Connect with us

BiH

Godišnjica zločina na Korićanskim stijenama: “Našli smo pola glave mog Senada, nekoliko kostiju s rebara i ruke” (VIDEO)

Published

on

U nedjelju, 21. augusta, bacanjem ruža i minutom šutnje porodice žrtava, preživjeli i udruženja iz nekoliko bh. gradova obilježit će godišnjicu ubistava preko 200 osoba na Korićanskim stijenama u ljeto 1992. godine.

Mevlidi Mujkanović je na Korićanskim stijenama ubijen sin Senad, koji je imao samo 21 godinu. On je, kako je ispričala, 26. maja 1992. godine zarobljen na Mrakovici kod Prijedora, odakle je odveden u logor Omarska.

– Bio je u Omarskoj dugo, tamo je preživio sve golgote. Pokušao je da spasi nekog starca kojem je bilo zlo. Otvorio je vrata objekta gdje su bili zatočeni, utom su zapucali. Njega su ranili i još dvojicu. Odredili su ga bili da ide za bolnicu u Prijedor, da mu vade taj metak koji je bio u ruci. Onda su ga smjestili u Keraterm, a metka mu nisu izvadili – govori Mujkanović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Senad je, priča ona, nakon raspuštanja Keraterma prebačen u Trnopolje, gdje mu je bio otac. Nadao se da će tu naći spas, kaže. S brojnim drugim Prijedorčanima ušao je u konvoj koji ih je trebao odvesti na, za njih, sigurnu teritoriju kod Travnika.

– Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 2018. na Korićanskim stijenama, a ukopan je 2019. godine. Pronašli smo pola glave, nekoliko kostiju s rebara, ruke. Hvala Bogu pa sam pronašla išta, jer sam se bojala da su ga razvukli psi gore po Vlašiću – kaže Mujkanović, koja se ni danas ne može pomiriti s gubitkom sina, visokog, crnog, vrijednog momka, kako ga opisuje.

Iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH) za BIRN BiH kažu da su na kolektivnoj dženazi u Prijedoru ove godine ukopane četiri osobe čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na Korićanskim stijenama. Prema podacima Instituta sa područja Prijedora do sada su pronađene i identifikovane 2.604 žrtve, dok se još traga za 572 osobe.

Od 11 sati u nedjelju Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša Prijedor ‘92, Udruženje logoraša Kozarac te Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba Vrbanja Kotor-Varoš obilježit će godišnjicu zločina na Korićanskim stijenama.

Iz Saveza logoraša Bosne i Hercegovine podsjećaju da je za ratne zločine na prijedorskom području, kao i za ovaj zločin, osuđen predsjednik Kriznog štaba općine Prijedor Milomir Stakić, na 40 godina zatvora.

– Dvostruka egzekucija je podrazumijevala prije svega kukavičko pucanje u leđa poredanih logoraša uz povike njihovih ubica, a zatim i pad u ambis Korićanskih stijena, iako je logorašima prethodno obećana razmjena. Prethodno su logoraši opljačkani od policajaca, a na kraju ovog čina, u ponor stijena su bacane bombe i sasipani rafali po tijelima logoraša. Laž, krađa, maltretiranje i ubijanje nevinih, oduvijek su bili ogledalo neljudi – navodi se u saopćenju Saveza logoraša BiH.

Darko Mrđa, bivši pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, priznao je da je lično učestvovao u izvođenju, čuvanju, sprovođenju, strijeljanju i ubistvima više od 200 nenaoružanih muškaraca na Korićanskim stijenama, za šta je osuđen na 17 godina zatvora. Samo 12 muškaraca je preživjelo.

U Sudu BiH je za ovaj zločin pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca. Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine su dobili Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja; Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Kazna od 15 godina zatvora je izrečena Željku Stojniću. Damir Ivanković je osuđen na 14 godina, Ljubiša Četić na 13, a Gordan Đurić na osam godina zatvora, i njima trojici su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje koje su potpisali s Tužilaštvom BiH.

Jusuf Arifagić, predsjednik Udruženja logoraša Kozarac, kaže kako su ostaci ljudi koji su strijeljani na Korićanskim stijenama pronađeni u više masovnih grobnica, te da još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci svih osoba koje su ubijene.

– Mi tragamo još za 550 ljudi s područja Prijedora, Kozarca i Brda. Imamo 200 skeletnih ostataka koji leže u hali Šajkovača u Sanskom Mostu i do danas se niko nije pojavio, niko nije dao krv da bi se oni mogli identificirati, što asocira da niko od porodica nije preživio – kaže Arifagić.

Među pronađem posmrtnim ostacima ubijenih na Korićanskim stijenama bilo je i pet osoba s područja Kotor-Varoši. Munevera Avdić, predsjednica Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba Vrbanja Kotor-Varoš, traži veću uključenost Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

– Za Kotor-Varoš još niko nije odgovarao. Još tragamo za 275 osoba. U jednom danu u selima Šiprage i Grabovica stradala je 161 osoba i gubi im se svaki trag. Nikoga nisu osudili – kaže Avdić te podsjeća kako se na Sudu BiH vodi nekoliko sudskih procesa po optužnicama za komandnu odgovornost.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije