BiH

Dok razuman svijet osuđuje, Dodik hvali Handkea provocirajući izjavom da “pravda nije izgubljena”

Dodjela Nobelove nagrade za književnost kontroverznom Austrijancu Peteru Handkeu u velikom dijelu zapadnoevropskok kulturnog establišmenta, ali i bh. ocijenjena je kao sramna zbog Handkeove podrške Miloševićevom režimu, negiranju genocida i opsade Sarajeva. Ipak, “kontra svita” među prvima ide Milorad Dodik, poručujući da je to dokaz da “pravda nije izgubljena”.

“Vi i vaše sveukupno utjecajno književno djelo ste tu nagradu i zaslužili”, ocijenio je Dodik u maniru književnog kritičara.

On je rekao da je, kao i svi građani Republike Srpske, sa oduševljenjem primio vijest da je Handke dobitnik najprestižnije svjetske nagrade za književnost.

“Posebna osjećanja i poštovanje prema Vama, pored književnog djela, gajimo kao velikom pravedniku današnjice i velikom prijatelju Srba i Srbije, koji se, kada su mnogi u svijetu ćutali, glasno usprotivio NATO bombardovanju Srba u BiH i Srbiji. Zahvaljujemo Vam još jednom na razumijevanju koje ste pokazali zastupajući pravedne srpske interese i hvala na vašoj divnoj literaturi. Nobelova nagrada koju ste dobili dokaz je da pravda nije u potpunosti izgubljena”, naglasio je Dodik u čestitki.

Handke je pisac koji se svrstao na stranu fašizma i zločina, besramno braneći Miloševićev režim i ratne zločine u BiH. Zbog takvih stavova, razuman civilizacijski svijet ga je osudio, a Srbija i politički establišment u RS-u objeručke prihvatio.

Handkea je 2013. godine Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske izabrala za inostranog člana. Komentarišući taj izbor u Banjoj Luci je izjavio da se ne osjeća kao stranac.

“Nisam vaš inostrani član, ne osjećam se tako, ja sam domaći. Uvijek ću ostati vjeran svojim osjećanjima i vjeran Srbiji i tu nemam nikakvih problema. To je prirodno”.

Ostala je zabilježena njegova rečenica da su “Republika Srpska i Srbija dvije zemlje u kojima istinska Evropa živi i dalje”.

Handke je u znak protesta protiv NATO bombardovanja SR Jugoslavije vratio Bihnerovu nagradu vrijednu 50.000 eura, a od njemačkog ministra zahtijevao da mu vrati sve njegove knjige.

Alfred Nobel je u svojoj oporuci 1896. godine sredstva za dodjelu nagrade za književnost ostavio Švedskoj akademiji. Taj je zadatak Akademija vrlo ozbiljno shvatila i u svoje je redove primala samo članove koji su dobro potkovani po pitanju književnosti. Među članovima Akademije je deset književnika, čeriti lingvista i teoretičara književnosti, jedan povijesničar umjetnosti te jedan pravnik. On je naveo kako se nagradu treba dodijeliti za neko djelo “idealnih” vrijednosti.

Nobelova nagrada za književnost se zasniva na cjelokupnom opusu autora, a ako na stranu postavimo Hankeova djela, njegovi stavovi, ljudski kvaliteti i antifašističke pozicije su više nego upitne i sramne.

klix


Tagovi

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Close