U organizaciji Saveza logoraša BiH, Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka, te udruženja logoraša Prijedor 92 i Kozarac, danas će biti obilježena trideseta godišnjica zločina u logoru “Keraterm” u Prijedoru.

U ovom logoru je od kraja maja do početka avgusta 1992. godine bilo zarobljeno više od 3.000 logoraša. Najveći zločini desili su se u noći sa 23. na 24. juli 1992. godine, kada je ubijeno oko 200 logoraša. Haški tribunal je ovaj masakr proglasio jednim od najstravičnijih zločina koji su počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini.

“Provođenjem kontinuiranog terora i protjerivanja nesrpskog stanovništva sa ovih područja, skoro 3000 stanovnika je prošlo neopisive torture koncentracijskog „Logora smrti – Keraterm“, a oko 300 logoraša je u ovom logoru položilo svoje živote u torturama i agresiji na našu jedinu državu Bosnu i Hercegovinu. Logor je formiran na mjestu prijeratne tvornice keramike u Prijedoru, u prostorijama koje su prethodno korištene kao skladišta gotovih proizvoda, označena brojevima od 1 do 4. To označavanje je ostalo i u periodu rada logora, o čemu su, pred sudom u Hagu, svedočili brojni, svjetski poznati logoraši logora Keraterm, kao što su Fikret Alić i Jusuf Arifagić… Na ovaj dan, prema izjavama logoraša, uprava i čuvari logora su u tzv. “tricu“ prvo pustili izduvne gasove i dim, da bi natjerali logoraše da nasilno izađu na ulazna vrata, a onda su organizovano, sređenom mitraljeskom vatrom, na licu mjesta ubili preko 190 logoraša logora Keraterm”, podsjetili su iz Saveza logoraša BiH.

Ističu kako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu dokazane zločine u Keratermu naveo i u optužnici protiv predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, ali zbog njegove smrti postupak je prerano okončan. Osim ovoga, mnogi od odgovornih lica iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara logora, su pravomoćno proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama. Kaznama, dodaju, koje su svjetska potvrda i definitivna osuda, ali “svakako nikada i adekvatna satisfakcija za torture i neljudske postupke koje su isti uzrokovali logorašima i njihovim porodicama”.

“Tijela ubijenih logoraša iz logora smrti Keraterm su kasnije skupljana po različitim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana i Jakarine Kose… Sve ovo, kao i zadnja kolektivna dženaza 16 nevinih žrtava, u Kamičanima, samo su ponovo potvrda da još uvijek država, nije odala minimum priznanja žrtvama torture, koje su svoje živote, dijelove tijela i duha trajno položili u temelje naše Bosne i Hercegovine. Još uvijek, država nije ispunila svoju obavezu prema logorašima i prema istini, konačnim donošenjem adekvatnog Zakona o žrtvama ratne torture, kako na federalnom, tako i na državnom nivou. Godine prolaze, svjedoci odlaze, a obaveza ostaje…”, poručili su iz Saveza logoraša BiH.

Do danas su evidentirana 371 ubijena logoraša ovog logora. Najveći broj ubijenih, njih 350 je sa područja lijeve obale Sane, odnosno Mataruškog Brda. Za zločine u logoru Keraterm osuđeno je devet osoba iz Prijedora.

Pred Haškim tribunalom osuđeni su Duško Sikirica na 15 godina zatvora, Zoran Žigić na 25 godina, Duško Tadić, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na 20 godina, Predrag Banović na osam godina, Dragan Kolundžija osuđen na tri godine, Damir Došen na pet godina, Milojica Kos, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na osam godina.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni su Dušan Fuštar na devet godina i Duško Knežević na 31 godinu zatvora.

Zločini počinjeni u logoru Keraterm bili su i dio optužnica protiv presuđenih ratnih zločinaca Biljane Plavšić, osuđene na 11 godina, Momčila Krajišnika, osuđenog na 20 godina, Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina, Miće Stanišića, osuđenog na 22 godine i Stojana Župljanina, osuđenog na 22 godine zatvora.

N1