Connect with us

Sukob u Ukrajini

I BiH na Generalnoj skupštini UN-a osudila rusku aneksiju Ukrajine

Published

on

Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je velikom većinom osudila ruski “pokušaj nezakonite aneksije” četiri djelimično okupiranih regija u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, čime je ojačala diplomatsku međunarodnu izolaciju Moskve.

Bosna i Hercegovina je bila među državama koje su glasale “za” rezoluciju kojom se traži da Rusija poništi aneksiju četiri ukrajinske regije.

Tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine, odnosno 143 zemlje, glasalo je za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

“To je nevjerovatno”, rekao je ukrajinski ambasador pri UN-u Sergiy Kyslytsya novinarima nakon glasanja, dok je stajao pored američke ambasadorice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije – Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

“Danas Rusija napada Ukrajinu. Ali sutra bi to mogla biti druga nacija čiji je teritorij povrijeđen. To biste mogli biti vi. Vi biste mogli biti sljedeći. Što biste očekivali od ovog vijeća?”, rekla je Thomas-Greenfield Generalnoj skupštini prije glasanja.

Moskva je u septembru proglasila aneksiju četiri djelimično okupiranih regija u Ukrajini – Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja – nakon što je organizovala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su glasanja kao nezakonita i prisilna.

Glasanje u Općoj skupštini uslijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.

Ruski ambasador pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je Općoj skupštini prije glasanja kako je rezolucija “politizirana i otvoreno provokativna”, dodajući da bi “mogla uništiti sve napore u korist diplomatskog rješenja krize”.

Dupli standardi

Potezi u UN-u odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim. Generalna skupština potom je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova “za”, 11 “protiv” i 58 formalno suzdržanih.

Kina je bila suzdržana u srijedu jer nije vjerovala da će rezolucija biti od pomoći, rekao je zamjenik kineskog ambasadora pri UN-u Geng Shuang.

“Svaka akcija koju poduzima Opća skupština trebala bi pridonijeti deeskalaciji situacije, nastavku dijaloga i promicanju političkog rješenja ove krize”, rekao je.

Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje lobirale su uoči glasanja u srijedu. Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak je sazvao virtuelni sastanak s diplomatima iz više od 100 zemalja. Osvojili su desetine glasova više u poređenju s rezultatom iz 2014. i poboljšali se u odnosu na 141 zemlju koja je glasala za osudu Rusije i zatražila od nje da povuče svoje trupe iz Ukrajine nakon invazije 24. februara.

Moskva je tada pokušavala ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Dok su se Rusija i Zapad takmičili za diplomatski utjecaj, neke države – posebno na globalnom jugu – postale su zabrinute oko plaćanja cijene zbog toga što su se našle stisnute usred intenzivnog geopolitičkog rivalstva.

“Osuđujemo politiku dvostrukih standarda moćnika ovoga svijeta kada je riječ o Africi”, rekao je ambasador Demokratske Republike Kongo pri UN-u Georges Nzongola-Ntalaja Generalnoj skupštini u srijedu. “Podržavamo Ukrajinu. Želimo vidjeti kraj rata, ali voljeli bismo vidjeti kako međunarodna zajednica poduzima slične mjere protiv drugih situacija u svijetu u kojima su zemlje napadnute i okupirane”, rekao je.

N1

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

on

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Moskovski patrijarh rekao da se u Ukrajini vodi “sveti rat”, vjeruje i da će Rusija preuzeti Kijev

Published

on

By

Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril sa sjedištem u Moskvi opisao je invaziju na Ukrajinu kao “sveti rat” Rusije protiv Ukrajine.
Poglavar crkve, patrijarh Kiril pojačao je retoriku Kremlja o ratu Rusije u Ukrajini i označio ga kao egzistencijalni i civilizacijski “sveti rat”.Prema američkom Institutu za proučavanje rata, ovo je značajna infleksija za ruske vlasti koje su do sada pažljivo izbjegavale da rusku invaziju na Ukrajinu zvanično okarakterišu kao bilo kakvu vrstu rata. Prije nekoliko dana je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao da je Rusija “u ratnom stanju”.

U novom ideološkom i političkom dokumentu, Kiril je Putinovu “specijalnu vojnu operaciju” nazvao, osim svetim ratom (Svyashennaya Voyna), i novom etapom u borbi ruskog naroda za “nacionalno oslobođenje… u jugozapadnoj Rusiji”, misleći na istočnu i jugoistočnu Ukrajinu.

Kiril je tvrdnje objasnio kazavši da vojnici brane “Svetu Rusiju” i svijet od naleta globalizma i pobjede Zapada, koji je pao u satanizam.

Patrijarh je ustvrdio da će se rat u Ukrajini završiti tako što će Rusija preuzeti ekskluzivni utjecaj na cijeloj teritoriji moderne Ukrajine i isključiti bilo koju ukrajinsku vladu za koju Kremlj utvrdi da je neprijateljska prema Rusiji.

klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Šta sve treba biti rusko: Medvedev objavio kartu svoje vizije istoka Evrope

Published

on

By

Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Rusije i saveznik predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina dio Rusije i isključio mirovne pregovore s aktualnim ukrajinskim vodstvom.

U huškačkom govoru u južnoj Rusiji Medvedev je kazao da će Rusija nastaviti sa “specijalnom vojnom operacijom” sve dok druga strana ne kapitulira, dodavši da će se “historijski dijelovi Rusije vratiti kući”.

Medvedev je govor održao ispred karte Ukrajine koji prikazuje tu zemlju kao krnji teritorij stiješnjen uz Poljsku, s Rusijom koja u potpunosti kontrolira istok, jug i obalu Crnog mora.

“Jedan od bivših ukrajinskih vođa je u nekom trenutku rekao da Ukrajina nije Rusija. Taj koncept mora zauvijek nestati. Ukrajina je definitivno Rusija”, rekao je Medvedev.Bivši ruski predsjednik je isključio mogućnost mirovnih pregovora s aktualnim ukrajinskim vodstvom na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i poručio da će svaka buduća ukrajinska vlada, ako bude htjela pregovarati, morati prepoznati novu realnost na terenu.

“Teritoriji na obje obale Dnjepra dio su ruskih strateških i povijesnih granica. Zato su svi pokušaji da ih se nasilno promijeni, da se žive odsjeku, osuđeni na propast”, ​​dodao je Medvedev.

Osvrnuoi se i na odnose Istoka i Zapada optuživši američke specijalne snage i vojne savjetnike da vode rat protiv Rusije te je dodao da su odnosi Moskve i Washingtona gori nego tokom Kubanske krize 1962.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije