Connect with us

Sukob u Ukrajini

Haos u Njemačkoj: Navala na kamine i peći na drva. Na njih se čeka i po godinu, a sve zbog skupe struje i nestašice plina

Published

prije 2 godine

on

Kamin i peći na drva postali su vruća roba u Njemačkoj nakon početka rata u Ukrajini. Masovno se naručuje ugradnja kamina i peći na drva, a prema tvrdnjama Centralnog udruženja za sanitarije, grijaća tijela i klimatizaciju (ZVSHK) u Sankt Augustinu, potražnja za grijanjem na drva eksplodirala je nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jesen je pred vratima i Nijemci se boje moguće nestašice plina, a struja je sve skuplja pa se traže alternativni izvori grijanja.

Potražnja je vrtoglavo porasla zbog strelovitog rasta cijena električne energije, isporuka kasni u cijeloj Europi zbog poremećaja u opskrbnim lancima, a uslijed nestašice sirovina koja slijedi pitanje je koliko Njemačka uopće može opskrbiti kupaca.

U Njemačkoj postoji 2.000 firmi koje se bave proizvodnjom peći. Interes za ugljenom, ogrjevnim drvom i pećima sve je veći te se stvaraju redovi ispred prodavaonica kamina i peći na drva. Tako barem tvrdi ZVHSK, dodajući da se na kamin čeka od sedam mjeseci pa sve do godinu dana. Prema tome, svoju peć ili kamin neki kupci zasigurno neće dobiti do početka ogrjevne sezone, pa ni tijekom zimskih mjeseci.

Nijemci su ranije, i prije rata u Ukrajini, krenuli sa spremanjem ugljena i drva kada je plin poskupio, u strahu da energenata više uopće neće biti. Drva spremaju i oni koji se inače griju na struju, ‘za svaki slučaj’.

Taj problem doduše nije od jučer, već traje od matta, kada je postalo očito da je energetska kriza ozbiljnija no što se činilo. Zadnji čavao bila je odluka ruskog Gazproma sredinom juna da prepolovi količinu plina koju isporučuje Njemačkoj kroz plinovod Sjeverni tok 1.

Osim različitih načina ušteda, uznemireni građani sada se okreću grijanju na drva i alternativnim načinima. Okidači su vrtoglav skok cijena plina i lož ulja te zabrinutost hoće li sljedeće zime biti grijanja. Osim velike potražnje i kadrovskih poteškoća, dodatni problem je, nakon što je poskupjela struja, poskupljenje drva za ogrjev, paleta i građevinskog drva. Doduše, taj problem nije došao ratom u Ukrajini, već ga je on samo pojačao.

Vjeruje se da će situacija ostati ista cijele godine, pa vjerovatno i u 2023. Problem je i s tržištem čelika potrebnog za proizvodnju kamina i peći, a i izgradnja je znatno poskupjela zbog visokih cijena energenata, što proizvođačima stvara poteškoće. U nekim su industrijama cijene čelika porasle za više od 100 posto u samo nekoliko tjedana, a kada su cijene energije tako visoke, proizvodnja postaje skuplja, piše Raport.

Agencije za zaštitu okoliša pritom apeliraju na pravilno skladištenje drva za peć kako bi izgarala sa što manje štetnih emisija, uz optimalno emitiranje topline. Iz Savezne agencije za okoliš dodaju da bi kamin trebao biti učinkovit i s niskim emisijama.

Savezni ured za ekonomiju i kontrolu izvoza (BAFA) daje subvenciju do 45 posto za sistem grijanja na lož ulje s ugrađenim novim sustavima grijanja na drvene palete. Podaci nadležnih agencija navode da grijanje na drva u Njemačkoj emitira znatno više štetnih čestica nego sva vozila zajedno.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

prije 3 sedmice

on

3. Aprila 2024.

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Moskovski patrijarh rekao da se u Ukrajini vodi “sveti rat”, vjeruje i da će Rusija preuzeti Kijev

Published

prije 4 sedmice

on

31. Marta 2024.

By

Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril sa sjedištem u Moskvi opisao je invaziju na Ukrajinu kao “sveti rat” Rusije protiv Ukrajine.
Poglavar crkve, patrijarh Kiril pojačao je retoriku Kremlja o ratu Rusije u Ukrajini i označio ga kao egzistencijalni i civilizacijski “sveti rat”.Prema američkom Institutu za proučavanje rata, ovo je značajna infleksija za ruske vlasti koje su do sada pažljivo izbjegavale da rusku invaziju na Ukrajinu zvanično okarakterišu kao bilo kakvu vrstu rata. Prije nekoliko dana je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao da je Rusija “u ratnom stanju”.

U novom ideološkom i političkom dokumentu, Kiril je Putinovu “specijalnu vojnu operaciju” nazvao, osim svetim ratom (Svyashennaya Voyna), i novom etapom u borbi ruskog naroda za “nacionalno oslobođenje… u jugozapadnoj Rusiji”, misleći na istočnu i jugoistočnu Ukrajinu.

Kiril je tvrdnje objasnio kazavši da vojnici brane “Svetu Rusiju” i svijet od naleta globalizma i pobjede Zapada, koji je pao u satanizam.

Patrijarh je ustvrdio da će se rat u Ukrajini završiti tako što će Rusija preuzeti ekskluzivni utjecaj na cijeloj teritoriji moderne Ukrajine i isključiti bilo koju ukrajinsku vladu za koju Kremlj utvrdi da je neprijateljska prema Rusiji.

klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Šta sve treba biti rusko: Medvedev objavio kartu svoje vizije istoka Evrope

Published

prije 2 mjeseca

on

5. Marta 2024.

By

Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Rusije i saveznik predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina dio Rusije i isključio mirovne pregovore s aktualnim ukrajinskim vodstvom.

U huškačkom govoru u južnoj Rusiji Medvedev je kazao da će Rusija nastaviti sa “specijalnom vojnom operacijom” sve dok druga strana ne kapitulira, dodavši da će se “historijski dijelovi Rusije vratiti kući”.

Medvedev je govor održao ispred karte Ukrajine koji prikazuje tu zemlju kao krnji teritorij stiješnjen uz Poljsku, s Rusijom koja u potpunosti kontrolira istok, jug i obalu Crnog mora.

“Jedan od bivših ukrajinskih vođa je u nekom trenutku rekao da Ukrajina nije Rusija. Taj koncept mora zauvijek nestati. Ukrajina je definitivno Rusija”, rekao je Medvedev.Bivši ruski predsjednik je isključio mogućnost mirovnih pregovora s aktualnim ukrajinskim vodstvom na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i poručio da će svaka buduća ukrajinska vlada, ako bude htjela pregovarati, morati prepoznati novu realnost na terenu.

“Teritoriji na obje obale Dnjepra dio su ruskih strateških i povijesnih granica. Zato su svi pokušaji da ih se nasilno promijeni, da se žive odsjeku, osuđeni na propast”, ​​dodao je Medvedev.

Osvrnuoi se i na odnose Istoka i Zapada optuživši američke specijalne snage i vojne savjetnike da vode rat protiv Rusije te je dodao da su odnosi Moskve i Washingtona gori nego tokom Kubanske krize 1962.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕