Skoro da nema ulaza u zgradu na kojem ne stoji natpis da se krećete na vlastitu odgovornost, dok su na pojedinim odjelima zidovi pričvršćeni gredama koje bi ih spriječile od urušavanja uslijed ponovnog potres
Potres koji je prije dvije godine zahvatio Sisak i Petrinju načinio je ogromne štete i bihaćkom Domu zdravlja. S obzirom na to da uposlenici ove zdravstvene ustanove rade u neuslovnom i nesigurnom objektu, to iziskuje svakodnevne sanacije. Uposlenici su se nadali da će izgradnja novog objekta ići bržim tempom, a prema posljednjim informacijama, izgradnja bi trebala početi u proljeće ove godine, javlja Federalna televizija.
Zgrada bihaćkog Doma zdravlja ima pet spratova, nakon potresa – rad ove zdravstvene ustanove odvija se samo na dva.
„Smatram da smo obezbijedili, u okvirima kakvim smo mogli, kvalitetnu zaštitu i da su zdravstveni radnici uspjeli uskladiti interese zaposlenih, interese javnosti i interese građana kojima je potrebna zdravstvena zaštita. Dvije teške su godine gdje se cijela zajednica uključila da se pomogne ovom Domu zdravlja – urađene su sanacije, adaptacije“, ističe Ekrem Tutić, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika Doma zdravlja Bihać.
Međutim, zgrada Doma zdravlja svakim danom sve više propada, a kako je raditi u ovako teškim uslovima, najbolje znaju uposlenici koji prethodne dvije godine slušaju samo obećanja.
„Prije dvije godine bila je određena politička elita koja je dan, dva, tri, pet hodala tu oko Doma zdravlja, koji su obećavali da će se te neke stvari promijeniti na nešto bolje. Međutim, ja ću reći, iz svog ugla, koji radim u zoni zračenja – da i dalje nemam ventilaciju, narušeno je moje zdravlje, zdravlje kolega, ne samo u mojoj službi nego i u drugima. Imamo rupe u podu, imamo kolege i kolegice koji jedu pored otpada“, govori Meris Jušić, predsjednik Vijeća uposlenika Doma zdravlja Bihać.
A skoro da nema ulaza u zgradu na kojem ne stoji natpis da se krećete na vlastitu odgovornost, dok su na pojedinim odjelima zidovi pričvršćeni gredama koje bi ih spriječile od urušavanja uslijed ponovnog potresa.
„Prema posljednjem nalazu koji smo dobili od ovlaštene firme, moramo ispoštovati smjernice koje su nam date kako bismo povećali sigurnost i uposlenika i pacijenata. To su većinom neki interventni radovi koje moramo izvesti na sanaciji stropnih obloga, obloga koje prijete da se uslijed manjih podrhtavanja uruše na uposlenike ili pacijente“, objašnjava Ismet Šečić, referent zaštite na radu Doma zdravlja Bihać.
Direktor Doma zdravlja Bihać Ademir Jusufagić napominje kako krajem januara dobijaju glavni građevinski projekat koji će biti revidiran i koji je završen: „Predali smo za građevinsku dozvolu prije 30 dana. Ako bude sve u redu, početak proljeća, u maju se može raspisati javni poziv za izvođača radova. Sve procedure, dok se dođe do toga, dugotrajne su i mukotrpne“.
Zgrada Doma zdravlja u Bihaću stara je 40 godina, a od kada postoji – nije uložena niti marka. Izgradnja nove, prema trenutnim procjenama, koštat će oko 10 miliona maraka. I dok željno iščekuju izgradnju novog objekta adekvatnog za rad, 259 uposlenika svakodnevno obavlja svoj posao – pruža zdravstvenu zaštitu za hiljade građana.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
U naselju Bosanska Otoka, općina Bosanska Krupa, zabilježeno je krivično djelo pljačke.
Prema našim saznanjima, iz jedne od porodičnih kuća ukradeno je oko 10.000 KM. Ono što ovu situaciju čini još težom jest činjenica da se radi o novcu koji je iz kreditnog zaduženja.
Vlasnik kuće odmah je obavijestio policiju o krađi, te je pokrenuta intenzivna istraga s ciljem rasvjetljavanja ovog krivičnog djela.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselila Midžan (rođ. Kumalić) Fatima
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
You must be logged in to post a comment Login