenika.

Da je Tužilaštvo BiH na vrijeme postupalo ne bi se desilo da Milomir Savčić, optuženik za genocid pobjegne iz BiH, a spas je pronašao u Srbiji gdje je prešao ilegalnim putem s obzirom da su mu oduzeti dokumenti. Optužnica protiv Savčića potvrđena je u januaru 2020. godine.

Jedan od Dodikovih najbližih saradnika premijer RS Radovan Višković jedan je od osumnjičenih u okviru predmeta protiv više osoba.

„Radovan Višković je, prema izjavama svjedoka datim pred Sudom BiH, pod zakletvom i to prema izjavama svjedoka Tužilaštva i prema izjavama svjedoka odbrane u Hagu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bio i u Potočarima i u Srebrenici u julu 1995. godine. U najmanje jednom slučaju učestvovao u organizaciji transporta zarobljenika, najvjerovatnije na neko od mjesta zatočenja, odnosno mjesta pogubljenja i učestvovao u takozvanoj operaciji asanacije, odnosno prekopavanja masovnih grobnica i prikrivanja dokaza o genocidu“, kazao je direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić.

Iz Tužilaštva BiH su potvrdili kako u Posebnom odsjeku za ratne zločine, ima više od 4.100 prijavljenih osoba iz svih krajeva BiH, prema kojima se postupa na isti način.

NAP

Pogledajte i ove članke

Ostavi komentar

Portal grada Cazina