Connect with us

BiH

Džaferović ispričao šta su njemu i Dodiku poručili Erdogan i Varhelyi

Published

on

Navodi da je tokom foruma održano nekoliko važnih sastanaka, prije svega s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, zatim s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i komesarom EU za proširenje Oliverom Varhelyjem

Rat u Ukrajini u fokusu je Diplomatskog foruma u Antaliji kojem prisustvuju i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

O svojim impresija i zaključcima nakon dvodnevnog foruma i sastanaka s predsjednicima Turske i Slovenije Erodanom i Pahorom, te komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem u Dnevniku 2 govorio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Upitan da prokomentira Dodikovu izjavu da od skorog kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji – nema ništa, Džaferović kaže da se s time ne slaže.

“Kandidatski status je veliki interes Bosne i Hercegovine i to je nešto što smo mogli da čujemo od svih naših prijatelja s kojima smo razgovarali. Mislim da je ovo sada prilika kada Bosna i Hercegovina treba da dobije kandidatski status, kada treba da snažnije krenemo prema članstvu u Evropskoj uniji”, kaže Džaferović.

Kad je u pitanju sjednica Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta, na kojoj će biti riječi i o Bosni i Hercegovini, a kojoj će prisustvovati i članovi Predsjedništva BiH, Džaferović ističe da u Predsjedništvu nema spora o tome da Bosna i Hercegovina treba ubrzati svoj evropski put i što prije postati zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

“Uvijek je problem u detalju. Imat ćete jedinstveno opredjeljenje svih članova Predsjedništva BiH za naše članstvo u EU, ali kada dođemo do detalja, onda nastupaju problemi. Volio bih da Dodik iskoristi ovu priliku i da se u Državnom domu naroda što prije usvoje tri zakona koji su naša obaveza prema Evropskoj uniji, a koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine. Mislim na zakon o sukobu interesa, o javnim nabavkama i zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Evropska unija želi da Bosna i Hercegovina postane članica, da dobije kandidatski status, ali i mi iz Bosne i Hercegovine treba nešto da uradimo konkretno kako bismo konkretnim aktima, a ne samo pričom poslali jasan signal da nam je do toga stalo, a vjerujem da nam je svima u Bosni i Hercegovini stalo da što prije postanemo članica Evropske unije. Mislim da je naše članstvo u euroatlantskoj zajednici nešto što će relaksirati ukupne odnose i u Bosni i Hercegovini i u regionu”, ističe Džaferović.

Prema njegovim riječima, forum u Antaliji važan je svjetski događaj, platforma koja se bavi pitanjima budućnosti čovječanstva, koja promovira mir, pravdu, razumijevanje u cijelom svijetu, te koja promovira univerzalne principe na kojima treba da bude utemeljena budućnost cijelog svijeta.

Navodi da je tokom foruma održano nekoliko važnih sastanaka, prije svega s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, zatim s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i komesarom EU za proširenje Oliverom Varhelyjem.

“Predsjednik Erdogan i Republika Turska žele Bosni i Hercegovini sve najbolje. Pomažu u Bosnu i Hercegovinu, podržavaju njen euroatlantski put i ništa ne traže zauzvrat. Turska nam je jedan veliki prijatelj. Izdvojio bih i sastanak s evropskim komesarom Varhelyjem. Jasno je stavljeno do znanja i gospodinu Dodiku i meni da institucije Bosne i Hercegovine moraju funkcionirati. To je elementarni preduvjet da bismo mogli govoriti o bilo kakvoj evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Dodik je toga svjestan. To je još jedanput jučer čuo. I još jedna stvar kao moja impresija je sastanak s predsjednikom Slovenije, koji je ponovio da je pitanje prijema Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i pitanje prijema svih šest država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju geostrateško i geopolitičko, a ne administrativno pitanje i da ga kao takvo treba posmatrati i Evropska unija. Ovo je zreo trenutak – nakon ruske agresije i invazije na Ukrajinu, kada se cijeli svijet zabrinuo za budućnost – kada na pravi način treba da reagira ukupna euroatlantska zajednica, i Evropska unija i NATO. Kada je Evropska unija u pitanju, da u ovom trenutku omogući svim državama Zapadnog Balkana, posebno Bosni i Hercegovini, što je moguće brži prijem u svoje članstvo”, istakao je Džaferović.

Očekuje da se radna energija s posljednje sjednice Zastupničkog doma prenese i na ostale državne institucije te da one počnu raditi u punom kapacitetu.

“Mislim da je to u najboljem interesu svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini. To što smo vidjeli na zadnjoj sjednici Predstavničkog doma Državnog parlamenta – kada je doneseno nekoliko vrlo važnih odluka. Želim da, prije svega, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvoji iste te zakone. Puno bi nam to pomoglo u sticanju kandidatskog statusa. Očekujem da Vijeće ministara radi svoj posao, da konačno urade nacrt budžeta za ovu godinu, da ga dostave Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, da ono što prije predloži taj budžet Parlamentu, koji će ga usvojiti. Želim djelovanje institucija Bosne i Hercegovine u punom kapacitetu. Mislim da je to jedini mogući put. Drugog puta nema i mislim da je to jedini put koji je u interesu svih nas koji živimo u ovoj zemlji”, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.

BiH

Sastanci iza zatvorenih vrata: Konaković u OHR-u lobirao za Dodika, strategiju osmislio Miroslav Lajčak

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković u četvrtak ujutro posjetio je OHR kako bi kod visokog predstavnika Christiana Schmidta lobirao za Milorada Dodika, saznaje Istraga.ba iz više diplopmatskih izvora.

O ovom sastanku Konaković nije obavijestio javnost. No, kako saznajemo, predsjednik Naroda i Pravde je kazao visokom predstavniku da je vladajuća državna koalicija saglasna da traži rješenja u Parlamentu BiH, te da bi sve to moglo “relaksirati odnose” u BiH.

Sve je ovo uslijedilo nakon sastanka nu Istočnom Sarajevu kada su lideri stranaka vladajuće koalicije najavili usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH. Te izmjene bi otvorile prostor Miloradu Dodiku da odustane od izbornog zakona Republike Srpske koji bi danas trebao biti na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

“Drugačiji je danas ambijent, jer su se politički akteri su uspijevali dogovarati o veoma, veoma teškim pitanjima i zaslužili i tu vrstu nagrade i potvrde da se vrijedi razgovarati i dogovarati zvaničnim stavom Brisela koji vodi ka EU integracijama. Vrlo je težak bio sastanak danas, nimalo lagan, ali imamo svijest da domaći politički akteri moraju učiniti maksimum napora da riješe pitanja. Izborni zakon kao prioritet, ali i druga pitanja”, rekao je Konaković nakon sastanka u Istočnom Sarajevu.

Izmjene izbornog zakona je najavio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

“Svima nam je žao da onaj zamah i ono što smo imali nakon otvaranja pregovora da je proizveden jedan zastoj u kome je blokiran rad Parlamenta i Vijeća ministara. Ovaj sastanak je završen na način da smo opredijeljeni da se pokušamo vratiti na evropski put, da deblokiramo taj put i da se okrenemo rješavanju pitanja. Uvijek su mi dosad govorili da i ono što smo dosad postizali je bilo da zajedničkim razgovorom, kompromisom dođemo do zakonskih rješenja koje ćemo mi donositi, a ne koja će biti nametnuta. Dogovorili smo se da damo sve od sebe da ponudimo Izborni zakon, odnosno u proceduru Parlamenta, kako bi izborne procedure bile rezultat dogovora lokalnih vlasti”, rekao je Nikšić.

Prema informacijama Istrage, glavni kreator priče o “domaćem dogovoru” koja bi trebala spasiti Milorada Dodika je Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Lajčak je tokom ove sedmice, na sastanku u Mostaru predložo Dodiku, Nikšiću i Draganu Čoviću da pred međunarodne zvaničnike izađu sa “vlastim prijedlogom”.

“Prije par dana kolega Nikšić, Dodik i ja smo zaključili da se trebamo sastati i naći rješenje iz situacije koja je nastala. Čini se da rješenje je da do idućeg petka usvojimo u parlamentarnoj proceduri Izborni zakon BiH i time bi riješili glavninu problema koje imamo”, izjavio je Čović.

Upravo zbog toga EU je pozvala na “dijalog”.

“Nakon prošlomjesečne odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine, uključujući entitet Republika Srpska, da napravi iskorake naprijed umjesto da preduzima radnje koje su u suprotnosti sa njenim evropskim putem. Odluka Evropskog vijeća je pokazala da dijalog, a ne eskalacija, donosi rezultate. Pozivamo sve lidere u Bosni i Hercegovini da ispune svoje obaveze i očekivanja građana i da se vrate za pregovarački sto za dobrobit ljudi u zemlji i njene budućnosti u Evropskoj uniji“, objavljeno je na zvaničnoj stranici EU.

Nastavi čitati

BiH

Helez građanima Banje Luke poručio da zavire u frižider prije kretanja na Dodikov miting: Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi?

Published

on

By

Ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez komentarisao je za danas najavljeni skup u Banjoj Luci, kao i posebnu sjednicu NSRS-a koja je u toku.

Kako je rekao Helez, izbore u Bosni i Hercegovini pa tako i u bh entitetu RS, koji je sastavni dio BiH, će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

“Oni koji budu učestvovali u donošenju entitetskog izbornog zakona krše Ustav BiH i moraju biti sankcionisani od pravosudnih institucija BiH.Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine je skup laži i primitivan pokušaj manipulisanja činjenicama. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je neosporna činjenica utvrđena pred Međunarodnim sudom u Hagu”, kazao je Helez.

Pozvao je sve političke aktere i građane u RS-u da prihvate istinu o genocidu u Srebrenici, kao što će to uraditi čitav svijet, za nekoliko dana usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN.

“Ova Rezolucija je poziv na mir, ona neće etiketirati srpski narod kao genocidni, kao što to tvrdi nelegalni predsjednik RS Milorad Dodik. Rezoluciju o Srebrenici je potrebna nama u BiH i našoj regiji zbog spoznaje istine i pravde, ali i ljudskom rodu koji stoji na ivici globalnog rata. Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Ujedinjene nacije imaju priliku ispraviti historijsku nepravdu i pokazati odgovornost za ulogu koju su odigrali u ratu u Bosni i Hercegovini”, dodao je on.

Naglasio je da je najavljeni miting u Banjoj Luci skup podrške nelegalnom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima.

“To je stranački skup, za koji već znaju da će propasti. Iz tog razloga će doći autobusi ljudi iz Beograda da podrže ovo okupljanje. Prilika je ovo da se ‘naplati’ krađa izborne volje građanima Beograda na nedavnim izborima u ovom gradu. Građanima u Banjoj Luci poručujem da zavire u frižider prije nego krenu na miting. Zapitajte se zašto je prazan. Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi? Ko je odgovoran za to, Zukan Helez, Christian Schmidt, Michael Murphy ili neko drugi?”, pitao je Helez.

Na karaju je pitao ima li nelegalni predsjednik RS-a Milorad Dodik i svita okupljena oko njega ponuditi građanima RS-a išta osim sažvakanih nacionalističkih snova?

“Umjesto srbovanja i snova o otcjepljenju, okrenimo se euratlanskim integracijama. Bosna i Hercegovina je domovina svih nas, dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom u kojoj će svaki čovjek na svakome njenom pedlju imati jednaka prava te ugodno živjeti od svoga rada”, poručio je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Nema ništa bolje nego da nešto uradite sami

Published

on

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, danas je održao konferenciju u Sarajevu, na kojoj je govorio o obrazovanju, ostanku mladih u ovoj zemlji, ali je i iznio mišljenje te poslao jasne poruke o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje su najavljene.

“Univerziteti su obično mjesta na kojima imamo primjere gdje se radi u oblasti nauke i istraživanja, a pogotovo su zato važni Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka”, naveo je Schmidt.

Kako je rekao, do sada je bilo dosta razgovora u ovoj zemlji.

“Međutim, čini se da razgovori o brojnim temama u ovoj zemlji još uvijek nisu završeni i da je potrebno dodatno razgovarati. U tom smislu, mislim da je akademska zajednica važna jer bi trebala da se uključi u sve razgovore koje se vode”, rekao je visoki predstavnik.

Studentima je poručio da je potrebno iz prošlosti izvući lekcije za budućnost, te da je potrebno da studenti iz drugih zemalja posjete Bosnu i Hercegovinu.

“Često imam osjećaj da je znanje ljudi izvan ove zemlje, o tome šta se dešava u BiH, površno. Važno je da dođu i vide situaciju i razmisle da studiraju ovdje. BiH je zemlja koju treba obići i ostati, a nije zemlja iz koje treba odlaziti”, poručio je Schmidt.

Na pitanje novinara o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje je vladajuća državna koalicija obećala u narednim danima i današnjim dešavanjima u Parlamentu BiH, citirao je njemačkog mislioca da “nema ništa bolje nego da nešto uradite sami”.

“Mislim da lokalni organi vlasti trebaju preuzeti tu odgovornost i aktivnostima ispoštovati standard koji se očekuje u izborima, koje je potvrdio i OSCE”, smatra visoki predstavnik.

A ako ne postignu dogovor, Schmidt je rekao da se drži svojih izmjena koje je donio.

Poručio je političarima da ne igraju taktičke igre.

“Lokalni organi trebaju raditi na provedbi osnova koje sam ugradio u izmjene zakona koje sam donio kako bi glasači imali puno povjerenje” naveo je Schmidt te dodao:

“Nema puno vremena jer se moraju organizovati izbori i završiti sve pripreme za ove i naredne izbore”.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije