Connect with us

BiH

Dodik po ko zna koji put tvrdi neistine: Bosne nije bilo prije mene, neće je biti ni poslije

Published

on

SNSD će učestvovati na izborima na kojima će se primjenjivati izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt

Visokog predstavnika Christiana Schmidta ne priznaje Vijeće sigurnosti UN-a, a ne samo RS, tvrdi član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U svom maniru, nerijetko na granici nečega što bi se moglo okarakteisati i kao fašizam, govorio je o prisustvu međunarodnih predstavnika u BiH.

Pri tome je uspio sve to spojiti i sa svojevrsnim časom istorije, iznoseći svoje viđenje o tome kako je podignut ustanak protiv njemačkih okupatora 1941. godine. Prema njegovim riječima, ustanak su podigli samo Srbi, a kako on to govori, muslimani su se navodno priključili kasnije, tek kad su visjeli ko pobjeđuje. Očekivano, nije propustio da još jednom negira postojanje Bosne i Hercegovine, tvrdeći kako BiH nije bilo 1941. godine, jer je bila podijeljena na četiri banovine.

– Tako je i danas podvala ta priča sa visokim predstavnikom. Oni su ovdje sproveli okupaciju. Nekad su dolazili na tenkovima, a sada su došli putničkim avionima. Mi danas u BiH imamo civilnu upravu Nijemaca, imamo Schmidta koji se lažno predstavlja, imamo Johanna Sattlera, Austrijanca, imamo sudiju Ustavnog suda BiH iz Njemačke i još jednu koja je Njemica iz Švajcarske. A treći stranac je Albanac. To mora da bude rečeno. Na svakom sudu bi palo ovo što je Schmidt uradio. Kad bih se ja sada žalio, a možda i hoću, da dokažem da je sve to besmisleno, taj isti Ustavni sud BiH bi podržao Schmidta. Kakav je to Ustavni sud koji dozvoljava neustavno djelovanje? BiH je rasturena zemlja gdje dominiraju muslimanski nacionalistički ciljevi, muslimani upravljaju akcijama lažnog visokog predstavnika i pretvaraju BiH u mjesto potpune majorizacije Hrvata. Pazite, na svim dosadašnjim izborima ovdje je bila posmatračka misija OSCE-a. Riječ je o 150 do 200 ljudi koji prate izbore. I svake izbore su proglasili poštenim. I šta sada kaže Schmidt? Da je to što je govorio OSCE pogrešno, kazao je Dodik u razgovoru za Glas Srpske.

– Bosne nije bilo ni prije mene, a neće je biti ni poslije. Na sceni su te bitange iz međunarodnog faktora koje nama nameću narativ kako da se ponašamo, dodao je u razgovoru.

Iako ne priznaje Schmidta, kaže da će SNSD ipak učestvovati na izborima na kojima će u primjeni biti i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik.

– Da postoji konsenzus svih faktora u RS da se zbog nametanja bilo kakvog zakona dogovorimo da mi ne izlazimo na izbore i da ih organizujemo samo na prostoru RS, ja bih to prihvatio. Ali ako bismo se mi povukli, onda bi na izbore izašli ovi koji hoće, a to je opozicija, i njih bi stranci verifikovali. Tako da smo mi primorani da učestvujemo u toj priči, dodao je Dodik.

Komentarišući veto kojeg je uložio protiv inicijative da se pokrene spor pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu zbog gradnje Pelješkog mosta, kazao je kako mu je jedini interes bio početak gradnje mosta u Gradišci, koju je blokirala Hrvatska.

Govorio je i o svom sastanku sa Putinom.

– Do samog odlaska na avion imao sam pozive iz Evrope i Sarajeva. Govorili su da mi to ne treba. Ali smatram da rat u Ukrajini nije naša stvar, osim ovog generalnog pristupa protiv rata i da to se u suštini vodi rat između Rusije i tog liberalnog svijeta koji pada. Ja tu nemam nikakvu ulogu, ali imam ulogu da predstavljam ovaj narod i mislim da treba sa Rusijom da se razgovara. Eto, sada i Amerikanci traže neke sastanke, rekao je Dodik.

Napomenuo je kako je čak razmišljao i o povlačenju iz Predsjedništva BiH.

– Razgovarali smo u okviru stranke o tome, ali nekad moram da prihvatim i stavove kolega. Oni su govorili da nije dobro vrijeme za to. Naši ljudi u institucijama BiH su pokazali kakva je BiH moguća, da je ne mogu praviti tako da je centralizuju. Sad zapadnjaci traže deblokadu. Čega deblokadu? Mi radimo u skladu sa Ustavom. Mi nećemo da ispunjavamo njihove želje. Najozbiljniji momenat kada smo razgovarali o mom povlačenju bio je u martu ove godine, ali smo nakon razgovora u stranci odustali, izjavio je Dodik za Glas Srpske.

BiH

Šokantne informacije: Tužilaštvo BiH tvrdi da je organizovana kriminalna grupa imala namjeru “preuzeti državu”

Published

on

By

Danas je u Sudu BiH održano i drugo ročište u okviru predmeta “Black Tie 2” na kojem su iznesene šokantne tvrdnje tužitelja, a u nastavku se očekuje i izlaganje odbrane.
Mjere pritvora pred Sudom BiH, na ročištu koje vodi sutkinja Tatjana Kosović, se traže za Adnana Smajlovića, Sancheza Jukića, uposlenicu zeničke bolnice Aidu Halać, uposlenika zeničke bolnice ginekologa Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemčića, Elmira Sarića, Smajila Šikala, pripadnike FUP-a Mustafu Selmanovića, Vahidina Munjića, Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića te Seada Preljevića, Davora Curla, Gordana Memiju i Edina Kačara (OSA).Spomenuti osumnjičeni se terete za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, zloupotrebe položaja, primanje nagrade i drugih oblika koristi.

Prema navodima tužitelja Sanjina Kulenovića u istrazi u ovom predmetu osim domaćih institucija učestvuje i američki FBI, DEA i Europol.

Prema navodima tužilastva od 2016. do 2021. godine organizovana kriminalna grupa na čijem je čelu bio Adnan Smajlović je pribavljala i prala novac koji je stečen trgovinom droge u okviru kartela “Tito i Dino”. Riječ je o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je djelovala na području više država među kojima su BiH, UAE, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Južna Amerika, Južnoafrička Republika i druge zemlje.

Prema navodu Tužilaštva BiH riječ je osobama koje su se pridružile tj. organizovale preko Sky aplikacije. Sve osobe u Sky aplikaciji su komunicirale preko kriptovanih imena kao što su Aristotel, Lucky Luck itd.

Prema navodima tužitelja, osobe Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela dok su ostali članovi grupe djelovali po njihovim uputama. Tužilaštvo smatra da je to vidljivo i iz presuda suda u Rotterdamu protiv Gačanina. Također tvrde da je Edin Gačanin osiguravao logistička sredstva te da je pranje novca stečenog trgovinom drogom rađeno preko više pravnih lica.

Između ostalog naveden je primjer od 2020. godine kada je Smajlović raspolagao novcem u iznosu od 500.000 KM koji mu je poslao Edin Gačanin.

Ostali članovi kriminalne grupe su uzimali novac od Smajlovića te je on o tome obavještavao Gačanina.

Tužilaštvo navodi da su članovi grupe nastojali ostvariti i politički utjecaj te da su planski radili na tome i to sve u cilju “preuzimanja države”.

Kako bi ostvarili taj cilj stupali su u kontakt s lokalnim političarima nudeći i finansijsku podršku.

Članovi kriminalne grupe su savjetovali i formiranje udruženja građana kako bi ostvarili politički utjecaj te je iz njihove Sky komunikacije vidljivo da su se često zanimali za političku situaciju.

U tom kontekstu je istaknuta uloga Haris Behrama koji je u Mostaru formirao udruženje građana “Brankovac”.

Tužilaštvo je izdvojilo i to da je biznismen Gordan Memija platio spomenutim pripadnicima FUP-a angažman kao fizičko osiguranje Edina Gačanina prilikom njegove posjete Sarajevo (Kadić, Čatić i Druškić).

Vahidin Munjić se kao v.d. direktora FUP-a tereti da jod 2016. do danas nije izvršio službene dužnosti s obzirom da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko osiguranje osobi za koju su morali znati da je sigurnosno interesantna ličnost.

Upravo kod Gordana Memije, prema navodima tužitelja, je pronađen veći broj materijalnih dokaza.

Obrazložena je uloga pripadnika OSA-e Edina Kačara, pa tužilaštvo tvrdi da je on bez ovlaštenja predao službene dokumente pribavivši korist od 100.000 KM. Tužilaštvo tvrdi da je riječ o dokumentima koji se odnose na organizovani kriminal te da je time nanijeta šteta BiH kao državi.

Tužilaštvo je također objasnilo na koji način se “prao” novac kroz nabavku uniformi za pripadnike FUP-a. Naime, uniforme su kupljene preko kompanije “Rhea Express” vlasnika Ermina Alamerovića koji je također osumnjičen u ovom slučaju. Riječ je o uniformama koja je kupljena od firme iz SAD-a preko “Rhea Expressa” i da je te uniforme FUP zadužio. Upravo je Alamerović priznao krivično djelo, a to je učinio i još jedna od osumnjičenih – Nedžad Suljević.

Podsjećamo da su za Suljevića i Alamerovića zatražene mjere zabrane.

Ono što je tužilaštvo također izdvojilo jeste da je pronađena obimna dokumentacija za koju su naveli da je analiziraju američki FBI i DEA.

Govoreći o izvršenim pretresima navedeno je da su pronađeni i satovi čija vrijednost premašuje više od 20.000 eura, pištolji, skupocjeni automobili itd.

U obrazloženju zašto traže pritvor za navedene osobe, tužitelj Kulenović je naveo da postoji opasnost od bjekstva.

Podsjetimo, na prvom ročištu za pet osumnjičenih koji su uhapšeni u akciji “Black Tie 2” su zatražene mjere zabrane i pušteni su na slobodu. To su Boško Jerković, Ibro Miladin, Nedžad Suljević, Armin Alaomerović i Adna Helić.

Prije dva dana su uhapšene 23 osobe u Bosni i Hercegovini zbog potencijalne povezanosti s Edinom Gačaninom, narkobosom iz Dubaija.

klix

Nastavi čitati

BiH

Evo koji će sve dani u BiH biti neradni za praznike u maju

Published

on

By

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti

Povodom Međunarodnog praznika rada u Bosni i Hercegovini neradni dani će biti srijeda i četvrtak, odnosno 1. i 2. maj 2024. godine.

Za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti, u dane pravoslavnog Vaskrsa, neradni dani biće 03.05. (pravoslavni Veliki petak), 05.05. (dan Vaskrsa) i 06.05.2024. godine (Vaskršnji ponedjeljak).

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane.

U skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske neradni dan u tom entitetu je i četvrtak 9. maj 2024.godine, kada se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, dok se u Federaciji BiH taj dan praznuje radno.

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Kako su obavijestili iz Vlade RS, načelnik opštine odnosno gradonačelnik će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade i u dane praznika RS i u kom obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

Najčitanije