Connect with us

BiH

Hadžikadić: Ostajem u utrci za člana Predsjedništva BiH, Bećirović nije ono što BiH treba sad

Published

on

“Donio sam konačnu odluku da ću biti u utrci za člana Predsjedništva BiH. To sam obavijestio i Platformu za progres i Koaliciju država, i stvarno su mi pružili iznimnu podršku”, otkrio je ovo u intervju za Raport Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres.

Proteklih nekoliko dana Hadžikadić zajedno sa članovima Paltforme za progres obilazi bh. građane koje žive u inostranstvu. Kaže da ima jasan cilj, a to je da što više ljudi budi svjesni da moraju da glasaju.

Između ostalog, u razgovoru za Raport osvrnuo se na politički kolaps, ali i “baje” koji su Bosnu i Hercegovinu, kako kaže doveli do ovakve situacije. Govorio je i o predizbornoj kampanji, očekivanjima i nadi, ali i planovima za budućnost.

Donio sam konačnu odluku

Po drugi put ste kandidat za člana Predsjedništva BiH. Na prošlim Općim izborima imali ste skoro 60.000 glasova. Mislite da možete povećati sada taj broj?

Siguran sam da će ovog puta biti veći broj. Ima nekoliko razloga zbog kojih mislim da ću imat bolji rezultat. S jedne strane povećana je moja prisutnost u medijima, a s druge strane u ovom momentu kada se stvorila jedna bipolarna atmosfera, otvorio se prostor za ljude koji zaista nisu zadovoljni stanjem niti ponudom. Smatraju da ukoliko nema trećeg kandidata, ne trebaju ni da izlaze na izbore. Ima mnogo nezadovoljnih trenutnom pozicijom, ali i opozicijom. Uistinu, veliki broj onih koji su apstinirali od izbornog procesa i sada se vraćaju zato što postoje neke opcije koje donose stvarnu promjenu.

Građani su očekivali veći i bolji izbor kandidata. Nametnuta je tema da su ovi izbori protiv nekog, a ne za nešto. Ta teza ne odgovara ljudima koji stvarno razmišljaju o budućnosti BiH. Mnogi su počeli vjerovati da je važno da se uklone nacionalisti, što jeste važno, ali pojedini ljudi shvataju da je još važnije da se nacionalisti uklone sa dobrim programom, dobrim rješenjima za državu. Tek tada se može govoriti o stvarnom boljitku. Dva kandidata bore se protiv nečega, a ne za vrijednosti, programe, ciljeve i ono što će dobro donijeti državi i samim građanima. Mislim da bilo koje nametnuto rješenje, zapravo nije rješenje. Naš problem je što Izborni zakon ne dozvoljava izborni krug. U tom slučaju bi bilo uredu da se pojavi što više kandidata sa što boljom ponudom, a onda da se u drugom krugu bira najbolji od dvije opcije.

S obzirom da niste vlast, nemate alate koje vlast donosi, kako mislite mobilizirati građane? Realno im u ovo zadnje četiri godine niste ništa mogli ponuditi.

Tačno je to što ste rekli. Mogli smo ponuditi samo na onom nivou gdje smo bili, a to su lokalni vijećnici. Mi imamo agresivne, konstruktivne, vrijedne mlade vijećnike koji su u mnogim sredinama doprinijeli da se promijeni paradigma razmišljanja o vlasti. Međutim, shvatili smo jednu bitnu stvar, a to je da ništa ne može zamijeniti rad na terenu.

Tačno je da pošto nismo na nivoima vlasti, mediji nas u pojedinim momentima često i zaborave. Moramo doći do svakog čovjeka, pogledati ga u oči, rukovati se i razgovarati sa njim. Za nas je izazov jer smo mlada stranka koja nema razvijenu infrastrukturu. Trenutno smo u dijaspori već sedmi dan. Išli smo u Holandiju, Švedsku Švicarsku, Norvešku, a sada smo u Njemačkoj. Planiramo putovati u Austriju. Prošli smo BiH uz duž i poprijeko, ali planiramo ponovo. Stalno smo na putu kako bi razgovarali sa našim ljudima. Želimo da kroz direktni kontakt sa građanima, oni steknu povjerenje u nas.

Kakva je povratna reakcija naših ljudi iz dijaspore?

Mogu da kažem da je fantastična. Istina je da dođu u jednu ruku ljudi koji znaju za Platformu za progres, ali s druge strane dolaze i oni koju su u drugim strankama. Naša glavna poruka je da glasaju, bez obzira za koga, ali da glasaju. Bitno nam je da oni svi odu kući sa željom da glasaju, te da imaju povjerenja u nas. Drago nam je da oni odu sa spoznajom zbog čega su bitni te zbog čega je dijaspora važna za procese u BiH.

Kakav je plan aktivnosti za naredni predizborni period?

Planiramo da imamo seriju tribina po gradovima BiH kako bi razgovarali o konkretnim rješenjima. S druge strane, imat ćemo i medijsku kampanju. Svakako tu su i sastanci sa privrednicima, koje želimo da upoznamo sa sa našim rješenjem za privredu, ali i da čujemo njihove planove i rješenja. Zasigurno nas čeka jedan dinamičan period. Osim što građane upoznajemo sa našom porukom, želimo i pripremiti ljude koji će da prate izborne procese. Oni će učestvovati u radu i nadgledati rad biračkih odbora. Želimo da nađemo adekvatne ljude, te da ih edukujemo kako bi zaštitili naše glasove što je zaista potrebno u izbornom procesu koji je zastupljen u BiH.

Vaša izjava da je moguće i da povučete kandidaturu je izazvala veliku pažnju. Da li još uvijek razmišljate o tome?

Ne razmišljam više o tome. Donio sam konačnu odluku da ću biti u utrci za člana Predsjedništva BiH i to sam saopštio i Predsjedništvu Platforme za progres i Koaliciji Država. Moram da kažem da su mi pružili iznimnu podršku. Bit ću kandidat.

Zbog čega ste mislili odustati?

Razmišljao sam da odustanem jer nisam htio da budem, kao što su neki rekli prepreka u ovoj borbi da se ukinu nacionalisti, govorim o Federaciji. Opozicija je to nametnula kao svoju temu, da se glasa protiv nekog. Rekao sam da ću se povući jedino ako mi tzv. opozicija pokaže njihov program te daju priliku da komentarišem njihov program i učestvujem na njegovoj izradi. To se ništa nije desilo, niti je došlo do bilo kakvog razgovora. Onda sam shvatio da je ovo sve samo marketinška tzv. promjena. Radi se samo o tome da se skine jedna vlast, a dođe druga. Mislim da će se ponoviti scenarij iz 2010. godine kada je SDP došao na vlast i nakon četiri godine nacionalisti su se vratili. Također, dobio sam i veliki broj poruka da ne trebam da se povlačim jer ako ostanu dva kandidata neće birati između jednog ili drugog, jednostavno neće glasati. Rekli su mi da ovo nisu njihovi ljudi i da ne žele da ih oni predstavljaju.

Određen dio građanstva želi iskrenu i normalnu promjenu na bazi principa o kojima mi govorimo. Zato sam odlučio ostati u utrci. Naša pobjeda će biti ako budemo imali više glasova nego prošli put bez obzira na konačni ishod. Želimo da pokažemo snagu ljudima i nadu da će to u budućnosti rasti da bi došli do iskrenih promjena u BiH.

Sve je ostalo samo na ideji

Mi imamo informaciju da se razgovara/pregovara čak o svojevrsnom ujedinjenu ili zajedničkom nastupu Platforme za progres sa Našom strankom. O čemu se tu radi?

To su bili neki interni procesi. Razgovarali smo o mogućem zajedničkom nastupu na izborima. Mislili smo da kreiramo zajedničke liste, ali problem je ostao što oni podržavaju jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a Platforma za progres drugog. To je onda onemogućavalo da imamo zajedničke liste i na kraju se to neće desiti. Mi smo govorili o zajedničkom nastupu na nekim nivoima, a ta ideja je došla iz lokalnih organizacija. Razmišljali smo o nekom organizovanijem pristupu na izborima, jer imamo slične programe i vrijednosti. Međutim, ostalo je samo na ideji.

Denis Bećirović važi za favorita u utrci za člana Predsjedništva BiH. Kako Vi gledate na njegovu politiku, šta je to što je dobro odnosno loše?

Denis Bećirović se čini kao veoma pošten čovjek. Iskren da budem nikada nisam čuo neke afere za njega ili o njemu. Međutim, ono što je problem kada je riječ o Bećiroviću je taj što je on u politici duže od 25 godina i njegov način borbe je bio putem otvorenih pisama koja su mi djelovale populistička. Sve njegove inicijative koje imao na određenim nivoima vlastima bile su takve da se odmah znalo da neće proći, ali su samo dobro djelovale u javnosti. Jednostavno imam osjećaj da će nastaviti retoriku podjele u BiH i da nećemo ići ka toj integraciji.

Hoćete da kažete da on nije prava osoba za člana Predsjedništva BiH?

Bojim se da nije on osoba za ovo vrijeme. Mislim da je dobar čovjek, pametan, elokvetan, ali on nije ono što BiH treba u ovom kompleksnom vremenu.

Nije dovoljno kreativan i sveobuhvatan u svom shvatanju. Ovdje je potrebna osoba za sistemsko rješenje i to je ono što meni daje snagu da razmišljam da ja mogu doprinijeti. Razmišljam o sistemima posljednih 25 svojih istraživačkih godina. Sve se mora sagledati.

Kako komentarišete oštre sankcije koje su stizale u posljednje vrijeme od SAD. Mislite li da će ih biti još?

Sankcije su uvijek minimalno rješenje i probni balon. Sankcije imaju efekta, ali nikada nisu same dovoljne. Drago mi je da su SAD bile prve koje su počele proces sankcija. Moramo biti svjesni da ovdje neće biti rješenja bez SAD. Evropa je kasnila i kasni. Dugo treba da sankcije djeluju. One su potrebne i predstavljaju upozorenje. Nakon rata u Ukrajini Evropa se čini da je spremna da odlučnije djeluje u BiH. Vidjeli smo da je Christian Schmidt počeo da djeluje ozbiljnije, sada je omogućio i da izbora bude. Mislim da će biti više sankcija i konkretnijeg djelovanja Evrope u BiH.

Kako komentarišete sve probleme koji su bili zbog finansiranja izbora, ali i odluku OHR i visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je osigurao finansiranje predstojećih izbora? Mnogi su stava da je i to bila vještačka kriza, da su ustvari svi znali da će biti izbora…

Bio sam ubijeđen da će biti izbora i da će se oni održati kada je predviđeno. Kada god gledam naše političare ja vidim ljude koji testiraju volju onih koji imaju stvarnu moć i koji žele da pomaknu granice u svoju korist. Sve krize koje su izazvane bile su testovi volje, međunarodne zajednice ali i domaćih političara i građana. U ovom pokušaju se htio dobiti izborni zakon, zapravo izmjene Izbornog zakona. Odličan je uslijedio odgovor međunarodne zajednice. Neka dobije svako po prstima ono što zaslužuje,i neka se stvari dese onako kako se moraju desiti u demokratskom društvu. Jednom kada se odgovori čvrsto, takvi potezi se više ne dešavaju.

Državu gledaju kao bankomat

Je li nam nedostajlo više tih “čvrstih odgovora”?

Apsolutno. Naši ljudi koji su diktatori, baje koje tek kada dobro ošamariš postaju fini ljudi. Za takve ljude treba te stvari da se dese, kako bismo kao društvo prodisali. Kada to uradimo možemo da počnemo sa snagom argumenta kroz demokratski proces, da razgovaramo šta je najbolje za državu, za svakog građana.

Puno se posljednjih dana govori o odnosu SDA i HDZ-a, odnosno SNSD-a. Dok se lideri ovih stranaka u javnosti prepucavaju, njihove vlade i kadrovi odlično sarađuju. Kako Vi vidite taj odnos?

Taj odnos je veoma funkcionalan. Imaju izvanredan način da bez kampanje, vode kampanju cijelo vrijeme jer su okupirali medije. Gledaju državu kao bankomat, pravosudne institucije su njihove, sve je njihovo i oni nemaju razloga da to mijenjaju.

Imam osjećaj da je sve dobro, fantastično orkestrirano i da mi živimo u jednom reality programu. Nešto mora da se promijeni. Bojim se i da ova priča o “hajmo glasati protiv nekoga” ide ka istom smjeru. Sve je ovo reality program, koja treba da se zamijeni i ode sa naših TV ekrana. Napokon treba da krenemo razgovarati kao normalni ljudi.

Kako gledate na sastanak koji je održan u Briselu? Mnogi kažu da bi nam taj sporazum mogao donijeti kandidatski status u EU?

Kada Evropa bude željela da nam da EU status to će se i desiti. Nikakav ovakav sporazum neće nam zaista pomoći. Dragan Čović je je ostao u hotelu jer je htio da ovaj sastanak pretvori u razgovor o Izbornom zakonu i legitimnom predstavljanju.

Mislim da se ne može ništa površno raditi, jer onda ne može da dođe do pomaka. Rješenje siptoma nije rješenje bolesti, moraju se liječiti uzroci. Jesmo li mi ovakavi za Evropu? Mi nismo spremni za to, a ne možemo biti zbog te tri nacionalističke stranke koje nas drže kao taoce u nekim tzv. etnčkim tezama. One su po meni vještački proizvedene.

BiH

Šokantne informacije: Tužilaštvo BiH tvrdi da je organizovana kriminalna grupa imala namjeru “preuzeti državu”

Published

on

By

Danas je u Sudu BiH održano i drugo ročište u okviru predmeta “Black Tie 2” na kojem su iznesene šokantne tvrdnje tužitelja, a u nastavku se očekuje i izlaganje odbrane.
Mjere pritvora pred Sudom BiH, na ročištu koje vodi sutkinja Tatjana Kosović, se traže za Adnana Smajlovića, Sancheza Jukića, uposlenicu zeničke bolnice Aidu Halać, uposlenika zeničke bolnice ginekologa Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemčića, Elmira Sarića, Smajila Šikala, pripadnike FUP-a Mustafu Selmanovića, Vahidina Munjića, Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića te Seada Preljevića, Davora Curla, Gordana Memiju i Edina Kačara (OSA).Spomenuti osumnjičeni se terete za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, zloupotrebe položaja, primanje nagrade i drugih oblika koristi.

Prema navodima tužitelja Sanjina Kulenovića u istrazi u ovom predmetu osim domaćih institucija učestvuje i američki FBI, DEA i Europol.

Prema navodima tužilastva od 2016. do 2021. godine organizovana kriminalna grupa na čijem je čelu bio Adnan Smajlović je pribavljala i prala novac koji je stečen trgovinom droge u okviru kartela “Tito i Dino”. Riječ je o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je djelovala na području više država među kojima su BiH, UAE, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Južna Amerika, Južnoafrička Republika i druge zemlje.

Prema navodu Tužilaštva BiH riječ je osobama koje su se pridružile tj. organizovale preko Sky aplikacije. Sve osobe u Sky aplikaciji su komunicirale preko kriptovanih imena kao što su Aristotel, Lucky Luck itd.

Prema navodima tužitelja, osobe Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela dok su ostali članovi grupe djelovali po njihovim uputama. Tužilaštvo smatra da je to vidljivo i iz presuda suda u Rotterdamu protiv Gačanina. Također tvrde da je Edin Gačanin osiguravao logistička sredstva te da je pranje novca stečenog trgovinom drogom rađeno preko više pravnih lica.

Između ostalog naveden je primjer od 2020. godine kada je Smajlović raspolagao novcem u iznosu od 500.000 KM koji mu je poslao Edin Gačanin.

Ostali članovi kriminalne grupe su uzimali novac od Smajlovića te je on o tome obavještavao Gačanina.

Tužilaštvo navodi da su članovi grupe nastojali ostvariti i politički utjecaj te da su planski radili na tome i to sve u cilju “preuzimanja države”.

Kako bi ostvarili taj cilj stupali su u kontakt s lokalnim političarima nudeći i finansijsku podršku.

Članovi kriminalne grupe su savjetovali i formiranje udruženja građana kako bi ostvarili politički utjecaj te je iz njihove Sky komunikacije vidljivo da su se često zanimali za političku situaciju.

U tom kontekstu je istaknuta uloga Haris Behrama koji je u Mostaru formirao udruženje građana “Brankovac”.

Tužilaštvo je izdvojilo i to da je biznismen Gordan Memija platio spomenutim pripadnicima FUP-a angažman kao fizičko osiguranje Edina Gačanina prilikom njegove posjete Sarajevo (Kadić, Čatić i Druškić).

Vahidin Munjić se kao v.d. direktora FUP-a tereti da jod 2016. do danas nije izvršio službene dužnosti s obzirom da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko osiguranje osobi za koju su morali znati da je sigurnosno interesantna ličnost.

Upravo kod Gordana Memije, prema navodima tužitelja, je pronađen veći broj materijalnih dokaza.

Obrazložena je uloga pripadnika OSA-e Edina Kačara, pa tužilaštvo tvrdi da je on bez ovlaštenja predao službene dokumente pribavivši korist od 100.000 KM. Tužilaštvo tvrdi da je riječ o dokumentima koji se odnose na organizovani kriminal te da je time nanijeta šteta BiH kao državi.

Tužilaštvo je također objasnilo na koji način se “prao” novac kroz nabavku uniformi za pripadnike FUP-a. Naime, uniforme su kupljene preko kompanije “Rhea Express” vlasnika Ermina Alamerovića koji je također osumnjičen u ovom slučaju. Riječ je o uniformama koja je kupljena od firme iz SAD-a preko “Rhea Expressa” i da je te uniforme FUP zadužio. Upravo je Alamerović priznao krivično djelo, a to je učinio i još jedna od osumnjičenih – Nedžad Suljević.

Podsjećamo da su za Suljevića i Alamerovića zatražene mjere zabrane.

Ono što je tužilaštvo također izdvojilo jeste da je pronađena obimna dokumentacija za koju su naveli da je analiziraju američki FBI i DEA.

Govoreći o izvršenim pretresima navedeno je da su pronađeni i satovi čija vrijednost premašuje više od 20.000 eura, pištolji, skupocjeni automobili itd.

U obrazloženju zašto traže pritvor za navedene osobe, tužitelj Kulenović je naveo da postoji opasnost od bjekstva.

Podsjetimo, na prvom ročištu za pet osumnjičenih koji su uhapšeni u akciji “Black Tie 2” su zatražene mjere zabrane i pušteni su na slobodu. To su Boško Jerković, Ibro Miladin, Nedžad Suljević, Armin Alaomerović i Adna Helić.

Prije dva dana su uhapšene 23 osobe u Bosni i Hercegovini zbog potencijalne povezanosti s Edinom Gačaninom, narkobosom iz Dubaija.

klix

Nastavi čitati

BiH

Evo koji će sve dani u BiH biti neradni za praznike u maju

Published

on

By

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti

Povodom Međunarodnog praznika rada u Bosni i Hercegovini neradni dani će biti srijeda i četvrtak, odnosno 1. i 2. maj 2024. godine.

Za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti, u dane pravoslavnog Vaskrsa, neradni dani biće 03.05. (pravoslavni Veliki petak), 05.05. (dan Vaskrsa) i 06.05.2024. godine (Vaskršnji ponedjeljak).

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane.

U skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske neradni dan u tom entitetu je i četvrtak 9. maj 2024.godine, kada se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, dok se u Federaciji BiH taj dan praznuje radno.

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Kako su obavijestili iz Vlade RS, načelnik opštine odnosno gradonačelnik će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade i u dane praznika RS i u kom obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

Najčitanije