Connect with us

BiH

General HOS-a: Treći entitet bi bio katastrofa za Hrvate, to je rat! Za mene je najbolje rješenje cjelovita BiH

Published

on

Ko može Čovića spriječiti u startu prije nego bude kasno? Ima li kapacitet da krene putem secesije? Da li bi ti značilo rat? Gdje bi bio taj TREĆI, šta bi značio i ko će mu iscrtati granice? Hoće li se Čović i HDZ zbog prijetnji teritorijalnom i institucionalnom reorganizacijom naći pod sankcijama? Smije li zbog svog cilja staviti na kocku hrvatski narod? Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu odgovarao Stanko Primorac, general HOS-a i bivši predsjednik HSP-a.

Kaže da raspisivanje izbora u BiH nije prijetnja po mir.

“Ali definitivno će biti još veći uzrok nego što je bio do sada velikih političkih sukoba, suprotstavljanja mišljenja i mislim da bi mogao imati puno ozbiljnije posljedice unutar društva BiH, pa i među odnosima naroda u BiH nedo do sada. Ne vjerujem da će dosegnuti tu razinu da bi bio prijetnja po mir. Mislim da su druge okolnosti puno ozbiljnije. Ova događanja u svijetu, odnosno u našem susjedstvu, u Ukrajini. Bojim se da je na pomolu preslagivanje svjetskog poretka, a to bi moglo značiti vrlo lako posljedice po mir i BiH, a nažalost i šire Evrope i svijeta.”

Smatra da političari, Dragan Čović, Bakir Izetbegović ili Milorad Dodik moraju imati toliko odgovornosti, sve i da izbori jesu moguća prijetnja po mir BiH.

“U smislu provođenja i presuda Evropskog suda u Strazburu, kao i masu presuda Ustavnog suda. Čovjek se mora upitati šta se to događa u BiH, kakvi to političari vode državu BiH na bilo kojim razinama i kakvo je društvo koje prihvaća činjenicu da preko stotinu presuda Ustavnog suda nije implementirano. To je jedan odnos nepoštovanja prema državi. Pogotovo je to primjetno kod ljudi koji se gotovo svakodnevno kunu u domoljublje.”

Primorac ističe da bi političarima bilo bolje da se dogovore oko implementacije presuda nego da jedni drugima prijete.

“Ja mislim da stvaranje trećeg entiteta treba spriječiti u startu. To je prijeki lijek da se ne ide do kraja, da se ne iskušava ta nekakva razina naprezanja društva u BiH i strpljenja bilo koga u BiH, sa bilo koje strane političke, narodne ili stranačke. Bilo bi bolje da sjednu za stol i da se dogovore. Ima vremena još 150 dana da se nekakav minimum koncenzusa dogodi, odnosno minimum kompromisa da naprave svi i da se usvoje izmjene Izbornog zakona.”

Dragan Čović nema kapaciteta da 2022. godine krene putem secesije

Pojašnjava da je bio jedan od sudionika stvaranja, odnosno osnivanja HNS-a 2000. godine.

“Tada je HDZ zaista predvodio taj proces, vjerovatno je to išlo u pravcu oživljavanja Herceg Bosne ili teritorijalno reorganiziranje BiH. Naravno to je zaustavljeno. Ipak politike i događanja u BiH su hrvatske stranke. Ja sebe nisam do unazad 5 godina mogao zamisliti da ću sjediti u HNS-u iako sam ga 2000. godine osnivao. Zbog politike HDZ-a, zbog pretvaranja HNS-a u instrument jedne stranke. I danas smatram da Hrvati i Bošnjaci su ostavili puno nedovršenog posla. Nije kažnjena politika koja je izvršila praktički teroristički čin, odnosno agresiju na BiH. Dapače, ona je nagrađena Republikom Srpskom, nagrađena je Dejtonskim okvirnim sporazumom za mir itd. To je međunarodni sporazum koji mi danas moramo poštivati. Po istom tom sporazumu određena prava pripadaju Hrvatima.”

Na pitanje da li podržava politiku Dragana Čovića i put kojim je krenuo, odgovara: “Nema Dragan Čović niti hrvatske stranke kapaciteta da krene 2022. godine putem secesije. To je rat. Ja u tu varijantu ne želim vjerovati, uopće je ne razmatram kao ozbiljnu. Mislim da hrvatski političari i bošnjački političari imaju posebnu odgovornost za državu BiH. Ta dva naroda su prvenstveno branili BiH. Naravno da ćete naći stotine i tisuće Srba koji će kazati da su stvarajući Republiku Srpsku ili radeći ono što su radili od ‘91. do ‘95. branili BiH. Pa nismo ludi, valjda se dobro sjećamo šta se događalo tada u BiH, ko je napao BiH.”

Primorac smatra da bošnjački i hrvatski političari nisu smjeli prokockati povjerenje.

“S obzirom da politika o kojoj smo govorili i danas živi i ona je, po meni, razlog velike smutnje, velikih problema u BiH i dok god to bude tako događat će nam se slične stvari kao što se događaju. Ja sam uvijek Draganu Čoviću zamjerao odlazak u Banja Luku, 9. siječanj, Dan RS-a neustavan itd. Ja recimo nikad ne bih izgovorio čuvajte Republiku Srpsku i nikad ne bih otišao 9. siječnja u Banja Luku, ali evo postoje ljudi koji su iskoristili taj kritični momenat i napravili to. Te politike su prokockale ovo povjerenje koje, po meni, nije kasno povratiti. Postoje druge političke stranke u BiH koje malo drugačije gledaju, imaju malo drugačiju viziju, ali sve to opet ne opravdava ovu situaciju. Hrvatima se mora dati taj minimum prava konstitutivnog naroda, ustavotvornog naroda u BiH. Posebnu odgovornost tu imau Bošnjaci i Hrvati. Neću kazati z aSrbe ništa loše osim za pojedicne i one koji su provodili ovu politiku. Dakle Srbi su činjenica, nezaobilazan su faktor i politički gledano i kao narod i kao dio društva. Ali mislim da postoje političke snage koje ne bi za 20 godina prokockale ovo povjerenje, koje bi sigurno ojačale državne institucije i BiH bi sigurno sasvim drugačije izgledala.”

Trebalo je tražiti kompromis

Kaže da se ne smije nijedna hrvatska stranka odreći nijednog Hrvata bilo gdje u BiH i van nje.

“Ne znam zašto to HDZ radi, kakav je njegova politika iza kulisa, međutim napravite intervju sa Draganom Čovićem i on će sigurno reći da se ne odriče niti jednoga Hrvata. Međutim, nije isto govoriti i provoditi politiku. Zato ja nekad možda i pristrano previše ponavljam da su bošnjačke stranke toliko odgovorne zašto se HNS pretvorio u alat HDZ-a. Natjerale su nas okolnosti i između ostalog Izbornim zakonom. Alu upravo te okolnosti daju gospodinu Čoviću i HDZ-u pravo da on govori ovako kako govori i postavlja se ovako kako se postavlja. Zato što je okupio sve unutar HNS-a. Pluralizam i demokracija među Hrvatima kao narodom mora ojačati, mora zaživjeti, a da bi se to dogodilo mi moramo imati zajamčena ustavna prava.”

Naglašava da je Izborni zakon bio predmet pregovora i da je trebalo tražiti kompromis.

“Između tog nekog maksimalističkog zahtjeva i nekog realnog i onog bošnjačkog stava, mislim da je tu trebalo tražiti sredinu. Treći entitet je, po meni, nemoguća misija u BiH. Ko će iscrtati taj treći entitet? Nije HNS govorio o trećem, bar na ovom zadnjem zasjedanju gdje sam ja bio.”

O eventualnim sankcijama Draganu Čoviću, HDZ-u i HNS-u Primorac kaže da ta mogućnost postoji.

“Samo kolike će to polučiti efekte i da li će imati učinak? Evo na primjeru gospodina Dodika, barem dosad, ja ih ne vidim. Čović se ne bi smio kockati sa hrvatskim narodom. Ne vjerujem da je itko ko je proživio rat u BiH spreman kockati se sa mirom. ali vrag nikad ne spava. ko je mogao prije tri mjeseca vjerovati da će se dogoditi početak trećeg svjetskog rata, tu nama pred nosom. Tako da nije isključeno čak ni miješanje tih nekakvih svjetskih moćnika, da iskoristi i unese nemir eventualno u BiH da bi ostvario neke isključivo svoje nacionalne ciljeve.”

Velika većina hrvatskog naroda je alergična na spomen bilo čega u vezi sa Rusijom

Smatra da je Dodik sigurno ruski igrač.

“Koliko je Čović tu uvučen ne znam, a očito da jeste. Naivan sigurno nije, ali očito da tu ima taj odnos Dodika i Čovića. Velika većina hrvatskog naroda je alergična na spomen bilo čega u tom smislu vezanog sa Rusijom. To nam je u genima tako. Ja sam uvjeren da bi treći entitet, i kad bi se dogodio, bio katastrofa za hrvatski narod. Odnosno, ako je treći entitet od Livna do Neuma, to je katastrofa za hrvatski narod i ja bih bio na svaki način protiv takvog entiteta. Treći entitet za mene je Bosna i Hercegovina. Od Bužima do  Drine i od Drine do Dinare prema Splitu. Dakle cijela, cjelovita BiH. Bošnjaci se ne moraju bojati dati Hrvatima možda i malo više nego što im pripada. Nas je 15% po popisu, a ja sam siguran da nas nema ni 12%.”

Primorac ističe da ne zna čime se vodio visoki predstavnik kada je locirao krivce za stanje u BiH.

“Nadam se da je imao dobre informacije i da je locirao prave krivce i da ćemo sankcioniranjem istih doći do određenog poboljšanja situacije, deblokada itd.”

“Ne znam šta Dragan Čović misli kad kaže da je ovo kraj BiH, to zvuči vrlo ozbiljno, dosta zastrašujuće. Politika koja pokušava biti nametnuta, dominantna, a mislim na bošnjačku politiku, je Hrvate zarobila činjenicom da se Dragan Čović Hrvatima dogodio kao predstavnik HDZ-a i HNS-a. Mi nemamo izbora, nije nam ostavljen izbor. Bosne i Hercegovine je bilo i biće je, ali nije svejedno nikome kakva će ona biti”, zaključio je Primorac.

Ovo je intervju iz političkog magazina Mreža, cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba

BiH

Dodik uporedio RS sa ženom koja trpi nasilje u vezi: Nećemo da živimo s vama, vidjet ćete kako to izgleda

Published

on

By

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik kazao je na press konferenciji uoči sastanka sa partnerima u Vijeću ministara da je Dejtonski mirovni sporazum bio greška.

“BiH je u sistematskoj krizi ona je napravljena da bude u krizi, Dejtonski sporazum je greška koja je napravila BiH i dala strancima da njom upravljaju”, rekao je Dodik.

On je kazao da je nevjerovatno da BiH dobije pregovarački status sa Evropskom unijom pa da se za pet dana sve to sruši, misleći na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona BiH.

“U zadnjem pokušaju da dogovorimo neke stvari koje smo ranije dogovarali, onda Murphy kaže da to ne treba, onda Bošnjaci to razvale. Mi u RS-u smatramo da je sve što je urađeno u posljednje vrijeme nakaradno”, kazao je Dodik, referušući se na izmjene izbornog zakona.

On je kazao da su ranije tehničke izmjene Izbornog zakona prošle Predstavnički dom Parlamenta BiH, ali da su ga Bošnjaci blokirali izlaskom sa sjednice.

“Namjerno su blokirali sistem odlučivanja da bi se pojavio Schmidt, a onda ga promijenio da bi ojačao kriminalnu dimenziju. To znači da članovi CIK-a ne mogu biti smijenjeni prije 2027. godine”, kazao je Dodik.

Govoreći o mogućem usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a rekao je da ona neće doprinijeti pomirenju i da su se Bošnjaci prevarili, piše Klix.

“Pogriješili ste, razbili ste sistem odlučivanja jer o tome nije odlučivalo Predsjedništvo. Ukoliko danas ne uspijemo besmisleno je bilo šta da se radi. Zašto Bošnjaci misle da možemo da nastavimo živjeti zajedno, a da oni nastave da nam lijepe etikete. Kako mislite da mi ostanemo tu. U svakom malom mjestu u BiH kada se rastaje par, ako je žena matretirana, a mi smo maltretirana sve vrijeme, onda je cijelo mjesto na njenoj strani. Nećemo da živimo s vama. Vidjet ćete kako to izgleda. To je moj stav”, rekao je Dodik.

Na kraju je kazao da je spreman da deblokira evropski put i da se donese novi izborni zakon, ali pod uslovima koje je ranije iznio.

Nastavi čitati

BiH

Višković sutkinju pozvao na kafu: Seno, znam da imaš simpatije prema nama, spreman sam da ti pojasnim neke stvari

Published

on

By

Premijer RS Radovan Višković kazao je da se u ‘predstavi’, kako naziva suđenje Miloradu Dodiku, glavni glumci mijenjaju uloge.

Onda je imao pokušaj intimizacije sa sutkinjom Senom Uzunović koja vodi proces protiv Dodika, nazivajući je imenom i pozivajući je na kafu.

“Imam osjećaj Sena ide putem Strike i da je shvatila da nije to taj proces kako je ona mislila tako arogantno, kada se prvi put pojavila – drčno, računajući da će to završiti u 15 dana”, naveo je Višković.

Kaže da je primijetio da tužioci nerviraju sutkinju Uzunović.

“Ja sam danas vidio da Tužilaštvo više nervira Senu nego što nervira optuženu stranu. Čak je i to pokazala, da nije dozvolila Tužilaštvu da pravi lakrdiju i da trati njeno i naše vrijeme. Oni nemaju ništa”, naveo je premijer FBiH.

On je rekao da čak ni ona, kada čita naziv predmeta protiv Dodika ne čita funkciju visokom predstavniku Christinu Schmidtu.

“Očito joj je teško da to izgovori”, naveo je on.

Onda je Višković pozvao sutkinju Uznović da ‘spasi svoj obraz’.

“Seno, imaš lako rješenje. Spasi obraz dok ga još imaš, ako ga imaš. Znam da si bila u vojsci i da se nisi borila za ovakvu BiH gdje će jedan Nijemac donositi odluke. Znam da se ne slažeš, spasi sebe i sve nas.

Ja sam siguran da će me, vidio sam da Sena ima simpatije prama nama, poslušati. Ako treba da negdje skupa pijemo kafu i da još pojasnim neke stvari, spreman sam i da končano prekinemo ovaj cirksu”, naveo je Višković.

Nastavi čitati

BiH

Njemačka neće finansirati projekte u RS čije vlasti zagovaraju izlazak iz BiH

Published

on

By

Njemačke finansije neće biti uključene u finansiranje projekata u Republici Srpskoj, nakon što uskoro istekne posljednji ugovor, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini u srijedu, 17. aprila.

Njemačka vlada je tokom avgusta prošle godine postupno obustavila projekte, navodeći kao razlog “secesionističku politiku” vlasti tog bosanskohercegovačkog entiteta na čijem je čelu predsjednik Milorad Dodik, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Radi se o četiri infrastrukturna projekta, ukupne vrijednosti 105 miliona eura.

“Iste (secesionističke aktivnosti) nisu povučene, kako je zahtijevala Savezna vlada. Umjesto toga, predsjednik Dodik dodatno je eskalirao političku krizu. Konačni prekid četiri projekta je stoga bio logičan slijed”, navodi se u odgovoru Ambasade Njemačke za RSE.

U Ambasadi nisu željeli da komentarišu dogovor vlada entiteta RS i Mađarske da mađarske kompanije preuzmu finansiranje projekata od kojih je odustala Njemačka.

Vlada RS objavila je da Mađarska preuzima finansiranje projekata od kojih je Njemačka odustala u danu kada je u Banjaluci boravila delegacija te zemlje, predvođena premijerom Viktorom Orbanom.

Mađarski premijer jedan je od ključnih saveznika proruski orjentisanog predsjednika RS Milorada Dodika, a u Banjaluci mu je 5. aprila uručeno odlikovanje Orden RS na ogrlici.

“Njemačkim poreznim obveznicima teško je objasniti zašto bi Njemačka trebala podržavati značajnom sumom entitet koji, prema izjavama njegovog predsjednika, otvoreno razmišlja o izlasku iz Bosne i Hercegovine”, istakli su u Ambasadi Njemačke u Sarajevu za RSE.

Istakli su kako Njemačka podržava BiH u njenom približavanju Evropskoj uniji, te da je spremna dodatno intezivirati saradnju sa BiH i entitetima, uz preduslove.

“Temeljni zahtjev je očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalne cjelovitosti države Bosne i Hercegovine. Nastavljamo našu saradnju sa civilnim društvom u Republici Srpskoj. Isto vrijedi i za državne i regionalne projekte njemačke razvojne saradnje”, istakli su u Ambasadi Njemačke.

Iz kojih projekata u RS se povukla Njemačka?

Među projektima od kojih je odustala njemačka Vlada je i izgradnja vjetroelektrane “Hrgud” u Berkovićima, opštini na jugoistoku BiH.

Vrijednost projekta je oko 64,28 miliona evra, od čega je Njemačka razvojna banka osigurala 60 miliona evra, a ostatak bi financirala Elektroprivreda RS.

Njemačka se povukla i iz projekta obnove hidroelektrane kod Trebinja, na jugu zemlje, kao i projekta zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Do povlačenja iz projekata je došlo nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske iz decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države.

Njemačka Vlada je u aprilu 2022. godine odlučila privremeno zaustaviti projekte, a u augustu prošle godine se potpuno povukla.

Inače, premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministar ekonomskog razvoja Mađarske Marton Nagy dogovorili su u Banjaluci 5. aprila saradnju u realizaciji tri projekta.

Riječ je o projektima prečišćavanja otpadnih voda u Gradišci, izgradnji vjetroelektrane “Hrgud” i solarnog parka “Trebinje”, u ukupnoj vrijednosti od 140 miliona eura, saopštila je tada Vlada RS.

Kako je saopćeno iz Vlade RS, projekti će biti realizirani u saradnji sa mađarskim kompanijama “Veolia”, MBM i “Alteo”.

Nastavi čitati

Najčitanije