Connect with us

BiH

Dodik je nekada aplaudirao korištenju bonskih ovlasti i zagovarao smjenu zvaničnika Republike Srpske

Published

prije 2 godine

on

Visoki predstavnik Carlos Westendorp je prije 23 godine smijenio Nikolu Poplašena sa funkcije predsjednika Republike Srpske. Tih nekoliko martovskih dana 1999. godine je pokazalo čvrstu vezu Milorada Dodika i Zapada te njegovo zagovaranje upotrebe bonskih ovlasti i poštivanja odluka visokog predstavnika.

Westendorp je donio ovu odluku nakon što je primio pismo Nikole Poplašena u kojem on odbija zahtjeve visokog predstavnika u vezi sa njegovim nezakonitim nastojanjima da smijeni premijera Vlade Republike Srpske – Milorada Dodika.

“Predsjednik Nikola Poplašen je zloupotrijebio svoja ovlaštenja i blokirao volju naroda Republike Srpske time što je kočio implementaciju izbornih rezultata, odbijao da poštuje odluke Narodne skupštine, kao i time što je konstantno djelovao s ciljem ometanja formiranja zakonite vlade koju bi podržala Narodna skupština. Predsjednik Poplašen je vršio opstrukciju implementacije Općeg okvirnog sporazuma za mir i djelovao u pravcu stvaranja nestabilne situacije u Republici Srpskoj, čime je doveo u opasnost mir kako u Republici Srpskoj, tako i u čitavoj Bosni i Hercegovini … “, navedeno je, između ostalog, u odluci visokog predstavnika koju kompletnu možete pročitati ovdje.

Prije 23 godine Dodik je bio “svježi povjetarac na Balkanu” i miljenik predstavnika međunarodne zajednice, a simpatisanje je bilo dvosmjerna jer im je Dodik davao punu podršku. Današnji član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a lobirao je za uvođenje sankcija i smjenu vladajućeg režima kako bi njegova stranka dobila te poluge, a on započeo svoj put ka vrhu političke moći.

Nikola Poplašen je u jednom intervju prije nekoliko godina izjavio kako je Milorad Dodik molio visokog predstavnika da ga smjeni te da je lider SNSD-a prenio najveći broj nadležnosti s nivoa entiteta na nivo BiH.

To potvrđuje i Dodikova izjava nakon smjene Poplašena odlukom visokog predstavnika i primjene bonskih ovlasti.

“Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Westendorp diskvalifikovao Poplašena već se Poplašen sam diskvalifikovao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao“, izjavio je.

No, vratimo se na 1999. godinu i tih nekoliko martovskih dana.

Vlada koju je tada predvodio Milorad Dodik, bila je poslije izbora i dalje na dužnosti do izbora nove Vlade, a Nikola Poplašen je htio razriješiti premijera i pozvao se na član 94. Ustava Republike Srpske.

No onda je na scenu stupio visoki predstavnik Carlos Westendorp koji je prvo 4. marta zaprijetio predsjedniku RS-a da će ga smijeniti ukoliko ne odustane od svoje namjere. Mediji su tada izvještavali kako je Milorad Dodik smatrao da narušavanju Poplašenovog ugleda doprinijelo njegovo konfrontiranje sa međunarodnim predstavnicima.

Dodik je zato zatražio od Poplašena da inicijativu odbaci. Republika Srpska je tih dana očekivala donošenje konačne arbitražne odluke o statusu Brčkog. Nakon pisma koje mu je poslao predsjednik RS-a, Westendorp 5. marta saopštavajući da je iskoristio svoja ovlaštenja i smijenio Nikolu Poplašena, a da odluka treba da stupi na snagu odmah. Poplašen izjavljuje da je smjena “nedemokratska i nedejtonska”, te da je ne može prihvatiti.

Dodik nije reagovao odmah, ali kasnije je izjavio da “instituciju predsjednika Republike Srpske ugrožava predsjednik Nikola Poplašen i treba učiniti nešto da se ona zaštiti, a odluka Karlosa Vestendorpa bila je dobar potez da se to učini”.

Istog dana, 5. marta 1999. godine, saopćena je odluka o Brčkom kao distriktu. Dodik tada načelno podnosi ostavku jer je godinu prije toga javno obećao da će podnijeti ostavku ukoliko Brčko ne pripadne RS-u.

Westendorp moli Dodika da preispita svoju, kako je nazvao, “preuranjenu odluku” međutim, već 7. marta, Dodik je nagovijestio da bi ostavku mogao da povuče pošto ga ostali političari Republike Srpske nisu slijedili.

Demonstracija zbog smjene Nikole Poplašena (Foto: EPA-EFE)

Na vanrednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, 7. marta skupštinska većina podržava Poplašena i glasa protiv Westendorpove odluke. Protiv glasaju i Dodikovi koalicioni partneri socijalisti i poslanici iz stranke Biljane Plavšić, dok su poslanici SNSD bili suzdržani.

U ponedeljak 8. marta Westendorp proglašava smjenu Nikole Poplašena konačnom, a Dodik izjavljuje kako je pravo visokog predstavnika bilo da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta”.

Zahvaljujući visokom predstavniku i bonskim ovlastima, Milorad Dodik je ostao entitetski premijer sve do 2001. godine. Danas se protivi odlukama visokog predstavnika i korištenju bonskih ovlasti, kao i prisustvu OHR-a.

Podsjetit ćemo da je Christian Schmidt 12. aprila ove godine poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS-a i poručio da će sankcije snositi svi oni koji ne budu sprovodili njegovu odluku. Lider SNSD-a je odmah najavio kako će se oglušiti o Schmidtovu naredbu pa je za očekivati da visoki predstavnik nastavi politički kažnjavati sve koji ne poštuju Dejtonski mirovni sporazum i rade na destabilizaciji Bosne i Hercegovine.

“Ukoliko se povuku potezi protivno mojoj odluci svi oni koji su u to uključeni moraju snositi pravne posljedice. I kada je riječ o ličnoj odgovornosti i kada je riječ o transakcijama”, rekao je Schmidt.

No, Schmidt bi mogao poslužiti Westendorpovim objašnjenjem od prije 23 godine koje je, podsjetimo, glasilo:

“Predsjednik Poplašen je vršio opstrukciju implementacije Općeg okvirnog sporazuma za mir i djelovao u pravcu stvaranja nestabilne situacije u Republici Srpskoj, čime je doveo u opasnost mir kako u Republici Srpskoj, tako i u čitavoj Bosni i Hercegovini …”

Reklo bi se, ova rečenica je univerzalna i primjenjiva na aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i najviše zvaničnike RS-a – u prvom redu predsjednicu RS-a Željku Cvijanović, rukovodstvo Narodne skupštine RS-a pa sve do člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorada Dodika.

Koliko je Dodik uplašen i pogubljen u svojoj politici jasno se vidi iz njegovih svakodnevnih sumanutih izjava, od navodno pripreme njegove otmice pa sve do podstrekivanja demonstracija koje su zakazane u srijedu kojima se želi sakriti iza naroda i njih žrtvovati kako bi sačuvao svu svoju moć.

klix

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

I to je moguće u BiH: Firme bez ijednog zaposlenog zarađuju milione

Published

prije 8 sati

on

19. Aprila 2024.

By

Preduzeće Ingrosso iz Bijeljine koje, prema zvaničnim podacima, nije zapošljavalo nijednog radnika zaradilo je u 2023. godini 5,1 milion maraka, dok je firma Niagara sports global managament iz Bosanske Gradiške sa samo jednim zaposlenim ostvarila dobit od čak 9,3 miliona KM, piše Capital.ba.
Kada je riječ o preduzeću Ingrosso, njegov vlasnik je Vladimir Popović, a ono se bavi trgovinom na veliko drvetom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.
Poslije bijeljinskog preduzeća na drugom mjestu po dobiti u kategoriji preduzeća bez ijednog radnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska je agencija Legacy international u vlasništvu Đorđa Đokovića, brata tenisera Novaka Đokovića, a koja je bila u plusu 3,1 milion KM.
Odmah iza ove agencije po zaradi je firma Pay concept iz Banje Luke u vlasništvu preduzeća Aktiva invest, koje je zaradilo 2,5 miliona maraka.
Pay concept se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom i vidiljivo je da je prošle godine značajno povećao dobit u odnosu na pretprošlu godinu kada su bili u plusu 561.063 KM.
Nijednog zaposlenog lani nije imao ni hotel Ski ritern sa Pala koji je prošle godine imao profit od  2,4 miliona maraka.
Prema zvaničnim podacima osnovna djelatnost hotela Ski ritern je izgradnja stambenih i nestambenih zgrada.
Nastavi čitati

BiH

Hadžidedić upozorava: „EUFOR bi mogao izaći na entitetske linije i podijeliti BiH! (VIDEO)

Published

prije 9 sati

on

19. Aprila 2024.

By

Gost na Face TV bio je Prof. Zlatko Hadžidedić. Prilikom gostovanja iznio je niz šokantnih tvrdnji.
Salihović: “Šta se dešava sa EU?”
Hadžidedić: “Imali su dogovor sa domaćim snagama da se javno kaže da je Evropa pristala na pregovore, a da se sutradan Izborni zakon po Čovićevoj mjeri ubaci u Parlament! Amerikanci natjerali Schmidta da nametne tehničke izmjene kako bi se spriječilo ono što je Evropa već bila ostvarila! To je bilo dogovoreno između SNSD-a, HDZ-a, Trojke i EU!”

Salihović: “Šta BiH dobija usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici?”

Hadžidedić: “Sa pravne strane ne dobiva ništa, ali ima simboličku težinu!”

Salihović: “Vjerujete li da će imati političke posljedice?”

Hadžidedić: “Ne vjerujem! Oni koji su pravili Dejton bili su svjesni da su uskratili unutarnji suverenitet BiH, pa su uveli visokog predstavnika! BiH ne može postojati bez unutarnjeg suvereniteta, bez vlastitog kapaciteta! Mi smo jedina takva država!”

Salihović: “Obraćanje O’Briena… Kako gledate na to njegovo iznošenje nove politike prema BiH? Je li Amerika pokazala veću zainteresovanost?”

Hadžidedić: “Pa sigurno! Oni su pokazali nezainteresovanost tokom Bidenove administracije! Dolazili su da ugađaju Dodiku i Čoviću!”

Salihović: “Jeste li očekivali da bude tako direktan?”

Hadžidedić: “Od njega jesam! Dodika su doveli Amerikanci! On nije Putinov čovjek! Strane se ne mogu mijenjati! Za to se gubi glava!”

Salihović: “Je li Dodika trebalo maknuti sa pozicije? Jedino ga je Schwarz-Schilling htio smijeniti…”

Hadžidedić: “… i onda je uklonjen Schwarz-Schilling! Očigledno je Dodik nekome trebao!”

Salihović: “Rekli ste ćemo se – čak iako uđemo ovakvi u EU – raspasti…”

Hadžidedić: “Hoćemo! Sa ovakvim ustavom u kojem ne postoji unutarnji suverenitet, samo vanjski, ne možemo dalje!”

Cijelo gostovanje prof. Zlatka Hadžidedića pogledajte u videoprilogu Face.tv.

Nastavi čitati

BiH

U RS-u plate po modelu “keš u ruke”. Prvi su u redu Dodik, Višković, Stevandić…

Published

prije 11 sati

on

19. Aprila 2024.

By

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”

Najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

To im je omogućeno izmjenama Zakona o radu, koje je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila.

Predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Banke su im ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa “crne liste”.

Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz Bosne i Hercegovine, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta predviđa zakon?

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”.

Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.

Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.

Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka.

U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su “pravo na rad, slobodu rada i zaradu” bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.

Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je u Skupštini RS da se radi o “rješavanju problema” za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.

Vlasti u RS posljednjih nekoliko godina aktivno pokušavaju da suzbiju isplatu plate “u koverti”, obzirom da pojedini poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na bankovni račun, a dio u gotovini, “na ruke”.

Time entitetske institucije ostaju bez značajnog novca na godišnjem nivou, obzirom da taj dio plate nije oporezovan.

Poreska uprava RS je krajem prošle godine sa ciljem suzbijanja ove prakse pokrenula medijsku kampanju “Reci NE plati u koverti”, a tokom 2021. akciju “Deblja koverta, tanja penzija”.

Iz ove institucije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako oni komentarišu zakonski prijedlog, ni kako bi uplata poreza trebalo da funkcioniše.

“Svi će moći da isplaćuju keš”

Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske, Svetlana Cenić, za RSE je rekla da će svi privatnici imati pravo da isplaćuju keš svojim zaposlenima, a “oni neka kontrolišu”.

“Prvo su suzbijali isplatu na ruke, ali sada su dozvolili, ali kome? Kome je ukinut račun. Pa, zašto, i ovi će reći, nemamo račun, i šta će, moramo isplatiti u kešu. Hajde, neka oni dokažu zašto nema račun”, kaže Cenić.

Ona dodaje da taj zakon sigurno “pada na Ustavnom sudu”, jer je u pitanju diskriminacija.

“Jednima može, jer su vanredne okolnosti, pa što ne bi i oni imali vanredne okolnosti”, pita Cenić.

Ekonomistkinja pojašnjava da svačija tajnost u banci mora biti zagarantovana i da se ne može bez sudskog naloga dolaziti do podataka o računu. Prema njenom mišljenju, o cijelom slučaju je trebalo da se oglasi Agencija za bankarstvo RS, te da oni kontaktiraju OFAC.

“Da vidi način na koji će se isplaćivati plate ljudima, jer to i Sjedinjene Američke Države znaju, da ne možete ukinuti nekome naknadu za rad. To je kršenje ljudskih prava, to i SAD znaju, ali isto tako neće trpjeti obesmišljavanje i omalovažavanje sankcija”, naglašava Cenić.

Ona ističe da je svaki zakon u RS potpuno obesmišljen “time što je nešto dozvoljeno nekome, nekome nije”, te da vlastodršci “krše zakone koje sami donose”.

Šta će se isplaćivati zvaničnicima?

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević rekao je za RSE da je jasan cilj i smisao dopuna Zakona o radu, ali, da bi ispunile ono što vlasti žele, morale su biti preciznije.

“Smatram da je tekst te odredbe trebao biti malo precizniji kako bi se još više spriječile potencijalne zloupotrebe te odredbe, jer samo navođenje bez presude suda u tekstu, možda nije dovoljno da se spriječe zloupotrebe”, smatra Dragičević.

Prema njemu, dobar korak je određivanje visoke kazne, koja je u poređenju sa drugim novčanim kaznama iz Zakona o radu “višestruko veća od ostalih”.

On takođe podsjeća na problem uplate poreza i doprinosa, te će, pretpostavlja, biti potrebno mijenjati i druge zakone.

“Doprinose je nemoguće uplatiti u gotovom novcu, morali bi izmjeniti i Zakon o doprinosima, i mnoge druge podzakonske akte Poreske uprave”, kazao je Dragičević.

Dodaje da se postavlja i pitanje da li će zvaničnicima kojih se direktno tiču dopune Zakona biti isplaćivana bruto plata.

“Po Zakonu o radu, termin ‘plata’ podrazumijeva bruto platu. Po Zakonu o doprinosima radnik nema mogućnost da sam sebi uplaćuje doprinose”, upozorava Dragičević.

On naglašava da, iako je tendencija u cijelom svijetu da se gotovinski novac izbacuje iz upotrebe, ova odredba sve mijenja i vraća u prošlost.

Otvaranje Pandorine kutije

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i član poslaničke grupe Pokret za državu, Mirsad Duratović, za uvođenje plate “na ruke”, upozorava da se time otvara Pandorina kutija.

“Predlagači su svjesni činjenice da bez obzira koji način uvedu da oni isplaćuju platu, da oni koji su stavili sankcije i koji su doveli do toga da banke pogase račune i ne učestvuju u tim finansijskim sankcijama, ne može očekivati da se na istom udaru neće naći druge institucije”, naglašava Duratović.

On ocjenjuje da uvođenjem gotovinskog plaćanja postoji mogućnost da institucije koje tako isplaćuju plate dođu pod sankcije.

“Kud nas to vodi, gdje ćemo završiti”, pita Duratović.

Ipak, on ocjenjuje da treba pričekati da krene provođenje tog zakona.

“Jasno je da to nije u redu, trebalo bi tu ići i izmjene drugih zakona, ne može se samo izmjeniti Zakon o radu. Ono što je navedeno u onom članu, zašto, kad i u kojem slučaju se može isplatiti plata direktno u gotovini, ostavilo je širok prostor za jako puno malverzacija za one koji to i danas rade, isplaćuju platu u kovertama”, smatra Duratović.

Šta kažu važeći zakoni?

Prema entitetskom Zakonu o radu, “plate se isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno”. Poslodavac je takođe dužan da radniku uruči pismeni obračun plate.

Za povrede prava radnika, uključujući i isplaćivanje dijela plate “u koverti”, zakon predviđa kazne od 2.000 do 20.000 maraka.

Zakon o unutrašnjem platnom prometu RS pojašnjava da Vlada donosi uredbu “kojom se uređuju način i uslovi po kojima poslovni subjekti mogu vršiti plaćanje u gotovom novcu”.

Prema definiciji u ovom zakonu, gotovinsko plaćanje se može odnositi na direktnu predaju gotovog novca između učesnika.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕