Kritike na Face TV i Senada Hadžifejzovića, a sad su kao sporno ‘otkrili’ da je Face TV imao predizborni program u danima kada su poplave poharale Hercegovinu.
Urednik i voditelj Centralnog dnevnika Senad Hadžifejzović sinoć je odgovorio svim kritičarima, a posebno portalu SB.
Hadžifejzović je otkrio da je njegova televizija uplatila 25.000 KM za područja pogođena poplavama.
Prenosimo njegovu objavu u cijelosti:
Svi vodeći, glavni, najčitaniji portali u regionu: “Index”, “Jutarnji”, “24 sata”,” Informer”, “Kurir”, “Blic”… u prvi plan, glavnu vijest, na udarno mjesto postavljaju vijesti, analize o katastrofi u BiH, samo sarajevska “Slobodna Bosna” ignoriše katastrofu Bosne, žrtve, užas i u prvi plan, vijest dana (!) postavlja svoju laž, podmetačinu o FACE-u. To nije zabilježeno u novinarskoj historiji: dok naša zemlja bukvalno klizi i zatrpava i ubija Bosance, “Slobodna Bosna” objavljuje svoju vijest dana: ko je i zašto bio gost na FACE-u. I laže!
Kako je moguće, da li se ikada, igdje u svijetu desilo da neki medij, u danu nacionalne katastrofe, tragedije i užasa, umjesto jedne i sto vijesti o nesreći, mrtvima, nestalima u Jablanici, Fojnici, Kreševu, Kiseljaku… sve to ignoriše i kao vijest dana (nekoliko sati je na portalu bila udarna vijest dana) objavi ko je bio gost u programu FACE-a?! Ne, nikada, niko, nijedan medij nije tako ponizio, obezvrijedio, ignorisao žrtve nacionalne katastrofe!
Ne, u historiji, nikada, nigdje, nijedan medij u svijetu ovo nije uradio: potpuno ignorisao katastrofu, mrtve, žrtve, užas i kao prvu – udarnu vijest objavio nešto sasvim nevažno – ko je bio gost na nekoj televiziji?! Takvo ignorisanje svoje, nacionalne tragedije nikada nije zabilježeno! Da li je “Slobodnoj Bosni” samo trebao još naslov: ”Briga nas za mrtve u Jablanici?”.
Naravno, u prvi plan – odmah do ovog prvog plana, “Slobodna Bosna” postavlja drugu – po njihovom interesnom kriteriju – “vijest dana” – šta je neki kandidat-bandit iz neke bande rekao na nekoj drugoj televiziji… to su novinarski banditi! Pardon, nisu novinari, već banditi.
Kako mediji mogu pomoći? Ako je milioner Zdravko Čolić mogao poslati humanitarnu pomoć, čak čitav kamion – cisternu vode… Ako je milioner Vaha Halilhodžić mogao poslati Jablanici 50.000 maraka… Ako može košarkaš Musa, koji ima milione, uplatiti 10.000… Ako svi sportisti koji imaju milione uplate 0 maraka… Ako “Slobodna Bosna”, koja ima marketing, ne uplati ništa… Ako mnogi mediji koji imaju višemilionski marketing, budžet i bogate vlasnike i sponzore uplate 0… onda mi – FACE – koji imamo milione… i milione… milione kredita – možemo uplatiti 25.000 maraka. Za Jablanicu – deset, za Fojnicu, Kreševo i Kiseljak po pet. Novac ide direktno na račune ovih gradova. Stid me da ovo pričam i objavim. Dajemo – od onoga što nemamo… stalno. I šutimo. Ali moraš ponekad odgovoriti bezobraznicima. Pozivamo medije da i oni uplate pomoć direktno. Ko koliko može. I više od nas.
Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju godišnje ode oko 15 hiljada radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. Prethodnih nekoliko dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom BiH. Ostajemo li bez radne snage?
Vozač. Potom poslovođa voznog parka u firmi. To je put Dragana Blagojevića, radnika iz Banjaluke, koji je prošao tokom 10 godina rada u Sloveniji. Kaže, nije bilo jednostavno, piše BHRT.
“Tada sam otišao kao vozač. Nije bilo tako jednostavno kao sada. Bilo je na početku malo više truda. Trebalo je svega, više odricanja”, Dragan Blagojević, radnik iz Banje Luke.
Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni radnici. Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini.
“Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Onda specijalisti porodične medicine. Isto tako. Mi imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora”, kaže Helena Blažun Vošner iz Doma zdravlja u Mariboru.
Minimalna neto plata u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 eura. Prosječna 1.500 eura. Našim radnicima u Banjaluci se predstavilo 47 poslodavaca.
“Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno. Imamo promet i skladiščenje, predjelovanje djelatnosti. Turizam, gradbeništvo i tako dalje”, kaže Anka Rode iz Zavoda za zapošljavanje Slovenije.
Od 2013. godine i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.
“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.”
Loši uslovi rada, niska primanja. Politička nestabilnost i visok stepen korupcije. To motiviše radnike iz Bosne i Hercegovine da traže stabilnije okruženje za svoju porodicu. Za to vrijeme uvozićemo strane radnike.
Meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za četvrtak, 7. novembar, najavljuju u većem dijelu naše zemlje da se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove magla ili niska naoblaka, koja ponegdje može biti i dugotrajna. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 21 °C.
U Sarajevu prije podne magla ili niska naoblaka, a u ostatku dana pretežno sunčano. Jutarnja temperatura zraka oko 1, a dnevna oko 10 °C.
Ipak, to vrijeme ne bi trebalo dugo potrajati jer italijanski meteorolozi u medijima već u srijedu, 6. novembra, upozoravaju građane na prodiranje hladnijih vjetrova s Balkana, piše Ilmeteo.
Oni najavljuju da se u narednim danima očekuju značajnije atmosferske promjene prema dugoročnim prognozama koje nudi europski model ECMWF, piše Meteotoscana.
Analizirana slika prikazuje anomaliju geopotencijalne visine na 500 hPa, što je ključni pokazatelj za prepoznavanje područja visokog i niskog pritiska u atmosferi, te za procjenu temperature i stabilnosti vremenskih prilika.
Prema njihovoj karti, sljedeći će dani donijeti negativnu anomaliju, označenu plavom bojom, koja zahvaća veći dio središnje i zapadne Europe te se proteže i prema Italiji.
Ova atmosferska depresija signalizira nestabilne vremenske uvjete i hladnije temperature u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1979. do 2010. godine. Očekuje se da bi ova negativna anomalija mogla dovesti hladne zračne mase iz sjevernih ili istočnih dijelova Europe prema Mediteranu.
Posljedica toga moglo bi biti zahladnjenje, donoseći hladnije i potencijalno znatno ispodprosječne temperature.
Ako se takva konfiguracija zadrži duže vrijeme, Italija, a i Bosna i Hercegovina kao i susjedne zemlje regiona bi već u novembru mogle doživjeti niz arktičkih prodora s ranim zimskim uvjetima.
Meteorolozi pozorno prate situaciju jer trenutne anomalije pristiska sugeriraju dinamičnu zimu s mogućim epizodama intenzivnog hladnog vremena prije uobičajenih sezonskih hladnoća, piše Meteogiornale.
“Od Trumpa možemo očekivati i najcrnje scenarije! On je notorni populist!”, ističe Vlado Vurušić.
Vurušić: “Amerika se sigurno neće prestati baviti Balkanom i svim ostalim kriznim žarištima na svijetu, jer je to Amerika… Administracija će, naravno, obratiti pažnju na Balkan jer smo važan igrač! Možemo očekivati da Trump napravi sve i ništa! Ne bi iznenadilo da Trump u nekom trenutku kaže: ‘RS ima pravo da se otcijepi!’ On to može reći! Ne bi nas iznenadilo ni da pojača sankcije protiv Milorada Dodika!”
Cijelo gostovanje vanjskopolitičkog analitičara “Jutarnjeg lista”, Vlade Vurušića, pogledajte u videoprilogu.