Connect with us

BiH

FOTO Slovenski mediji: Ovo je Vila u Portorožu koju su kupili Dodikovi ljudi

Published

on

U Sloveniju se posljednjih godina intenzivno seli kapital iz RS. Tajkuni i biznismeni iz tog dijela Bosne i Hercegovine kupuju firme, projekte u nekretninama i potraživanja, najčešće na području Ljubljane.

 

Pri tome se stalno govori da ljudi iz kruga Milorada Dodika, predsjednika RS-a i dugogodišnjeg lidera bosanskih Srba, posjeduju i luksuzne vikendice i apartmane u slovenskoj Istri.

U redakciji Necenzurirano.si krenuli su tragom tih informacija. Nakon višemjesečne provjere pokazale su se barem djelomično tačnima.

Ovaj portal je objavio podatke o dvospratnoj vili s bazenom u centru Portoroža, koja je prema procjeni Geodetske uprave (GURS) zajedno sa zemljištem vrijedna gotovo 1,2 miliona eura, a na tržištu vjerovatno još i više. Vlasnik vile je Đorđe Đurić, 35-godišnji državljanin Srbije i biznismen kojeg su SAD u junu prošle godine stavile na listu sankcija.

Razlog: bliske poslovne veze s Dodikovim sinom Igorom Dodikom, protiv kojeg su Amerikanci sankcije uveli još 2023. godine. Prošle godine su ih proširili i na Đurića, inače badžu Igora Dodika, jer su Dodik mlađi i Đurić oženili dvije sestre.

Prema nalazima američkog Ministarstva finansija, Đurić je do prošle godine bio službeni vlasnik i direktor više firmi u kojima je Igor Dodik imao glavnu riječ u poslovnim i finansijskim odlukama. Navodno je Dodiku pomagao i u prebacivanju milionskih iznosa novca iz BiH u inostranstvo. Novinari Necenzurisano.si su otkrili da je sredinom juna u Portorožu, gdje Đurić ima vilu, boravio i Igor Dodik.

Postavlja se pitanje: je li pravi vlasnik luksuzne vile zapravo Igor Dodik? Odakle je došao novac za kupovinu? I kamo u Republiku Srpsku vode veze ljudi koji su Đuriću prodali vilu?

Đurićeva vila se nalazi na oko 1.200 kvadratnih metara zemljišta u samom centru Portoroža. Skrivena je u sjeni tri poznata hotela, a od neželjenih pogleda s ulice zaklanja je gusto zelenilo.

Đurić je postao vlasnik vile u novembru 2022. godine. Tada je bio i službeni vlasnik grupacije Infinity International, koja je posjedovala više IT firmi i medija. U velikoj mjeri finansirala se iz javnih sredstava RS.

 

 

Ali već nekoliko mjeseci ranije SAD su počele stezati obruč oko Dodikovog najužeg kruga. Početkom januara 2022. uvedene su sankcije protiv Milorada Dodika zbog korupcije i ugrožavanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH. Zbog povezanosti s Dodikom, tada se na listi sankcija našla i Alternativna televizija iz Banjaluke, koju je vlasnički kontrolisao Đurić.

oktobru 2023. Amerikanci su uveli sankcije i Igoru Dodiku, a nešto više od pola godine kasnije i Đuriću. Obrazloženje:

„Kao krajnji vlasnik grupacije Infinity i njenih kćerinskih firmi, Đurić je blizak saradnik Igora Dodika, kojem često pomaže u finansijskim aktivnostima.“

„Đurić i Igor Dodik su namjerno pokušali prikriti svoju povezanost s bankovnim računom i pravnim licem koje su kontrolisali.“

„To je Igoru Dodiku vjerovatno omogućilo da prebaci više miliona eura u inostranstvo“, naglasili su iz Washingtona.

Amerikanci su tako Igora Dodika prepoznali kao ključnog operativca poslovnog imperija kojim je njegov otac tokom dugogodišnje vladavine stekao značajno bogatstvo. Odmah nakon uvođenja sankcija, firme pod kontrolom Dodika i Đurića počele su gasiti račune u bankama i prestajale s radom.

Ako izuzmemo informacije o vezama s Dodikom, o Đorđu Đuriću u javnosti se gotovo ništa ne zna. Stalno prebivalište ima prijavljeno na adresi poslovnog centra u Beogradu. U Sloveniji nije vlasnik niti direktor ijedne firme.

Đurić je vilu, procijenjenu na oko 1,2 miliona eura, uspio kupiti bez podizanja kredita kod banke. Na nekretnini nikada nije upisana hipoteka. Ipak, Đurić je imao sreće: prema javno dostupnim podacima, za vilu je platio samo 750 hiljada eura, iako se nalazi na prostranom zemljištu na jedinstvenoj lokaciji blizu mora. Po nekim procjenama, bivši vlasnik je za nju mogao dobiti nekoliko miliona eura.

Od koga je Đurić kupio vilu? Prijašnji vlasnik je bila firma RSB Plus, registrovana za niske gradnje. Zanimljivo je da je ista vila, prema bilansima, u jesen 2013. plaćena 1,5 miliona eura. To je dvostruko više nego što je za nju devet godina kasnije platio Đurić. U međuvremenu su cijene nekretnina u Portorožu znatno porasle.

Ko je Đuriću prodao vilu s tolikim popustom? Osnivač firme RSB Plus također dolazi iz Republike Srpske. Riječ je o firmi Terex Inženjering iz Bijeljine, grada na sjeveroistoku BiH. Njen jedini vlasnik je građevinski biznismen Rade Ćorić, koji je 2014. godine uslovno osuđen zbog falsifikovanja dokaza.

Ćorićeva firma Terex je bila dobavljač Termoelektrane Ugljevik, koja je u vlasništvu državne Elektroprivrede Republike Srpske. Na čelu te kompanije je Luka Petrović, potpredsjednik Dodikove stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

S Termoelektranom Ugljevik Ćorić se 2006. upetljao u dugogodišnji sudski spor. Terex je pobijedio na jednom javnom tenderu, ali s elektranom nikad nije potpisao ugovor. Zbog toga ju je tužio za odštetu. Sud je firmi prije deset godina dosudio skoro tri miliona eura, koje je TE Ugljevik isplatila.

Potom je došlo do obrta: viši sud je 2021. tu odluku poništio zbog pravnih grešaka, a Terex je morao vratiti novac s kamatama. Nedugo nakon toga Ćorić je vilu u Portorožu, koju je kupio u jesen 2013., prodao Đuriću.

Vila u Portorožu nije bila jedina nekretnina koju je posjedovala Ćorićeva slovenska firma RSB Plus. Već 2010. i 2011. Ćorićeva firma kupila je dva stana u kompleksu Rezidenca Park Lucija, koji je izgradio obalski investitor Gašpar Gašpar Mišič. On je kasnije, za vrijeme vlade Alenke Bratušek, postao predsjednik uprave Luke Koper.

Novembra 2013. Mišič, tada još član Pozitivne Slovenije, koju je vodio Zoran Janković, kao prvi čovjek Luke Koper sastao se s Miloradom Dodikom. Predsjednik Republike Srpske tada je bio u neformalnoj posjeti Sloveniji. Kako su saopćili iz Luke, cilj Dodikove posjete bio je „razmotriti mogućnosti korištenja koparske luke za privredu BiH“.

Samo nekoliko sedmica prije te posjete, Ćorićeva firma RSB Plus potpisala je ugovor za kupovinu vile u Portorožu. Kupovina je finansirana kreditom. Neposredno prije prodaje vile vlasništvo firme RSB Plus preuzeo je Bojan Ćorić, koji je imao prijavljeno privremeno prebivalište u jednom od stanova u Luciji.

(Vijesti.ba)

BiH

Nedeljko Elek prijetio Zvonku Komšiću: ‘Trebat će ti pasoš da dođeš na Jahorinu ili u Trebinje’

Published

on

By

“Hajde više, prestani prijetiti već uradi. Da vidimo. Čuj ti da svojataš našu Jahorinu, govedo migrantsko”, “Nedeljko, volio bih da me lično ti zaustaviš i tražiš pasoš na Jahorini. Da te vidim, Turčine”, samo su od nekih komentara na Elekovu objavu

 

Nakon što je lider stranke Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović gostovao u Jutarnjem programu BHRT-a te upao u žestoku polemiku i verbalni sukob sa voditeljem Zvonkom Komšićem, što je rezultiralo prekidom emisije, došlo je do priličnog političkog potresa u BiH. Poslije Vukanovićeve reakcije, u hajku protiv voditelja Zvonka Komšića uključio se i jedan od najodanijih saradnika Milorada Dodika, predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, Nedeljko Elek.

 

Elek nije birao riječi odgovarajući Komšiću na opasku da bi oni koji ne navijaju za BiH trebali sreću potražiti u Srbiji. Njegova poruka otišla je dalje od običnog prepucavanja i predstavlja skoro pa direktnu prijetnju Komšiću.

 

– Nećemo mi ići u Srbiju ali će tebi trebati pasoš da dođeš na Jahorinu ili u Trebinje… – napisao je Elek na platformi X.

 

Ova objava izazvala je buru komentara i rekacija koji su napali Eleka i stali u odbranu Komšića.

 

“Pa zar ti još nije jasno da vas u Srbiji ne žele pa ne možete ići tamo. Teško vama, nigdje niste pristali gurate se negdje gdje vas neće. Žalosno nigdje ponosa”, “Hajde više, prestani prijetiti već uradi. Da vidimo. Čuj ti da svojataš našu Jahorinu govedo migrantsko”, “Nedeljko volio bih da me lično ti zaustaviš i tražiš pasoš na Jahorini. Da te vidim turčine”, “U Vojkoviće ćeš ti”, “Za to mu** trebaju”, samo su neki od komentara na Elekovu objavu.

 

 

(DEPO PORTAL/au)

Nastavi čitati

BiH

U Mostaru pokušali ukloniti mural ratnom zločincu Slobodanu Praljku, spriječila ih okupljena grupa

Published

on

By

U mostarskom naselju Ortiješ u danas je pokušano uklanjanje murala posvećenog ratnom zločincu Slobodanu Praljku, a prema informacijama s terena, akcija nije dovršena, piše portal Mostar.live.

Riječ je o muralu čije je uklanjanje ranije zatražio zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan, nakon čega je, prema ranijim informacijama, za mural u Ortiješu pokrenut postupak uklanjanja.

Prema informacijama s mjesta događaja, u Ortiješu se okupio jedan broj građana koji su se usprotivili uklanjanju murala.

Nejasno je zašto policija i inspekcija nisu obavili posao za koji su zakonom nadležni.

Nastavi čitati

BiH

Dodik o uspjehu Zmajeva: U kući niko nije gledao utakmicu, na kraju sam saznao da su naši pobijedili

Published

on

By

Komentarišući historijski plasman Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, se svojski potrudio da objasni javnosti koliko ga taj događaj zapravo – ne zanima.
U svom ustaljenom maniru nezainteresovanog posmatrača sa svim što ima veze s BiH, samouvjereno je tvrdio da utakmicu nije ni gledao, niti je to palo na pamet bilo kome u njegovoj kući.
Dok je cijela zemlja bila u euforiji, kod Dodika se, prema njegovim riječima, gledalo u plafon ili bilo šta drugo što nije fudbalski teren.
Cijelu priču o ignorisanju srušio je rečenicom u kojoj je priznao da je ipak u toku.
– Na kraju sam saznao da su naši pobijedili – izustio je Dodik, ostavljajući prisutne da se pitaju kako to da su odjednom “njegovi” postali oni koje navodno niko u njegovom domu nije želio ni da pogleda na ekranu.
Ipak, kaže, “treba to razmjeti i podržati”.
Faktor
Nastavi čitati

BiH

Ako od oktobra niste putovali u EU, evo šta vas čeka na granici zbog EES sistema

Published

on

By

Entry/exit sistem (EES) je sistem Evropske unije za registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja, kao i podataka o odbijenim ulascima na vanjskim granicama država članica.

Evropska unija je odlučila uvesti EES sistem radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama te osiguranja poštivanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.

Sistem se od 12. oktobra primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su temeljem Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Od danas, 10. aprila, sistem je u punoj primjeni.

Posebne trake na granicama za državljane trećih zemalja

Na graničnim prijelazima postoje posebne ulazno/izlazne EES trake primarno za one putnike trećih zemalja koji podliježu EES sistemu (sistem će bez obzira na to biti operativan na svim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake).

EES se primjenjuje na određene državljane trećih zemalja koji ulaze ili izlaze iz schengenskog prostora. Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u Uredbi EU.

EES sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.

Šta bilježi EES sistem?

EES elektronski bilježi vrijeme, mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji imaju odobrenje za kratkotrajni boravak u državama članicama EU te izračunava trajanje dopuštenog boravka.

Kako izgleda uzimanje podataka na granici?

Prilikom prvog ulaska nakon uspostave EES sistema, uz podatke o putnim ispravama, prikupljaju se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i slika lica (kreira se lični EES dosje, uz pripadajuću bilješku o vremenu i mjestu ulaska/izlaska).

Prilikom ponovnog dolaska, identitet putnika se biometrijski potvrđuje usporedbom uživo snimljene slike lica i prethodno pohranjenih podataka.

Kod izlaska iz schengenskog prostora također će se biometrijski provjeravati identitet državljana trećih zemalja, usporedbom uživo snimljene slike lica, uz provjeru putne isprave.

A kod djece?

Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju, dok se slika lica uzima bez obzira na starost osobe.

Ako putujete avionom:

Samouslužni EES kiosci nalaze se na šest zračnih luka u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka.

Kiosci su namijenjeni državljanima trećih zemalja koji prvi put ulaze u schengenski prostor i još nemaju kreiran dosje putnika, koji nisu nositelji boravišnih dozvola, boravišnih iskaznica, viza za dugotrajni boravak te ne pripadaju među druge izuzete kategorije prema Uredbi (EU) 2017/2226.

Kako izgleda proces na kiosku?

Putnik na kiosku prolazi predregistraciju koja uključuje: skeniranje putne isprave, izuzimanje biometrije lica i otisaka četiri prsta desne ruke, kratak upitnik o razlogu dolaska.

Koliko se čuvaju podaci u EES-u

Osobni podaci određenih državljana trećih zemalja (osobni EES dosje s pripadajućim bilješkama o ulasku i izlasku) u pravilu se čuvaju tri godine nakon zadnjeg izlaska iz schengenskog prostora, nakon čega se automatski brišu, dok se osobni podaci određenih državljana trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka čuvaju pet godina.

Gužve na granicama

Za očekivati je da će se povećati trajanje granične kontrole na cestovnim graničnim prijelazima jer će određeni putnici iz trećih zemalja prilikom prvog dolaska nakon uspostave morati izaći iz vozila radi kreiranja osobnog EES dosjea i kasnije radi provjere identiteta.

Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon uhodavanja sustava i stvaranja većeg broja osobnih EES dosjea.

KLix

Nastavi čitati

BiH

EES sistem stupa na snagu: BiH bi mogla ostati bez 20.000 vozača

Published

on

By

Puna primjena EES sistema počinje danasa gužve na granicama već se očekuju. Ručno pečatiranje pasoša zamijenjeno je biometrijskim skeniranjem, što donosi nove izazove za prevoznike iz Bosne i Hercegovine.

Neizvjesnost oko boravka vozača

Prevoznici će na granice krenuti napeti, nadajući se da će doći do automatskog „brisanja“ ili „resetovanja“ prethodno evidentiranih boravaka, čime bi dobili dodatne dozvoljene dane.

“Nismo tačno informisani da li će biti nulirani dani ili će se računati i dani koji su se već nakupili prilikom prvog skeniranja pri probnom dijelu ESS, nemamo zvanično ništa. Nemamo zvanično da li će biti nulirani dani”, rekao je Sanel Hodžić za N1.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da bi resetovanje dana trebalo biti omogućeno, ali priznaje da nema zvaničnu potvrdu iz Evropske unije.

“Ne čini mi se da je neka vrsta ignorisanja od Republike Hrvatske. Evo i predsjedavajuća Krišto je direktno razgovarala s njima na tu temu, ja sam u kontaktu sa ministrom Butkovićem. Nama samo treba sistemski pristup, sastanak sa nadležnim tijelima o konkretnim rješenjima o kojima treba da govorimo”, kazao je Forto.

Prijeti odlazak hiljada vozača

Iz Konzorcija Logistika upozoravaju da bi posljedice mogle biti ozbiljne za transportni sektor.

“Otprilike 20 hiljada se može računati da ćemo narednih 18 mjeseci izgubiti i zaposliti ih u zemljama EU. Slovenija, Hrvatska… to će se desiti. Nećemo moći naravno zabraniti odlazak, a naše transportne kompanije će dva-tri mjeseca uspjeti platiti doprinose i biti na prinudnom odmoru, tri hiljade ljudi smo sada imali na prinudnom odmoru zbog ovih zabrana. Znači 33% će biti selidba ili reorganizacija kapaciteta”, rekao je Velibor Peulić.

Pokušaji ublažavanja posljedica

Bh. prevozničke kompanije pokušat će reorganizacijom spriječiti kolaps transportnog sektora, uključujući preusmjeravanje na tržišta izvan Evropske unije.

Ipak, vozači ističu da rade u velikoj neizvjesnosti.

“Zadnjih mjeseci idemo na granicu ne znamo šta nas čeka, ogorčeni smo. Osjećaju vozači da su napušteni. Imaju ljudi obaveze, kredite… ako se bude primjenjivalo… oni za 15 dana u mjesecu ne mogu zaraditi dovoljno, koliko bi mogli za 25”, naveo je Hodžić.

Institucije traže rješenja

Iz Ministarstva komunikacija i prometa poručuju da rade na ublažavanju problema kroz saradnju sa susjednim državama i institucijama.

“Tu je bio ured za veterinarstvo koji nam je jako pomogao u smislu formulacije zaključaka koje treba uraditi sa Hrvatskom. Nije vezano za boravak, nego za usklađivanje radnog vremena inspekcija sa obje strane. Također, UIO moramo se sastati kako bi formulisali zahtjev za izmjene zakona koji bi omogućio ne samo povrat akciza, nego i reciprocitet sa državama gdje je to moguće”, rekao je Forto.

Naredni sastanak Radne grupe očekuje se u narednih 15 dana, dok će prva iskustva vozača nakon uvođenja sistema odrediti daljnje korake.

 

Nastavi čitati

BiH

Forto: Od sutra, kada krene puna primjena EES sistema, prijevoznicima će biti restartovani dani i moći će da “dišu”

Published

on

By

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Edin Forto obratio se medijima nakon sastanka Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u vezi sa pitanjem boravka prevoznika u šengenskoj zoni.

Kako je rekao, na današnjem sastanku iz internih razloga nisu bili prisutni predstavnici prevoznika.

“Imamo jako jednostavan zaključak – da dobijemo sastanak sa nadležnim tijelima Vlade Hrvatske o temi boravka naših vozača prijevoznika, prelaska granice i ulaska u Šengensku zonu. Nećemo odustati dok ne dobijemo taj sastanak. Očekujemo da će nam predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto uskoro dati neku vrstu novih informacija vezano za sastanke koje je imala s Plenkovićem”, rekao je.

Kako je rekao, kad se aktivira sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije EES, velikom broju prevoznika će biti restartovani dani.

“To su informacije koje su nam potvrđene. Dakle, oni sada mogu da dišu. To će trajati nekoliko mjeseci. Svi dani su im svedeni na nulu. Vjerujem da je to Evropska komisija uradila iz dva razloga – jedan je što smo uporno to tražili, a drugi je što slijede sezonski dani kad ima mnogo putovanja”, dodao je.

Ipak, ni ovo ne znači trajno rješavanje problema prevoznika, već blago odgađanje dugogodišnjeg problema. Inače, prijevoznicima iz BiH ograničava se boravak u šengenskom prostoru na 90 dana, nakon čega se suočavaju sa zabranama ulaska, iako posjeduju sve potrebne dozvole i licence za rad iako u EU ne borave, nego su samo u tranzitu.

Podsjetimo, od sutra je puna implementacija EES sistema na svim graničnim prijelazima sa Evropskom unijom.

Od sutra prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, a svi podaci o ulascima i izlascima bilježit će se elektronski u EES sistemu.

Putnicima će se fotografisati lice te uzimati otisci prstiju i lični podaci iz putne isprave.

Sistem automatski evidentira datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka te eventualna odbijanja ulaska. Trajanje dopuštenog boravka precizno se računa putem integriranog automatiziranog kalkulatora.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije