Connect with us

BiH

Dodikova “pionirka” negirala postojanje BiH: ‘Daće Bog da RS bude država’

Published

on

Odgovorio joj zastupnik SDS-a

Od mladih ljudi koji uđu u politiku i pri tome uspiju osvojiti mandat u nekoj od skupština u BiH očekuje se da predstavljaju promjenu u odnosu aktuelnu političku retoriku i ponašanje. Međutim, ako je suditi prema zastupnici SNSD-a Anji Ljubojević, koja je na ovogodišnjim izborima uspjela osvojiti svoj prvi mandat u Narodnoj skupštini RS-a, lider SNSD-a Milorad Dodik ne treba brinuti za budućnost stranke. Stvorio je, očigledno, dovoljan broj malih dodikčića koji će dosljedno nastavljati njegovu politku.

– Dolazimo iz različitih političkih klubova, ali trebamo naći zajednički jezik oko pitanja mladih. Mislim da se tu možemo složiti. Isto tako, nacionalni interes RS je nešto što nam treba biti u fokusu, pogotovo nama, generacijama koje su rođene u RS i za koje je RS jedina naša država, izjavila je Ljubojević, gostujući na N1.

Na podsjećanje voditeljice da je RS entitet, a ne država, Ljubojević je kratko odgovorila:

– Daće Bog i da bude država.

Inače, radilo se o debati na N1, u kojoj je učestvovalo troje mladih zastupnika, koji su usvojili svoje prve mandate u NSRS. Osim Ljubojević učestvovali su i Đorđe Vučinić iz Stranke za pravdu i red, te Mladen Petrović iz SDS-a.

Nakon ovakvog istupa mlade “Dodikove pionirke”, Petrović je dao svoje viđenje negiranja postojanja BiH, odnosno isticanja RS-a kao navodne države.

– Odmah ide na tu neku nacionalnu kartu. Odmah da joj kažem i odgovorim, niko ne ugrožava RS više od SNSD-a i njihovih koalicionih partnera. Za vrijeme vlasti SNSD-a, minimalno četvrtina, a skoro trećina stanovništva RS je napustilo zauvijek ove krajeve. Nažalost, to će urušiti RS, istakao ej Petrović.

BiH

Na posebnoj sjednici NSRS prva se obratila Cvijanović: “U BiH postoji radikalni islamistički pokret”

Published

on

By

U 11 sati počela je posebna sjednica Narodne skupštine bh. entiteta RS, a na dnevnom redu je Razmatranje aktuelne sigurnosne i političke situacije u svijetu sa aspekta reperkusija na RS.

Nezvanično, na dnevni red je uvršten i izborni zakon RS kao odgovor za nametanje izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Prva se obratila članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, a u svom obraćanju iznijela je nekoliko skandaloznih tvrdnji.

Djeluje da idemo iz krize u krizu. Uporno slušamo optužbe na račun zvaničnika iz RS da radimo na urušavanju Daytonskog mirovnog sporazuma. Mi uporno ponavljamo da smo za poštovanje Ustava BiH, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH i to ne narušavaju njeni funkcioneri i institucije već godinama djelovanje visokih predstavnika i sprega stranih i bošnjačkih sudija u Ustavnom sudu BiH”, kazala je na početku obraćanja.

 

Rekla je da je na sceni rušenje Daytonskog sporazuma, ali “ne djelovanjem RS već stranog faktora”.

“Ono što radi Christian Schmidt je najbolja ilustracija njihovih namjera. Činjenica je da se Daytonski sporazum danas krši samo od strane neizabranog stranca”, kazala je Cijanović.

Ponovo je govorila o ‘islamističkim prijetnjama’ u Federaciji BiH rekavši da se ‘o ovoj temi ne smije govoriti’.

Navela je da u Bosni i Hercegovini postoji ‘radikalni islamistički pokret odgojen na domaćem terenu‘, a povezala ih je i s prvim predsjednikom Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Herecegovine Alijom Izetbegovićem.

Važno je napomenuti da su i ranije zvaničnici iz bh. entiteta RS iznosili ove tvrdnje, koje su nadležne policijske agencije demantovale i ocijenile kao netačne.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

BiH

Čović o Južnoj interkonekciji: Ne možete ući u biznis od 500 miliona eura, a da isključite interes Hrvata

Published

on

By

Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH, rekao je Čović

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva te je pozvao OHR i članice PIC-a da preispitaju Schmidtovu odluku.

– Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice, naglašava Čović.

PITANJE IMENOVANJA GLAVNOG PREGOVARAČA RIJEŠITI KROZ ROTACIJU

Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora Čović kaže da je sigurno historijski trenutak.

– Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja krediblni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali, ističe Čović uz napomenu da su ostale neke obveze prema EU koje nisu završene.

Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dimanikom raditi na evropskom putu.

Već neki govore o tomu tko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje prijepora. Mi tu trebamo koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na ovom zadatku, smatra Čović.

Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što što radi zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a.

On navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.

– To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli tu razinu demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova nazočnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pozornosti da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja, ističe Čović.

Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.

Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.

– Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne davajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usuglasili pa i onoga što nismo usuglasili još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja lično mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, kantone kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje, smatra Čović.

Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.

– Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet kantona koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dvije od tih pet izrazito multietničke, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.

JUŽNA INTERKONEKCIJA JE STRATEŠKI INTERES HRVATA

Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da ovih dana zajedno sa saradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez nazočnosti javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obveze.

Komentirajući prijepore oko izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija, Čović naglašava da je to jedna od tema koja je za HDZ strateška.

– Neki su tu bili i grubi prema nama pa i prema meni lično, kada je u pitanju procjena. Vrlo transparentno, do kraja – Južna Plinska Interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Ta infrastruktura prolazi od Hercegovačko-neretvanskog, preko Zapadnohercegovačkog, Livanjskog kantona do SBK. To područje je do sada bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent i nema nijednog razloga da ta infrastruktura dugoročno ne bude pokrivena javnim poduzećem koje će u potpunosti biti vlasništvo Vlade FBiH, kao što je i BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim tvrtkama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo s partnerima razgovarati, nemate nijednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH – pa tamo nema niti jednog Hrvata među tisućama uposlenika. Pa je li to normalno, a mi smo partneri? To su institucije čija je jurisdikcija u Federalnoj vladi i parlamentu, ističe Čović.

Cilj je, dodaje, dobiti jedan potpuno novi izvor plinskog energenta.

– Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako imate danas Gas RS čak kroz dvije tvrtke pa imate BH Gas, navedite mi jedan valjan razlog zašto ne bi bila i ta Južna plinska interkonekcija, ne samo jezično da je drugačije, nego i formalno-operativno. A sad, kakve ćemo odnose napraviti unutar Federacije, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, a slično je i s telekomima, poštama itd. Znači, osnova ustavna i zakonska je tu. Ja razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i uradili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije bilo čiji privatni interes. Ne možete ući u biznis od 300 ili 400, 500 milijuna eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u idućih sedam ili osam godina, a da isključite interes naroda koji će koristiti tu infrastrukturu, a to su predstavnici, građani ovih županija, navodi Čović.

Dodaje da tu apsolutno nitko ne bi smio imati primjedbe pristupu. A kako sve to tehnički i pravno organizirati, to treba dogovarati, ali nikako s pozicije sile.

– Ovo su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energija je apsolutno strateško pitanje i mi želimo za BiH apsolutnu energetsku neovisnost, baziranu isključivo na zelenoj energiji. To nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će se također dodatno oporezivati. Mi trebamo napraviti tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska Istoka kada je u pitanja opskrba ovog područja, ali potpuno se okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. To je vodik i ne znam što još će nam biti interesantno. Tu trebamo primijeniti potpuno standarde EU, poručuje Čović.

PREVAŽNO DA IMAMO KONTINUITET SADAŠNJE VLADE RH

Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, on kaže da će HDZ BiH raditi na osiguranju sva tri mandata iz 11. izborne jedinice za sestrinski HDZ i uvjeren je da će to i ostvariti.

– Mi smo proteklih osam godina imali internzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da toga nije bilo ne bismo imali ni pregovarački proces s EU danas. Primarno tu ističem Vladu RH i osobno premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka glavni zagovornik tog procesa. Imali smo potporu i predsjednika Sabora i predsjednika Republike. Nije svejedno tko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Nama je prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo dimaniku koju smo vezivali za sve fondove, uključujući prekogranične, dalje nastaviti. Mnogo lakše ćemo pristupati tim fondovima preko prijatelja iz RH s kojima je to već uhodano. Šest ili sedam resora Vlade RH je izravno uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH i mjesečno jedan od ministara Vlade RH je u BiH. Premijer Plenković je također često u BiH i doći će i na otvaranje Mostarskog sajma gdje je RH država partner, najavljuje Čović.

Neki potezi u zadnje vrijeme koje, kaže, ne želi analizirati, idu do kraja na ruku HDZ-u i siguran je da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego što je to do sada bio slučaj.

Osvrnuo se i na skore europske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Europski parlament iz RH opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno „da imamo nekoga tko može autentično sagledavati poziciju BiH pa i poziciju hrvatskog naroda kroz Europski parlament“.

Čović najavljuje i pripremu za lokalne izbore u BiH, uključujući suradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebno tamo gdje Hrvati nisu u većini.

– Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i već na narednoj sjednici Predsjedništva HNS-a ćemo to raspraviti. Pozvali smo sve stranke da se izjasne oko toga i ja vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, posebno tamo gdje smo kao narod izloženi zbog svoje brojnosti. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče u središnjoj Bosni i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo dosta dobro s partnerima iz HNS-a radili u protekle četiri godine i uvjeren sam da ćemo tu komunikaciju nastaviti na isti način, zaključuje Dragan Čović u razgovoru za Fenu.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt: Čović neka se smiri. Dodika znam dobro, ali isto tako Dodik vrlo dobro zna ko je Schmidt

Published

on

By

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je u Centralnom dnevniku Senad Hadžifejzović na Face televiziji o svojim novim odlukama, ali i odnosima sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

Na pitanje da li ima spreman plan B, plan izvlačenja iz krize ako uđemo u krizu, Schmidt je kazao:

“Moj posao je da štitim ne samo postojanje BiH, nego i postojanje entiteta, da kažem da su to nedodirljive kategorije! Ako neko ide u suprotnom pravcu, ja sam tu da djelujem! Može doći do krize, ali nema potrebe za tim”, naveo je Schmidt.

No, naveo je kako ima dosta političara koji i ne znaju šta je EU put.

“Ovo šta sam ja uradio je EU put, a ne ono što ni rade, odnosno ne rade! Nekad mi kažu da ovdje nisam stekao prijatelje, ali ja nisam tu da stičem prijatelje! Ne vrijeđaju me komentari! Oni će mijenjati zakone na putu ka EU, neću ja! Ovo je samo jedna situacija gdje sam ja morao reagovati”, kazao je.

Na pitanje voditelja Senada Hadžifejzovića kako lično tumači stav Čovića, visoki predstavnik je kazao:

“Čović neka se smiri. Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak! Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru ili Sarajevu pa da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekada znam burno reagovati”, kazao je.

No, šta ako Dodik krene u proces otcjepljenja?

“Vjerovat ću da je Dodik ipak razuman!”, kaže Schmidt.

Ko će pobijediti u tom ratu Vi ili Dodik?

“Ja ne vidim to kao duel! Dodika znam dobro, a znam i da Dodik vrlo dobro zna ko je Schmidt”, kazao je Schmidt za Face televiziju.

Nastavi čitati

Najčitanije