“Više ne moramo pucati istom jačinom kao tokom 12-dnevnog rata prošle godine. Pokrenut ćemo manje udara, ali s većom efikasnošću i preciznošću”, rekao je.

Kazao je da neprijatelj treba znati da će, šta god da uradi, dobiti odgovarajući odgovor.

“Ako neprijatelj započne rat protiv infrastrukture, mi ćemo odmah uzvratiti napadom na njegovu infrastrukturu”, rekao je.

Kaže da se vidjelo u Iraku da su Amerikanci, kada su izvodili operacije helikopterima, bili zarobljeni.

“Ako neprijatelj ikada kroči na iransko tlo, oni sami znaju šta će im iranski narod učiniti”, podvukao je.

Dodao je da trenutna vlast u Iranu nije ni Venecuela, ni Sirija, ni Saddamov režim.

Klix

Trump je, kao i uvijek, minimizirao loše posljedice ovog rata, rekavši kako se ovaj rat, čak i uz porast cijena, isplati.

“Kratkoročne cijene, koje će masovno pasti kada se uništi iranski nuklearni program, mala su cijena za SAD i svijet kako bi došli do mira i sigurnosti”, rekao je Trump.

Na kraju je dodao da bi “samo budale mislile drugačije”.

Masovni skok u cijenama nafte je počeo da se pokazuje širom svijeta, gdje rastu cijene goriva.

U dijelovima SAD-a je cijena goriva otišla iznad četiri dolara po galonu (1.06 dolara po litru), što bi moglo biti ogroman problem za Republikansku stranku i Trumpa zbog izbora u novembru ove godine.

Iako su u Washingtonu očekivali da će rat biti relativno brzo gotov, posebno nakon ubistva ajatolaha Alija Khameneija, sukob nije završen, a Iran čak najavljuje da će pojačati svoje napade u narednih nekoliko dana, nakon što su sinoć objavili ime novog lidera Mojtabea Khameneija.

Klix

Pravni stručnjaci navode da će mnoge zemlje te napade smatrati neopravdanim prema Povelji Ujedinjenih naroda, prema kojoj se države članice moraju suzdržati od upotrebe sile ili prijetnje silom bez odobrenja UN-a ili ako ne djeluju u samoodbrani.

“Savezno vijeće je mišljenja da napad na Iran predstavlja kršenje međunarodnog prava. Po našem mišljenju, radi se o kršenju zabrane upotrebe sile”, rekao je Pfister za list SonntagsZeitung, misleći na švicarsku vladu.

Pfister je rekao da se njegova izjava odnosi na sve zemlje koje ne poštuju zabranu upotrebe sile, uključujući Sjedinjene Države i Izrael.

“Amerikanci i Izrael napali su Iran iz zraka. Time su, kao i Iran, prekršili međunarodno pravo”, rekao je Pfister.

Ove izjave podudaraju se s onima njemačkog vicekancelara i ministra finansija Larsa Klingbeila, koji je za mrežu novina RND rekao da ima “ozbiljne sumnje da je ovaj rat legitiman prema međunarodnom pravu”.

Klingbeil se također snažno usprotivio ideji bilo kakvog mogućeg njemačkog učešća u ratu: “Jasno kažem: ovo nije naš rat. Mi nećemo učestvovati u ovom ratu.”

On je rekao da postoji “velika opasnost da sve dublje klizimo u svijet u kojem više nema nikakvih pravila. Ne želimo živjeti u svijetu u kojem vrijedi samo pravo jačega.”

Španija je također osudila američka i izraelska bombardovanja Irana kao nepromišljena i nezakonita.

Klix

Kako navodi, tokom gotovo decenije na čelu Ujedinjenih nacija svjedočio je izazovima s kojima se svijet iznova suočava, poput klimatskih kriza, produbljivanja siromaštva, nasilnih sukoba i sužavanja prostora za građanski angažman. Njegovu kolumnu prenosimo u cjelosti.

“Jednako tako sam svjedočio i brojnim rješenjima koja zaživljavaju u praksi, a svima im je zajednički imenitelj bio isti – žene. Dok svijet obilježava Međunarodni dan žena, vrijeme je da priznamo da je rodna neravnopravnost najveći izazov današnjice u oblasti ljudskih prava te da je unapređenje ravnopravnosti jedan od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira. U nastavku navodim osam koraka, proisteklih iz mog ličnog iskustva i inspirisanih djelovanjem sistema UN-a i pokreta civilnog društva širom svijeta, za unapređenje prava žena i postizanje konkretnih rezultata.

1. Premostiti nesrazmjer u moći

Rodna ravnopravnost je pitanje moći. Ipak, institucije u kojima dominiraju muškarci i dalje oblikuju naš svijet. Rastući talas autoritarizma produbljuje ove nejednakosti, poništava teško stečene zaštite, od pravednih radnih praksi do reproduktivnih prava, i učvršćuje rasne i rodne predrasude koje sputavaju žene. Rodna ravnopravnost unapređuje društva. Sa ravnopravnom podjelom moći, proširuju se slobode.

2. Paritet učiniti prioritetom

Žene su ozbiljno nedovoljno zastupljene u vlastima i upravljačkim strukturama širom svijeta. U Ujedinjenim nacijama rodni paritet smo utvrdili kao prioritet, počevši od najvišeg rukovodstva, i to na način da smo proširili potragu za kvalifikovanim kandidatima, umjesto spuštanja standarda. Zahvaljujući tome, UN je snažniji, uz unaprijeđenu radnu kulturu i inkluzivnije donošenje odluka. Pouka je jasna – kada institucije biraju ravnopravnost, rezultati su neminovnost.

3. Ulagati u investicije s najvećim povratom

Ulaganje u žene nosi izuzetno visoke povrate. Svaki dolar uložen u obrazovanje djevojčica donosi gotovo trostruku dobit, dok ulaganja u zdravlje majki i planiranje porodice generišu više od osmostruke koristi. Politike podrške porodicama, poput brige o djeci i starijima, jačaju zajednice i aktiviraju dodatni rast. Zajedno, ovi koraci postavljaju temelje za prevazilaženje rodnih nesrazmjera, čime se nacionalni dohodak može povećati i do 20 posto.

4. Osigurati mjesto za stolom u mirovnim pregovorima

Mirovni sporazumi su dugotrajniji kada žene učestvuju u pregovorima I njihovoj provedbi. Ipak, previše je sukoba, uključujući Gazu, Ukrajinu i Sudan, gdje su žene mahom isključene iz procesa, premda nose najveći teret rata. U vremenu rastuće nestabilnosti, inkluzija nije tek simbolična već prečica ka stabilizaciji našeg svijeta podjela.

5. Okončati pravnu diskriminaciju

Širom svijeta žene imaju tek 64 posto zakonskih prava koja uživaju muškarci. Previše je mjesta na svijetu gdje žene ne mogu posjedovati imovinu, slobodno raditi ili zatražiti razvod. Čak i tamo gdje zaštita postoji, žene se suočavaju s većim preprekama u pristupu pravnoj pomoći i sudovima. Svaka zemlja mora se obavezati na ukidanje diskriminatornih zakona i na dosljednu provedbu prava u praksi.

6. Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje – i nula izgovora

Nasilje nad ženama je globalna kriza, ukorijenjena u nejednakosti i održavana šutnjom. Svaka žena i djevojčica ima pravo živjeti bez straha. Ipak, rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualnu eksploataciju i zlostavljanje, i dalje predstavlja teško kršenje povjerenja i ljudskosti. Moramo mu se suprotstaviti svuda, uz nultu toleranciju, punu odgovornost i nepokolebljivu podršku preživjelim žrtvama.

7. Ukloniti pristrasnost iz digitalnog koda

Imajući u vidu da je tek svaka četvrta osoba zaposlena u tehnološkom sektoru žena, pristrasnost se ugrađuje u sisteme koji oblikuju svakodnevni život. Istovremeno, mizoginija eksplodira na internetu. Tehnološke kompanije i vlade moraju zajednički djelovati kako bi izgradile sigurne i inkluzivne digitalne prostore, a svijet mora učiniti više da ukloni prepreke djevojčicama u nauci I tehnologiji.

8. Uvrstiti rodnu perspektivu u klimatske planove

Klimatske promjene imaju rodnu dimenziju. U krizama hrane žene često jedu posljednje i izložene su većim opasnostima u vanrednim situacijama. Djevojčice su izložene većem riziku od maloljetničkih brakova u okolnostima narušene egzistencije. Ali žene su također predvodnice klimatskih rješenja; one su te koje usvajaju zelene zakone, pokreću globalne pokrete i predvode promjene na terenu. Održiva planeta zahtijeva rodno osjetljive klimatske politike, uključujući jednak pristup zelenim poslovima, bolju zaštitu u krizama i cjelovito učešće u donošenju ekoloških odluka. Širom svijeta, svjedočio sam konkretnoj primjeni navedenih osam rješenja, kako u ratnim zonama, tako i u procesima oporavka, u zakonodavnim tijelima i učionicama, organizacijama i zajednicama. Ako lideri ozbiljno pristupe rodnoj ravnopravnosti i odmah se obavežu na ove korake, promijenit ćemo svijet, za žene i djevojčice, ali i za sve nas.”

Klix