Connect with us

BiH

Džaferović: OHR treba kritikovati, ali kritika mora biti objektivna te voditi računa gdje se izgovara

Published

on

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović pozdravio je rezoluciju Vijeća sigurnosti o EUFOR-u, ali je i komentirao izlaganje ambasadora naše zemlje u UN-u Svena Alkalaja.

“Ova misija je stabilizacijski faktor, koji je nužan sve dok Bosna i Hercegovina ne osigura dovoljne domaće kapacitete. U proteklih više od pola godine na svim forumima i sastancima sam isticao da, prema Dejtonskom sporazumu, NATO ima pravo i obavezu rasporediti trupe, ukoliko EUFOR bude blokiran. U proteklih više od pola godine na svim forumima i sastancima sam isticao da, prema Dejtonskom sporazumu, NATO ima pravo i obavezu rasporediti trupe, ukoliko EUFOR bude blokiran. Na koncu, za raspoređivanje NATO-a i EUFOR-a postoje važeće odluke Predsjedništa, kao potreban pravni osnov, u slučaju nužde. Dobro je što je rezolucija usvojena i dobro je što je EUFOR pokazao sposobnost da poveća svoje kapacitete. I dobro je što nije popušteno pred prijetnjama i ucjenama, onih kojima smetaju efektivne međunarodne snage. One nisu tu zato što ih neko želi, već zato što trebaju biti tu sve dok postoje prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu, kako bi pomogle bh. institucijama u njegovoj zaštiti”, poručio je Džaferović.

Što se tiče rasprave o djelovanju visokog predstavnika, stava je da ne treba atakovati na kredibilitet visokog predstavnika, međutim to ne znači da ne treba kritikovati pojedine odluke visokog predstavnika.

“S obzirom na značaj ove institucije, ta kritika mora biti utemljena na istini, mora biti objektivna, mora se voditi računa o mjestu i kontekstu gdje se izgovara. Ona mora ukazati na ono što je loše u odlukama OHR-a i ne smije urušavati poziciju aktuelnog visokog predstavnika. Sam izvještaj visokog predstavnika je u najvećoj mjeri objektivan, izuzev u dijelu koji se tiče izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona o popuni Doma naroda. Visoki predstavnik pokazao je svoju svrsishodnost i nužnost stavljajući van snage Zakon o nepokretnoj imovini RS, kao i osiguravajući novac za provođenje izbora. Ne smije se zaboraviti da nije bilo domaćeg mehanizma sankcije da se zaustave ovi procesi koji su prijetili suverenitetu BiH i demokratiji, te bi vodili ka opasnoj eskalaciji. Također, napor visokog predstavnika da osigura mehanizme deblokade FBiH, kao i da unaprijedi transparentnost izbornog procesa je dobar početak i osnova, iako nije savršen”, kazao je Džaferović.

Izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona, u izbornoj noći, nisu nešto s čime se OHR može pohvaliti, smatra on.

“Gospodin Komšić i ja smo uputili apelacije Ustavnom sudu, iznoseći čitav niz pravnih argumenata zbog čega je ova odluka OHR-a sporna: od potkopavanja pravne sigurnosti, zatim selektivnom pristupu provođenju presuda Ustavnog suda, pa do toga da su ove Schmidtove mjere protivne evropskim standardima i dr. Sama činjenica da predstavnik Hrvatske pri UN-u izražavao zadovoljstvo odlukom Schmidta ogroman je udar na krediblitet OHR-a i PIC-a. Činjenica da vlada susjedne države predstavlja OHR kao instrument svoje vanjske politike prema BiH, vrlo je uznemirujuća po nas u BiH, a morala bi biti i za samu međunarodnu zajednicu. Umjesto toga, cijenim da bi bilo dobro da se više pažnje posvetilo pismu predsjednika 10 političkih stranaka OHR-u, u kojem se traži da u entitetu RS uvede identičan sistem zaštite konstitutivnih naroda koji je uveo u FBiH, u skladu sa presudom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH. Bošnjaci i Hrvati u RS imaju znatno manje prava od Srba i Hrvata u FBiH, i OHR to neće moći ignorisati, ako želi sačuvati svoj kredibiltet”, navodi predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Iako su se brojni ambasadori osvrnuli na Dodikov secesionizam, a neki su ga spomenuli i lično, Džaferović misli da je još više pažnje trebalo posvetiti tom glavnom destabilizirajućem faktoru.

“Dodik već duži period nasrće na Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije, pokušavajući to prikriti pozivanjem na nekakav „izvorni Dejton“. Bosni i Hercegovini je potreban dosad implementrani Dejton i njegova dalja implementacija, uključujući sve odredbe pa i one o dodatnim državnim nadležnostima. Oni koji zazivaju tzv. ‘izvorni Dejton’ zapravo prijete vraćanjem na rovovske pozicije iz 1995. kada Dejton nije bio proveden i kada je izgledalo da će biti teško provodiv, uprkos prisustvu 60.000 međunarodnih trupa, a sve zbog otpora predstavnika RS-a koji su ga najprije odbijali potpisati, a zatim i provoditi. Imajući u vidu osporavanja OHR-a, prvenstveno od strane Ruske Federacije, na sinoćnoj sjednici, treba uzeti u obzir činjenice. Nikad ne treba zaboraviti da prije uvođenja ‘bonskih ovlasti’, koje je svojim rezolucijama potvrdilo i Vijeće sigurnosti, skoro i nije bilo sjednica državnih institucija, jer su predstavnci RS odbijali dolaziti na sjednice”, ističe on.

Tek nakon uvođenja “bonskih ovlasti” 1997. došlo je, podsjeća Džaferović, do zamaha u implementaciji Dejtona. Zahvaljujući aktivnoj ulozi OHR-a, a nekada samo i činjenici njegovog postojanja, Bosna i Hercegovina je u proteklih 20 godina ostvarila snažan napredak.

“Od nekadašnje tri vojske uspostavljena je jedna. Napravljena je jedinstvena obavještajna služba, sistem indirektnog oporezivanja, državno pravosuđe, granična policija, niz ministarstava i brojne druge institucije. Sve je ovo urađeno kroz redovne procedure Parlamentarne skupštin BiH, na bazi jasnih odredbi Dejtonskog sporazuma o dodatnim državnim nadležnostima. Zahvaljujući ovom procesu, koji su ohrabrivali OHR i PIC, kao tijela ovlaštena relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti od 1995. do 1997. – osnažen je mir u Bosni i Hercegovini, a institucionalna struktura je postala znatno funkcionalnija, te je omogućila obnovu ratom razorene zemlje, napredak u pomirenju, kao i njeno postepeno integrisanje u euroatlantski i širi međunarodni sistem. Zahvaljujući ovim procesima, stekli su se uslovi za postepeno povlačenje međunarodnih vojnih trupa, kojih je bilo 60.000 neposredno po zaključenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da nismo, između ostalog i zahvaljujući OHR-u, proveli reforme Dejtonski sporazum ostao bi samo krhko primirje, koje bi teško sačuvalo i 60.000 trupa, a Vijeće sigurnosti bi se danas bavilo mnogo većim problemima u Bosni i Hercegovini, od aktuelnih rasprava”, navodi Džaferović.

Nakon što je započeo proces pasiviziranja OHR-a od 2006. pa nadalje, Milorad Dodik je počeo sve intenzivnije, upozorava Džaferović, blokirati institucije, kroz nedolazak na sjednice i na druge načine, sprečavajući provođenje Dejtonskog sporazuma, a radeći isto ono što je rukovodstvo RS-a radilo prije uvođenja „bonskih ovlasti“. To je kulminiralo tokom ovog mandata (2018-2022).

“Nakon 27 godina od Dejtona i 25 godina otkako je Vijeće sigurnosti potvrdilo ‘bonske ovlasti’, intervencije Ureda visokog predstavnika nisu potrebne Bosni i Hercegovini u onoj mjeri u kojoj su nekada bile potrebne.  Ali Ured visokog predstavnika je još uvijek nužan. Jednako kao što EUFOR treba biti ovdje, sa znatno manje trupa od izvorne misije. Niko u Bosni i Hercegovini ne misli da OHR i EUFOR trebaju postojati, zato što nama navodno treba upravljati izvana. Mi umijemo upravljati sobom, ali nismo u mogućnosti zbog odnosa nametnutih Dejtonskim sporazumom, a u čemu je učestvovala međunarodna zajednica, kao i samo Vijeće sigurnosti. Jedini razlog zbog kojeg većina građana podržava postojanje OHR-a, kao dejtonske činjenice, jeste svijest o tome da, bez visokog predstavnika, ne bi postojala instanca koja bi mogla razriješiti blokade, a naš sistem je, zbog svoje prirode, prepun mehanizama etničkog veta i njihove zloupotrebe, kaže Džaferović.

Međutim da bi sačuvao svoj kredibilitet, OHR mora, smatra on, ispunjavati svoje obaveze u svim dijelovima zemlje.

“Međunarodna zajednica, koja je potvrdila uvođenje mehanizama blokade u naš ustavni sistem, ne smije bježati od svojih obaveza u BiH, sve dok se ne uklone mehanizmi blokada i osigura funkcionalnost političkog sistema u BiH”, zaključuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

FENA

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

BiH

Akcija Piramida: Na terenu više od 150 policijaca. Pretresi u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši…

Published

on

By

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizovana kriminalna grupa je u proteklih šest mjeseci ostvarila novčanu korist veću od šest miliona KM

Policijski službenici Granične policije Bosne i Hercegovine započeli su jutros realizaciju aktivnosti po operativnoj akciji kodnog naziva Piramida, čiji je cilj sprječavanje organiziranog krijumčarenja migranata.

Pretresi se vrše na više lokacija na području USK-a, ZDK i KS-a na ukupno 16 lokacija i to u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju i Velikoj Kladuši.

Do sada je pronađeno 14 osoba koje se sumnjiče da su počinile krivično djelo organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kričičnog djela krijumčarenje migranata, te krijumčarenje ljudi, a koje su bile dio međunarodne organizirane kriminalne grupe, i koje su, u posljednjih šest mjeseci, preko teritorija Bosne i Hercegovine pokušali prokrijumčariti ili su prokrijumčarili preko 600 osoba, među kojima preko 100 maloljetnika.

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizirana kriminalna grupa, u proteklih šest mjeseci, ostvarila je novčanu korist veću od šest miliona KM.

– Aktivnosti čiji je nositelj organizacijska postrojba Granične policije BiH za sprječavanje prekograničnog organiziranog kriminala provode se zajedno s Upravom kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske i EUROPOL-om, a pod nadzorom Tužiteljstva BiH. Današnju podršku u realizaciji, u kojoj sudjeluje preko 150 policijskih službenika, pružili su policijski službenici MUP-a Unsko-sanske županije, dok su tijekom istrage kontinuiranu podršku Graničnoj policiji BiH pružali Obavještajno-sigurnosna agencija BiH i Služba za poslove sa strancima, saopćili su iz Granične policije BiH.

Ističu da Granična policija BiH u kontinuitetu nastavlja poduzimati mjere na sprječavanju izvršenja kaznenih djela krijumčarenja ljudi, posebno protiv organiziranih kriminalnih grupa. Uz navedene aktivnosti, tokom prošle i u prva tri mjeseca ove godine policijski službenici Granične policije BiH su, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili 110 krivičnih djela krijumčarenja ljudi, nadležnim tužiteljstvima podnijeli 83 službena izvještaja protiv 177 osoba.

Nastavi čitati

BiH

CBBIH: Povlačenje novčanica od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM iz opticaja

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:

  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
  • Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

 

Dinamika povlačenja novčanica iz opticaja:

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.

Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 01. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

 

Novčanice koje ostaju u opticaju:

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™”.

 

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizuelne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31.12.2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine:

 

 

 

 

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

  • Povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati sa novim novčanicama visoke kvalitete.
  • U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

 

Za dodatne informacije vezano za raspoznavanje novčanica koje se povlače iz opticaja, upiti se mogu poslati na email: povlacenje.novcanica.km@cbbh.ba ili na brojeve telefona: +387 33 278 335 i +387 33 278 212.

Nastavi čitati

Najčitanije