Connect with us

BiH

Hrvatski mediji: Visoki predstavnik Schmidt pokazao je da nije ništa bolji od bosanskih političara

Published

on

Manje-više je sve što je Schmidt rekao o bosanskohercegovačkim političarima točno. Problem je u tome što se dosta od toga što je rekao može primijeniti i na njega samog, počevši od pravedničkog bijesa što bi se netko usudio pomisliti da Nijemcu koji za golemu plaću stoluje u Sarajevu možda i nije stalo do naroda u BiH

 

 

Izvor: Index.hr

Piše: Gordan Duhaček

 

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt na tu je funkciju stupio prije nešto više od godinu dana, 1. kolovoza 2021. godine.

 

U tih godinu dana nije povukao nikakve dalekosežne poteze te se pokazao prilično neučinkovitim, a frustracije zbog toga su iz njega prokuljale jučer.

 

“Nikada nikome, ni u Sarajevu ni negdje drugdje, nisam rekao da ću promijeniti izborni zakon”, rekao je Schmidt u Goraždu, upitan hoće li nametnuti izmjene izbornog zakona.

 

Prazne prijetnje Christiana Schmidta oko izmjena izbornog zakona

 

Izborni je zakon tema oko koje se bosanskohercegovački političari glože već godinama, ponajviše zbog toga što trenutna verzija tog zakona omogućava izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka.

 

Schmidt je krajem srpnja nametnuo tehničke, i zapravo kozmetičke, izmjene izbornog zakona te je ostavio rok od šest tjedana hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcioniranja institucija Federacije BiH.

 

Schmidt zasad očito ne umije, ili nema petlje, a ni međunarodnu podršku za riješiti taj problem, za što ima ovlasti, pa je za sve još jednom okrivio domaće političare.

 

Napad na bosanskohercegovačke političare

 

Njemački diplomat na čelu međunarodne uprave vrlo povišenim tonom komentirao je kako političari ne rade svoj posao i samo međusobno prebacuju krivnju.

 

“Gluposti, potpune gluposti. Ljudi, ja ne sjedim ili stojim ovdje, ja brinem o ovoj državi. Ovo je grad u kojem su ljudi izgubili živote i nismo ovdje da bismo igrali političke igre. A u ovoj državi ljudi igraju političke igre! Ne ljudi, nego političari”, rekao je i naglasio: “Dosta mi je ovog!”

 

“Ovo nije način da se ide u Europu. Zašto nisu usvojili nikakvo rješenje? Zaboravite to, sjednite i surađujte”, istaknuo je.

 

Schmidt je naglasio da je Federacija BiH u blokadi četiri godine i da je želi deblokirati.

 

“Kada kažem za Federaciju BiH, koja nije funkcionalna četiri godine, nema vlade četiri godine, da je želim deblokirati, vjerojatno neki neće biti zadovoljni, uključujući i predsjednika Federacije BiH”, rekao je.

 

Pojasnio je kako je predsjednik FBiH Marinko Čavara poslao pismo u kojem ga je upozorio da ne može raditi izvan okvira Daytonskog mirovnog sporazuma.

 

Osobno uvrijeđeni Schmidt

 

Odbacio je kritike da se uz konstitutivne narode ne brine za predstavnike manjina, naglasivši kako ne može osigurati da im se zajamči mjesto u državnome Domu naroda Parlamenta BiH.

 

“Ne mogu to promijeniti jer nisam u mogućnosti promijeniti Daytonski sporazum. Znači, ovo je za SDA, HDZ, SNSD – oni moraju sjesti i naći način. Neću prihvatiti da se u ovoj zemlji svi samo međusobno okrivljuju”, naglasio je.

 

Poručio je kako će shvatiti osobnom uvredom ako ga netko bude optuživao da ne podržava teritorijalni integritet i da se ne zalaže za narod.

 

Manje-više je sve što je Schmidt rekao o bosanskohercegovačkim političarima točno. Problem je u tome što se dosta od toga što je rekao može primijeniti i na njega samog, počevši od pravedničkog bijesa što bi se netko usudio pomisliti da Nijemcu koji za golemu plaću stoluje u Sarajevu možda i nije stalo do naroda u BiH.

 

Jednako bi kao “osobnu uvredu” to shvatili i Milorad Dodik, Bakir Izetbegović ili Dragan Čović. Ako njih pitate, njima je najviše stalo do (svojeg) naroda u BiH.

 

Schmidtov ispad otkriva njegovu nemoć

 

Schmidtov bijesni ispad ponajviše otkriva njegovo nesnalaženje u BiH i, još važnije, političku nemoć. Uostalom, on je i nešto poput krnjeg visokog predstavnika, s obzirom na to da njegovo imenovanje nije proceduralno odgovarajuće potvrđeno u UN-u zbog blokade u režiji Rusije, kojoj se onda pridružila i Kina. Dodik ga kao visokog predstavnika ne prihvaća, a u ovom slučaju ima i argumente za takav stav.

 

Što se tiče optužbi o “političkim igrama”, na njih nije imun ni sam Schmidt. Cijela trakavica oko izbornog zakona i njegovih nametanja promjena tog zakona je ništa doli Schmidtova politička igra, zasad spektakularno neuspješna.

 

Tragikomično je i njegovo upozorenje da “ovo nije način da se ide u Europu”. Prvo, otkriva Schmidtov kolonijalni stav prema BiH, koja je u Europi. Europska unija očito nije cijela Europa, a isključivati zemlje iz Europe jer nisu članice EU doista je uvredljiva arogancija. Drugo, da je Schmidt iole upoznat sa stanjem političke scene u BiH, znao bi da nikome u vladajućoj eliti nije cilj “ići u Europu”, već BiH držati što dalje od Europske unije. Ako je pak svjestan toga, a i dalje ne koristi svoje ovlasti da bi BiH “odveo u Europu”, koja je onda korist od Schmidta?

 

Smiješni apel na suradnju

 

Smiješan je i Schmidtov apel bosanskohercegovačkim političarima da surađuju i međusobno se dogovore. Schmidt to ponavlja jer sam nije u stanju to postići, a i to je, između ostalog, zadatak visokog predstavnika. Za razliku od nekih prijašnjih visokih predstavnika, koji su imali i jedinstvenu podršku međunarodne zajednice, kao i osobni autoritet, Schmidt predstavlja kakav-takav napredak, uključujući u odnosu na svojeg notornog prethodnika Valentina Inzka, ali je zapravo posve pogubljen i nije u stanju suočiti se realnošću u BiH.

 

Umjesto da bude dio rješenja, Schmidt je – kao i političari koje proziva – dio problema.

 

Od početka Schmidtova mandata baš i nije jasno zašto je on izabran za visokog predstavnika.

 

Rođen je 1957. godine i primjer je uspješnog karijernog njemačkog političara. Član je konzervativne bavarske stranke CSU, koja je u sestrinskom odnosu s njemačkim CDU-om. Završio je pravo, a njegov politički uspon kreće 1990. kad ulazi u njemački parlament Bundestag.

 

Tipična uspješna njemačka politička karijera

 

Kao zastupnik CSU-a je od 1990-ih bio uključen u kreiranje njemačke vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Aktivno se kao zastupnik bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom. Bio je ministar poljoprivrede u jednoj od vlada Angele Merkel.

 

Prema pisanju Radija Slobodna Europa, u Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.

 

Schmidt je kao ministar prije šest godina, usprkos modernim trendovima, vodio kampanju uvođenja što više mesa na školske jelovnike, posebno svinjetine, koju su neke škole izbacile iz menze zbog djece muslimana.

 

Što se tiče njegovih veza s BiH, Schmidt je u studenom 2019. boravio u toj državi kao zastupnik na čelu delegacije koja je trebala vidjeti kako joj Njemačka može pomoći oko migrantske krize. U ljeto 2016. godine boravio je u BiH kao njemački ministar poljoprivrede kako bi pomogao oko ispunjavanja uvjeta za predaju zahtjeva te zemlje za članstvo u Europskoj uniji. Očito ni tada nije bio od velike pomoći.

 

Schmidt je dio problema, a ne dio rješenja

 

BiH se nalazi u velikim problemima. Te probleme namjerno proizvode vladajuće političke elite, neovisno o nacionalnom predznaku. Može se reći da politika u BiH funkcionira po naopakom principu: svi političari tvrde da se zalažu za narod, a u biti stalno rade protiv tog naroda, koji je u međuvremenu opljačkan, ponižen i primitiviziran.

 

Visoki predstavnik, sa svojim ovlastima, doista bi mogao intervenirati i riješiti neke od postojećih prijepora. Christian Schmidt očito nije taj. Još gore, on se u godinu dana mandata pokazao kao tipičan bosanskohercegovački političar.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije