Connect with us

Sukob u Ukrajini

Guardian: Srpska krajnja desnica ima podršku Rusije da izazove probleme na Balkanu

Published

on

Britanski list Guardian objavio je analizu novinara i istraživača Bellingcata Michaela Colborna u kojem se osvrnuo na desnicu na Balkanu i vezama ovdašnjih političara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Na početku analize Colborn ističe kako se na svom sajtu bave istraživačkim novinarstvom i projektima praćenja krajnje desnice u centralnoj i istočnoj Evropi te da su tako došli do raznih saznanja.

“Na Balkanu vidimo kako krajnje desničare iz Srbije koji podržavaju rusku krvavu invaziju na Ukrajinu. Ove grupe ne samo da pomažu u raspirivanju vatre u podršci ruskom ratu, oni također primaju rusku pomoć da proguraju svoju opasnu agendu u ionako nestabilnom dijelu Evrope”, njihova je ocjena.

Kako se ruski rat u Ukrajini odugovlači, Kremlj na svojoj strani ima neke od najopasnijih krajnje desnih snaga na Balkanu. U aprilu 2022. hiljade Srba izašlo je na ulice Beograda da protestuje protiv podrške njihove vlade suspenziji Rusije iz Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija zbog njene invazije na Ukrajinu. Na mitingu su demonstranti mahali ruskim i srpskim zastavama i skandirali parole poput: “Srbi i Rusi – braća zauvijek!”

Protest u srpskoj prijestonici organizovali su ekstremno desničarska grupa Narodna patrola i njen lider Damnjan Knežević, koji je organizovao i nekoliko drugih proruskih skupova. Samo nekoliko nedjelja kasnije, Knežević i još jedan vođa Narodne patrole otputovali su iz Srbije u Rusiju. Tamo su proveli nedjelju dana, na poziv nekoliko ruskih medijskih organizacija – uključujući i onu koju vodi ozloglašeni Putinov saradnik Jevgenij Prigožin, piše Colborne na Guardianu.

Mnogi Srbi vjeruju da se Rusija dugo ponašala kao zaštitnik Srbije i njenih interesa, dvije zemlje dijele slovenske korene, a ljudi i u Rusiji i u Srbiji osjećaju da ih je zapad demonizovao. Knežević je tvrdio da je Rusija, zajedno sa Srbijom u jugoslovenskim ratovima 1990-ih, nepravedno predstavljena kao agresor kada samo pokušavaju da zaštite svoju etničku braću. Knežević i njegovi prijatelji preplavili su društvene mreže proruskim opomenama.

Ova podrška uključuje više od riječi ili samo skupova. U maju ove godine, mala neofašistička grupa Srpska akcija objavila je video na svom YouTube kanalu koji dokumentuje posjetu Sankt Peterburgu koju su imali nekoliko mjeseci ranije. Nekoliko pripadnika Srpske akcije otputovalo je tamo na poziv Ruskog carskog pokreta (RIM), koji je zvanično proglašen terorističkom grupom u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Na snimku, vođa RIM-a, Denis Gariev, puca iz pištolja i hvali se da godišnje podučava skoro 1.000 Rusa u centru za obuku pokreta.

Dan nakon što je Srpska akcija objavila taj video, Knežević se pojavio na konferenciji za novinare u Sankt Peterburgu. Sa njim je bio i Aleksandar Lisov, šef “srpsko-ruskog kulturno-informativnog centra” optužen za prijetnje antiputinovskim Rusima koji žive u Srbiji.

No, ono što je posebno zanimalo Colborna je gdje se odvijala konferencija – pres centar Patriot Media Group, medijskog konglomerata čiji upravni odbor vodi Prigožin. Patriot Media Group je bila jedna od tri medijske organizacije za koje je Narodna patrola tvrdila da ih je pozvala u Rusiju (druge su uključivale zloglasni ruski državni medij RT – za koji je Knežević dao studijski intervju – i prokremljanski tabloid Komsomolskaya Pravda).

“Prigožin je čovjek kojeg u Bellingcatu, nažalost, dobro poznajemo. On je bivši osuđenik i Putinov povjerenik koji podliježe američkim sankcijama i traži ga FBI zbog njegove navodne uloge u ruskom miješanju u izbore 2016. On je zaradio milijarde dolara od ruskih državnih ugovora i navodno kontrolira Wagner , privatnu vojnu kompaniju povezanu s brojnim navodnim ratnim zločinima u Africi i Ukrajini”, rekao je novinar.

On navodi da bi bila greška ignorisati odnose srpske krajnje desnice i Rusije kao besmislene ili nedostojne dalje pažnje, pogotovo kada se uzmu u obzir i protesti povodom Europridea.

“Organizacije za ljudska prava upozorile su ranije ove godine da je ekstremizam krajnje desnice u Srbiji u porastu, Europride, međunarodni LGBT događaj koji bi trebalo da se održi u Beogradu ovog mjeseca, suočio se sa nizom nasilnih prijetnji krajnje desnice, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će biti otkazan”, rekao je.

Zatim se dotaknuo situacije u regionu: “U susjednoj Bosni i Hercegovini, u kojoj nacionalističke tenzije prijete da rasture zemlju, u oktobru su izbori. Crna Gora, koja se od Srbije odvojila 2006. godine, uskoro bi također mogla imati nove izbore. Zemlju i dalje muče sporovi oko njenog nacionalnog identiteta, između Crnogoraca koji su više nastrojeni za nezavisnost i samoidentifikovanih Srba koji žele bliže odnose sa susjednom Srbijom. Tenzije sa Kosovom, koje je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine i u kojem živi mala srpska manjina, i dalje su najveća žarišta u regionu. Tajming je, nažalost, pogodan za srpsku krajnju desnicu da izazove probleme ako to želi – a imaju prijatelje u Rusiji da im pomognu”, zaključak je Colbornea.

On smatra i da je Rusija već počela da pomaže.

“Dokumentarni film na engleskom jeziku koji je nedavno emitovan na RT-u dao je platformu Kneževiću i drugim srpskim ekstremno desničarskim ličnostima da neosporno iznesu svoje stavove.

“Kao što Rusija oslobađa ruski svijet denacifikacijom i demilitarizacijom”, kaže Miša Vacić, ličnost krajnje desnice za koju se dugo tvrdi da je povezana sa Vučićem i njegovom vladajućom Srpskom naprednom strankom, “i mi Srbi imamo pravo, kroz specijalne operacije, da stvorimo svoj srpski svijet”.

Na kraju, Colborne upozorava da krajnju desnicu na Balkanu ignorišemo na našu opasnost.

Njihove ideologije su zasnovane na istim ogorčenjima i pritužbama koje su izazvale ratove za raspad Jugoslavije 1990-ih, ali su sada pronašli više ljudi širom svijeta, uključujući Rusiju, spremnih da ih ohrabre i podrže. Ne bi bilo prvi put – američki State Department tvrdi u nedavno deklasifikovanoj depeši da je Rusija potrošila 300 miliona dolara od 2014. da pokuša da utiče na političare i druge širom sveta, uključujući i Balkan. Rusija možda nije zapalila ovaj požar, ali je više nego srećna što je pomogla da ga potpali.

klix

Sukob u Ukrajini

VIDEO Šta sve treba biti rusko: Medvedev objavio kartu svoje vizije istoka Evrope

Published

on

By

Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Rusije i saveznik predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina dio Rusije i isključio mirovne pregovore s aktualnim ukrajinskim vodstvom.

U huškačkom govoru u južnoj Rusiji Medvedev je kazao da će Rusija nastaviti sa “specijalnom vojnom operacijom” sve dok druga strana ne kapitulira, dodavši da će se “historijski dijelovi Rusije vratiti kući”.

Medvedev je govor održao ispred karte Ukrajine koji prikazuje tu zemlju kao krnji teritorij stiješnjen uz Poljsku, s Rusijom koja u potpunosti kontrolira istok, jug i obalu Crnog mora.

“Jedan od bivših ukrajinskih vođa je u nekom trenutku rekao da Ukrajina nije Rusija. Taj koncept mora zauvijek nestati. Ukrajina je definitivno Rusija”, rekao je Medvedev.Bivši ruski predsjednik je isključio mogućnost mirovnih pregovora s aktualnim ukrajinskim vodstvom na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i poručio da će svaka buduća ukrajinska vlada, ako bude htjela pregovarati, morati prepoznati novu realnost na terenu.

“Teritoriji na obje obale Dnjepra dio su ruskih strateških i povijesnih granica. Zato su svi pokušaji da ih se nasilno promijeni, da se žive odsjeku, osuđeni na propast”, ​​dodao je Medvedev.

Osvrnuoi se i na odnose Istoka i Zapada optuživši američke specijalne snage i vojne savjetnike da vode rat protiv Rusije te je dodao da su odnosi Moskve i Washingtona gori nego tokom Kubanske krize 1962.

klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Putin drži godišnji govor i prijeti nuklearnim otužjem: NATO se sprema napasti Rusiju

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u 10 sati po našem vremenu je započeo svoj 19. govor o stanju nacije. Tradicionalno, ključne teme obraćanja nisu bile prethodno objavljene. Međutim, Putin je najavio da će tokom govora zacrtati glavne zadatke za sljedećih šest godina.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istaknuo je kako je Putin osobno pripremao govor i da je imao “desetke telefonskih kontakata i susreta u četiri oka” s ministrima, zamjenicima premijera i drugim vladinim dužnosnicima.

Obraćanje će biti direktno prenošeno na federalnim televizijskim kanalima i ekranima na otvorenom u velikim gradovima. Na svečanost je pozvano oko 1.000 ljudi.

Među njima su članovi oba doma ruskog parlamenta, dužnosnici vlade i predsjedničke administracije, čelnici ustavnog i vrhovnog suda, guverneri, predstavnici vjerskih organizacija, diplomati i novinari, ali i sudionici “specijalne vojne operacije”.

Zapadna Rusija mora biti “odgovarajuće zaštićena” nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku, kaže Vladimir Putin. Snage NATO-a se “pripremaju napasti naš teritorij”, tvrdi on, koristeći “najučinkovitije i najbolje moguće snage za to”. Putin dodaje da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čime bi se suočila.

Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovom teritoriju”, kaže Putin, dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti upotrebu nuklearnog oružja”. “Zar oni to ne razumiju?” dodaje.

Putin kaže da zapadne zemlje misle da su “vrhovne”.

Rusofobija zasljepljuje ljude i lišava ih njihovih racionalnih sposobnosti. Ključno je da ovo zemlje razumiju: Bez Rusije nema čvrstog mira u svijetu”, dodao je. “Bez suverene, snažne Rusije, jak svjetski poredak je nemoguć“, kazao je.

Također je rekao da Rusija planira izgraditi novu globalnu financijsku infrastrukturu, slobodnu od politike, s “prijateljskim zemljama”.

“Bez naših palih heroja, pobjeda ne bi bila moguća. Pozivam na minutu šutnje za njih”, kazao je Putin na početku.

Takozvani Zapad sa svojim kolonijalnim težnjama pokušao je učiniti nama što i drugim regijama u svijetu, uništiti nas iznutra. Kao što su uspjeli Ukrajinu i mnoge druge, ali ne i nas. Ostali smo snažni, pobijedili smo. Dokazali smo da je naše tisućljetno zajedništvo jače od svih napada“, dodao je Putin.

Napad na Ukrajinu je nazvao borbom protiv ukrajinske i zapadnjačke agresije.

Sve nas to inspirira i daje samopouzdanje da zajedno možemo sve. Zajedno ne samo da smo pobijedili globalnu pandemiju nego i da je naše društvo suosjećajno, hrabro i složno. Što se pokazalo i tijekom agresije s kojom se borimo. I naša industrija pokazala je otpornost, bitnu za našu konačnu pobjedu. Želim se zahvaliti svim poduzetnicima koji su pomogli našim herojima na prvim linijama“, kazao je Putin.

Završivši s kritiziranjem svojih neprijatelja, Putin sada hvali ruske saveznike i njihovu politiku, kao što je inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u Kini. Spominje potrebu stvaranja “novih dodirnih točaka” s arapskim zemljama i narodima u Latinskoj Americi i Africi.

Od sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Rusija je pogođena valovima sankcija iz Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, uključujući onemogućavanje ruskim bankama da pristupe normalnim trgovinskim sustavima i prestanak kupnje ruske nafte i plina.

N1

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kadirov stigao kod Putina: “Čečeni su spremni, čekamo zapovijed”

Published

on

By

ČEČENSKI vođa Ramzan Kadirov objavio je na svom Telegram kanalu kako se danas u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i izvijestio ga o najvažnijim područjima razvoja Čečenske Republike, prenosi ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

“Danas sam se u Moskvi sastao s vrhovnim zapovjednikom, predsjednikom Rusije Vladimirom Vladimirovičem Putinom. Šefa države zanimali su socio-ekonomska situacija u Čečenskoj Republici i planovi razvoja regije za 2024. godinu”, napisao je Kadirov.

“Izvijestio sam ga o najvažnijim područjima razvoja republike koja zahtijevaju pozornost i sudjelovanje federalne vlade… Kao i uvijek, Vladimir Vladimirovič nijednu temu nije ostavio bez pažnje. Svaki takav sastanak odvija se uz potpunu uronjenost našeg predsjednika u procese unutar Čečenske Republike i završava donošenjem uravnoteženih i promišljenih odluka”, dodao je.

Tvrdi kako je izvijestio Putina o borbenom statusu jedinica u zoni “specijalne vojne operacije”, odnosno o uvjetima službe, borbenom statusu jedinica u zoni na fronti. “Spomenuo sam mu i punu spremnost pričuvnih (čečenskih) postrojbi da u svakom trenutku po prvoj zapovijedi krenu u zonu specijalne operacije”, istaknuo je.

Zahvalio Putinu na “izdvojenom vremenu”

“Vladimir Vladimirovič visoko cijeni postignuća čečenskih boraca i njihov doprinos tijekom specijalne vojne operacije te me zamolio da im prenesem riječi zahvalnosti, iskrene čestitke i najbolje želje u vezi s Danom branitelja domovine”, poručio je Kadirov.

Prema riječima čečenskog vođe, svaki sastanak s Putinom je plodonosan, a na temelju njegovih rezultata donose se odluke važne za razvoj Čečenije.

“Zahvaljujem Vladimiru Vladimiroviču na izdvojenom vremenu, apsolutnoj podršci i svim pokrenutim pitanjima te riječima zahvalnosti upućenim borcima i cijelom čečenskom narodu. Takva osjetljiva pažnja predsjednika Rusije izaziva poštovanje i osjećaj ponosa za našu veliku Rusiju”, zaključio je Kadirov.

Nastavi čitati

Najčitanije