Connect with us

BiH

Dodikovi prioriteti: Sve čini kako bi RS odveo u izolaciju i još veće siromaštvo!?

Published

on

Bosanskohercegovački analitičari ocjenjuju da ovakva politika Bosni i Hercegovini ne donosi korist, već štetu

Novoizabrana vlast u entitetu Republika Srpska (RS), desetak dana nakon preuzimanja novog četveregodišnjeg mandata, nastavlja sa starom politikom. Ta politika je u suprotnosti sa dugogodišnjim vanjskopolitičkim kursom Bosne i Hercegovine, usmjerenim ka euroatlanskim integracijama.

Umjesto toga, u proteklih nekoliko dana Republika Srpska je dogovorila saradnju sa Kinom i Rusijom, te najavila srpsko-ruski forum u proljeće naredne godine u Banjaluci.

Bosanskohercegovački analitičari ocjenjuju da ovakva politika Bosni i Hercegovini ne donosi korist, već štetu.

IGRANJE OPREČNE VANJSKOPOLITIČKE IGRE

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, je protivljenje ulasku Bosne i Hercegovine u NATO ponovio 24. novembra u Beogradu.

“Republika Srpska je protiv bilo kakvog ulaska u Sjevernoaltlanski savez (NATO), iako sa njim sarađuje”, izjavio je Dodik nakon beogradskog sastanka sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je 9. novembra jednoglasno usvojio prijedloge Programa reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, dva ključna dokumenta koji predstavljaju politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO saveza.

Predsjedništvo BiH nakon toga treba da donese odluku o prihvatanju dokumenta, te on treba biti dostavljen u Brisel, u sjedište NATO saveza.

Analitičari kažu kako igranje dvostruke ili oprečne vanjskopolitičke igre “pokazuje dubinu unutrašnje krize u BiH, kao i diletantizam domaćih političara.”

“Kod nas se čini da ta podvojenost na vanjsko-političkom planu ne koristi ni za neke entitetske interese ni za dobrobit društva u cjelini, već za partijske benefite unutar BiH. Tako veze Dodika sa Rusijom i Putinovim režimom ne donose korist već štetu”, kaže Aleksandar Savanović, profesor politologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On tvrdi da to pravi značajnu štetu i RS-u i Bosni i Hercegovini.

“Imamo često situaciju da naši predstavnici u međunarodnim institucijama glasaju ne samo protiv interesa države, već čak i potpuno nemoralno, kršeći pri tome neke elementarne moralne principe i uzuse pristojnog ponašanja”, kaže Savanović.

Dodaje da BiH nema jasnu, usaglašenu agendu i da svako radi šta mu nalaže stranka, a ne njegova vlada, entitet ili država.

KAKO VANJSKA POLITIKA UTIČE NA UGLED BIH NA MEĐUNARODNOM PLANU?

Mladen Bubonjić, politički analitičar i publicista iz Banjaluke ističe da je za društveni napredak BiH neophodan minimum koncenzusa kojeg u BiH nema.

“Ako se nastavi dosadašnjim stopama, teško se može očekivati da će biti nekog pomaka. Zato što doslovno jedni drugima predstavljaju svojevrsni klin, odnosno blokadu, i prisutne su opstrukcije koje otežavaju integracije BiH na euroatlanskom putu”, ističe on.

Bubonjić kaže da BiH društvo zbog svog spoljnopolitičkog nastupa može na međunarodnom polju izgledati samo kao “nezrela djeca koja ne znaju šta hoće”, iako su pozicije jasno opredjeljene “ili istočni ili zapadni put.”

Sličan stav ima i politička analitičarka Tanja Topić iz Banjaluke. Ona kaže da BiH nema nikakav ugled u vanjskom svijetu i u međunarodnim odnosima, gdje je prisutna samo kada postoji neki problem.

“Vrlo često smo u žiži međunarodne javnosti zbog naših internih svađa i podizanja tenzija”, kaže ona. Dodaje da različiti pogledi na odnos prema Rusiji nanose dosta štete i problema državi BiH.

“Čini mi se da je nemoguće istovremeno ići na ta dva kolosjeka. Znači podržavati rusku politiku, a istovremeno nastojati da BiH postane članica EU. Mislim da su to dva koncepta koja se međusobno isključuju”, navodi Topić.

GDJE SE NALAZI BIH NA NATO PUTU?

Unutar BiH postoji konsenzus oko evropskih integracija, ali ne i puta u NATO. Zvaničnici iz RS slijede opredjeljenje susjedne Srbije o vojnoj neutralnosti, a 2017. je Narodna skupština RS usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

BiH je od 2006. godine članica NATO Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza. Službeno, BiH je u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) i to kao jedina zemlja.

Pozivnica za MAP upućena je 2010. godine. Nakon opštih izbora 2018. godine, BiH je pozvana da uputi Godišnji nacionalni plan (ANP), koji priprema svaka država koja želi postati članica Saveza.

Ukratko, radi se o planu reformi u više oblasti, između ostalih i političkih, bezbjednosnih, pravnih i odbrambenih.

Zbog protivljenja iz Republike Srpske, BiH je umjesto ANP-a u NATO poslala Program reformi.

BIH I EVROPSKA UNIJA

Evropska komisija je polovinom oktobra dala preporuku kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.

Preporučila je dodjelu kandidatskog statusa za BiH uz razumijevanje da će zemlja preduzeti osam konkretnih koraka:

– prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću;

– usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine;

– donijeti zakon o sprečavanju sukoba interesa;

– preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala;

– odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila;

– obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja;

– garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima;

– obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

Konačnu odluku o kandidatskom statusu donose lideri država članica EU koji će, prema očekivanjima, o ovom pitanju raspravljati na decembarskom samitu.

BiH

Bjelica se žali: ‘Račun u banci mi je ugašen zbog američkih sankcija, ovo je bilo suvišno’

Published

on

By

“Pozvan sam iz banke na razgovor i prošle sedmice je moj račun ugašen”

 

 

SDS je preživjela mnoge krize u proteklom periodu pa će i ove najnovije udare o pitanju gašenja računa u banci na koje smo primorani zbog američkih sankcija, rekao je Milovan Bjelica, član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Sokoca, koji je i sam pod sankcijama SAD, zbog čega je prošle sedmice i sam bio primoran da ugasi račun u banci.

On je u intervjuu “Glasu Srpske” rekao i da se “pritisci Amerike mijenjaju od vremena do vremena i primjenjuju prema prilikama za nove udare na RS.”

“Pozvan sam iz banke”

SDS je najavio da će račun te stranke zbog američkih sankcija biti zatvoren. Kako će stranka dalje funkcionisati?

-SDS je državotvorna stranka, starija od svih ostalih političkih partija u RS, pa i od RS. Sve to govori da stranka posjeduje veliko iskustvo. Preživjela je proteklih trideset i kusur godina mnogo toga, vodila je narod kroz teška ratna i poratna vremena, te samim tim ima znanja i umijeća da prebrodi i ovu potencijalnu krizu. Odgovorno i efikasno će djelovati i dalje u interesu RS i građana RS vodeći odgovornu nacionalnu politiku.

Da li bi zbog američkih sankcija moglo biti nekih problema kada je u pitanju nastup stranke na predstojećim lokalnim izborima?

-Predsjednik SDS-a Milan Miličević je jasno rekao da jednostrana odluka nekih banaka koje su najavile gašenje računa SDS-a neće uticati na učestvovanje na predstojećim i svim budućim izborima. Kancelarija visokog predstavnika za BiH je SDS-u dozvolila da ima račune u bankama.

I Vi ste pod sankcijama Amerike. Šta je sa Vašim računom?

-Pozvan sam iz banke na razgovor i prošle sedmice je moj račun ugašen iz tog razloga. Kada je nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown započeo praksu smjena demokratski izabranih političara Republike Srpske iz SDS-a, američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava pri Ministarstvu finansija stavila je prvo mene na tu listu, na koju me je stavila i Evropska komisija. Optužen sam da sam dio mreže koja skriva Radovana Karadžića, optuženog za zločine pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju. U odluci je stajalo da će sankcije trajati dok optuženi ne bude dostupan sudu, dok optužnica ne bude povučena ili dok tako ne odluči visoki predstavnik. Međutim, kako nisam bio dio nikakve mreže, ovo je bilo suvišno, a besmisleno je postalo nakon 2008. godine, kada je Karadžić uhapšen.

Nastavi čitati

BiH

Radončić: ‘Bakir Izetbegović brani Novalića zbog Sebije. Konaković je uradio sjajan posao’ (VIDEO)

Published

on

By

Fahrudin Radončić, lider SBB-a i bivši ministar sigurnosti BiH u dva navrata, gostovao je na BHRT-u, gdje je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

“Trojka, a pogotovo Konaković je pokazao da BiH nije izolovana na međunarodnoj sceni… Dolaskom Trojke smo kao Bošnjaci poslali poruku da smo sekularna i moderna država. Konaković je imao sastanke nezamislive za vrijeme vladanja SDA… Konaković je uradio sjajan posao“, rekao je Radončić za emisiju BHT1 uživo.

 

On smatra da je nakon svega urađenog u posljednje vrijeme ipak moguća koalicija SDA i SNSD-a, nakon što je lider SNSD-a Milorad Dodik postavio ultimatum Trojci zbog njemačkih i američkih ambasadora i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

“Ako imate sile koje pokazuju da BiH moguća, ako su sile konstiruisane u stranke Trojke, naravno da ćete zasmetati nacionalnim stranakama, pa i Dodiku, i da će praviti scenario da se vrati konfilkt tri nacionalne stranke. Izetbegović treba kao partner prvenstveno Dodiku i ne iznenađuje me odluka o koaliciji”, smatra Radončić.

 

Radončić objašnjava da bi promjena u državnom Savjetu ministara tehnički bila lako izvodljiva.

“Krišto podnese ostavku, pada Vijeće ministara, bira se novi. Umjesto Trojke upada SDA i vraća se poznati nacionalni trojac“, ističe Radončić.

On ističe da se niko ne bi vratio u SDA dok god su Bakir Izetbegović i njegova supruga Sebija na vlasti.

“Ja bih se prvi vratio ka SDA bez bračnog para i dinastije na vlasti. Niko ne želi sa Bakirom. Da je pametan dao bi ostavku, sklonio bi sebe i gospođu kao faktore iritacije”, rekao je Radončić.

Radončić kaže da se samovoljno povukao iz politike iako su mu nudili da bude zajednički kandidat za člana Predsjedništva BiH.

 

“Donio sam odluku da ću podržati Bećirovića, da idemo sa jednim kandidatom. Uspjeli smo promijeniti vrh u Predsjedništvu. Ja sam praktično žrtvovao vlasiti političku karijeru i rezultat SBB-a. Veoma sam sretan što je BiH napravila precizne pomake. Jedan od pomaka je i skidanje Izetbegovića sa vrha vlasti kod Bošnjaka. Ubijeđen sam da dokle god bi on sjedio u Predsjedništvu BiH ne bi nam se otvorila evropska vrata”, kazao je predsjednik SBB-a.

On je najavio povratak SBB-a na političku scenu.

“Vratićemo stranku u kondiciju. Treba napraviti lokalni rezultat i to ćemo uspjeti”, naglašava Radončić.

Nastavi čitati

BiH

Nikšić: Ušli smo u političku krizu, nemamo ništa protiv da Dodik Trojku zamijeni sa SDA

Published

on

By

O aktuelnim temama u Dnevniku D FTV-a govorio je Nermin Nikšić, premijer FBiH i predsjednik SDP-a.
Na početku razgovora odgovorio je na pitanje postoji li koalicija na državnom nivou nakon svega što se dogodilo u NSRS.

„Teško pitanje. Na to pitanje teško ja sam mogu dati odgovor. To je koalicija koja u sebi sadrži nekoliko političkih subjekata. Evidentno je da smo ušli u jednu političku krizu, evidentno je da će nam trebati jako puno vremena da se vratimo na puteve kojima smo išli do prije par dana. Iskreno se nadam, a i danas je Trojka pokušala poslati poruku da nastavimo razgovarati, da iskoristimo ovaj period do stupanja na snagu drugog dijela Izbornog zakona kojeg je proglasio visoki predstavnik – da probamo mi doći do rješenja. Da li će to naići na razumijevanje ostalih partija, vidjet ćemo. Nakon uskršnjih praznika, pošto smo mi sljedeći domaćini, pokušat ćemo organizovati jedan takav sastanak“, kazao je on.

Nikšić je ocijenio da politička klima u BiH nije ugodna.

„Imate svaki čas neko prepucavanje i ultimatume, koji ne mogu prolaziti na ozbiljnoj političkoj sceni. I ovo vrijeme iza nas je pokazalo, kad razgovarate onda i dođete do određenog kompromisa. Na ovaj način sigurno nismo spremni razgovarati, ali smo spremni tražiti moduse kako da izađemo iz krize“, poručio je on.

Osvrnuo se i na izjavu Milorada Dodika u kojoj je Trojku nazvao političkim lažovima.

„Ne znam na šta je mislio. Nikad nismo krili da smo spremni na razgovor i kompromis, ali isto tako nismo krili da nećemo popustiti kada je u pitanju interes građana i BiH. Mi u ovom periodu nismo promijenili svoj stav i mišljenje. Ja bih radije da smo mi uspjeli da se dogovorimo i da smo mi donijeli izborni zakon. Ali trebamo biti svjesni da postoji visoki predstavnik i da on ima svoja ovlaštenja koja koristi kako procijeni“, objašnjava Nikšić.

Upitan kako gleda na Dodikov poziv da Trojku u koaliciji zamijeni sa SDA, istakao je da nije ništa novo u političkoj praksi da dolazi do prekompozicije vlasti.

„Imali smo priliku nekoliko puta čuti da je bilo lakše sa SDA nego s nama. Nemamo ništa protiv, ako se slože. S naše strane, mi smo i dalje spremni da kroz razgovore pokušamo prevazići krizu“, kazao je.

Dodaje da ne postoji niko ozbiljan na političkoj sceni ko vjeruje da je moguće isporučiti Dodikove zahtjeve.

„Smatram da je on svjestan da to nisu realni zahtjevi i da od njih nema ništa. To nije ni taktiziranje, nije on taj tip. Sigurno je ljut. Moramo biti svjesni – kompromis nije bilo moguće postići bez Dodika i Čovića. Koliko god smo se mi upinjali, i oni su morali biti dio te priče koju smo završili da dobijemo otvaranje pregovora“, kazao je Nikšić.

Upitan znači li ovo kraj evropskog puta, odgovara:

„Sigurno će usporiti evropski put BiH i ispunjavanje uslova koji su pred nama. Ali mi nikad nismo odustajali od evropskog puta i uvijek smo tražili načine kako ćemo ga odblokirati. Nakon otvaranja pregovora dobila je i RS i FBiH, znači dobila je i država. Jačamo i državu i institucije vlasti“, tvrdi Nikšić.

Komentarisao je i odluku visokog predstavnika kojom je nametnuo izmjene izbornog zakona.

„Odluka visokog predstavnika, pogotovo onaj dio koji se odnosi na tehničke izmjene izbornog zakona, nije sporna nikome, pa čak ni političkim partijama iz RS i SNSD-u“, kaže Nikšić.

Kaže i da je državna koalicija bila dogovorila 99 posto stvari vezano za izborni zakon.

„Pa i oko rješavanja pitanja CIK-a smo otprilike postigli neki konsenzus na bazi činjenice da ipak ne biraju oba doma parlamenta CIK, već da Kolegij oba doma bude komisija koja će predlagati sastav. Oko nekih nadležnosti je ostala sitnica da se dogovori. Kamen spoticanja bio je izbor članova Predsjedništva BiH, gdje smo mi iz Trojke smatrali da je važno da, osim provođenja odluka Ustavnog suda, je vrlo važno da provedemo i odluke Suda za ljudska prava u Strazburu“, ističe Nikšić.

Na pitanje je li ga iznenadila odluka visokog predstavnika, istakao je:

„Imali smo informacije da se lomi kada i koji je to rok. I mi smo išli i lobirali kod visokog predstavnika prije mjesec kada je prvi put to najavio, da sačeka, da ćemo mi to pokušati da riješimo. Smatrali smo čak da nam je izborni zakon najmanji problem da dogovorimo, osim izbora članova Predsjedništva“.

Govorio je i o sjednici Vlade FBiH povodom sigurnosne situacije.

„Ne možemo se praviti da odluka visokog predstavnika nije izazvala određene političke posljedice u BiH. Imali smo danas i zakazanu sjednicu NSRS-a, naravno da smo jednim uhom osluškivali šta se i tamo dešava. Smatram da je bila obaveza Vlade da izađe i kaže građanima da pratimo stanje i da nema razloga za strah i paniku. Dotakli smo se i drugih stvari“, objasnio je Nikšić.

Kazao je i da se ‘Vlada FBiH nije ni marke dodatno zadužila u odnosu na ono što je plan utvrđen od prethodne vlade za period 2022.-2024’.

„Postoji neki kontinuitet i bez obzira koliko će neko ponavljati laž – od toga nema ništa, vrlo lako je demantovati. S MMF-om ćemo nastaviti razgovarati, na njihov izvještaj koji smo preliminarno dobili u prvom trenutku ne može se intervenisati, to je njihov osnovni izvještaj, ali kada dođe do toga imat ćemo svoje obrazloženje za svaku onu stavku koju naveli“, rekao je on.

Dotakao se i Južne interkonekcije.

„Kod nas vrlo često pitanja koja ne bi trebala biti politička, to postanu. Naravno da ima načina da se riješi, ali u ovom trenutku Vlada FBiH radi na principu usaglašavanja jedinstvenih stavova i jednoglasnih odluka. To će ići na redovnu sjednicu. Imamo u parlamentu i prijedlog SDA, i prijedlog HDZ-a, ali će opredjeljenje Vlade biti da nijedan od njih ne budu, već da Vlada uradi prijedlog“.

O uspostavi USKOK-a:

„Tu se najdalje došlo i najbliže je provedbi. Našli smo konačno lokaciju za smještaj federalnog USKOK-a i odjela vrhovnog suda za procesuiranje tih djela. Odlična je i svi su zadovoljni, nadam se da u zadnjem kvartalu ove godine kreću s radom obje institucije“, objavila je Federalna.ba.

Nastavi čitati

Najčitanije