Connect with us

USK

Građani Velike Kladuše i Cazina se žale: Na ovom graničnom prijelazu se čeka i do osam sati

Published

on

Na međunarodnom Graničnom prijelazu Maljevac nedaleko od Velike Kladuše, sjeverozapadnoj kapiji Bosne i Hercegovine, već 27 poslijeratnih godina satima se u kilometarskim kolonama čeka na prelazak državne granice s Hrvatskom.

I do osam sati u oba smjera, posebno u dane vikenda i za praznike, a tri do pet sati pri ulasku u BiH, požalili su se građani Velike Kladuše i Cazina koji žive i rade u zemljama EU i koriste isključivo ovaj granični prijelaz, piše Večernji.ba.

Gužve su posebno zamjetne posljednjih osam godina otkako je Hrvatska postala članicom EU jer je na GP-u Maljevac prelazak državne granice otežan zbog pojačanih kontrola, a susjedna nam država postala prvi filter prema EU.

To je sasvim razumljivo, ali nije razumljivo da se ništa ne poduzima na promjeni organizacije prelaska granice u kritičnim danima vikenda, praznika i ljetnih odmora kada se redovito formiraju kilometarske kolone i na prelazak granice čeka od tri do pet sati.

Zbog ovako duga čekanja na prelazak granice na GP-u Maljevac, bh. građani u dijaspori proživljavaju pravo mučenje i sve više odustaju od dolaska kući u Krajinu. Ovaj problem prepoznao je Rifat Dolić, vijećnik OV-a Velike Kladuše i uputio inicijativu za žurnu izradu informacije i uvrštavanju na dnevni red ove tačke na prvoj sljedećoj sjednici.

Inicijativa je odmah naišla na podršku i razumijevanje onih kojima je naslovljena i upućena te je s prijedlozima i zaključcima OV-a upućena Vijeću ministara BiH.

Ovaj problem nije u nadležnosti Općinskog vijeća, ali Vijeće i rukovodstvo Općine, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi imaju puno pravo organe vlasti na razini države upoznati s ovim problemom i tražiti da poduzmu korake na rješavanju. Dolić je odgovorne podsjetio da je i prije 15-ak godina, sa zastupnicima iz Velike Kladuše na višim nivoima i s tadašnjim čelništvom Općine, ovo pitanje pokretao u Parlamentu BiH.

Tim povodom organizirani su sastanci s predstavnicima Vlada RH i BiH te s predstavnicima državnih komisija za granicu i granične prijelaze BiH i RH.

“O ovom pitanju osobno sam s još dva zastupnika iz Unsko-sanskog kantona bio i na razgovorima u Zagrebu. Rezultat je bila odluka dviju država o rasterećenju GP-a Maljevac, tako da se bolje i brže organiziraju granične kontrole te da se otvore novi malogranični prelazi Plazikur – Drmaljevo i Obljaj – Bosanska Bojna. Nakon toga je protok granice popravljen i ubrzan, a RH je sa svoje strane granice izgradila cjelokupnu infrastrukturu za malogranični prijelaz Plazikur i djelomice infrastrukturu na malograničnom prijelazu Obljaj”, dodaje Dolić.

“Nažalost, BiH ni nakon 15 godina nije uradila apsolutno ništa od onoga što je dogovoreno. Velika Kladuša mora vršiti pritisak na Vijeće ministara i Ministarstvo vanjskih poslova BiH da se angažiraju na rješavanju ovoga pitanja jer je očito da opstrukcije za to prvo dolaze iz Sarajeva”, kaže Dolić.

“Vijeće i općinski organi trebaju formulirati zaključke i zahtjeve prema Vijeću ministara i javno vršiti pritisak da se ovo pitanje bar značajno unaprijedi jer stanje kakvo je danas na GP u Maljevac prelazi granicu održivosti i strpljenja”, ističe Dolić.

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

USK

Pretučen doktor u Domu zdravlja Ključ, policija uhapsila jednu osobu

Published

on

By

Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.

Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.

Kako saznajemo,  G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.

Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.

Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.

Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.

Nastavi čitati

Najčitanije