Connect with us

USK

Imovina krajiškog Tigra, od kamiona do miliona – Abdić mjesečno prima nešto više od 20.000 KM

Published

on

Zastupnik u Federalnom parlamentu Hamdija Abdić zvani Tigar vlasnik je višemilionski vrijednih nekretnina u Krajini, ali ih nije sve prijavio iako zakon tako nalaže. Za CIN kaže da “zaboravi da ima uopće” tu imovinu.

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Hamdija Abdić zvani Tigar počinje višesatni razgovor o svojoj karijeri i imovini:

„Ja sam otvorena knjiga. O meni se sve zna“, kaže i nastavlja nizati živopisna sjećanja o životu, ratu i radu u Krajini gdje je proteklih decenija zaradio milione maraka.

Abdić tvrdi da ništa ne krije, ali je propustio prijaviti svu svoju imovinu i njenu vrijednost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, što je bio dužan učiniti prema Izbornom zakonu BiH.

„Ma, nemam pojma, možda sam zaboravio“, odgovorio je na pitanje novinara o neprijavljenoj imovini, “to nisam ja ni pisao.“

U imovinskom kartonu Abdić je upisao nepotpune i netačne podatke o kvadraturi i vrijednosti nekretnina koje je prijavio pa se ne podudaraju sa podacima iz zemljišnih knjiga, ali Abdića to ne dotiče mnogo. On je na izborima 2018. i 2022. godine predavao CIK-u istovjetni karton.

Abdić kaže da ne zna vrijednost svega što ima, ali luksuznu kuću u kojoj živi procjenjuje na milion maraka te poslovni prostor od oko 600 kvadrata u centru Bihaća na dva i po do tri miliona KM. U imovinskom kartonu su upisane duplo manje vrijednosti ovih nekretnina.

Abdić mjesečno prima nešto više od 20.000 KM, a kaže da dio tog prihoda dijeli sa bivšom suprugom, vozi porshea i harley davidsona i ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu. Osuđivan je i kažnjavan u više krivičnih i parničnih procesa zbog: narušavanja javnog reda i mira, fizičkih napada, oštećenja tuđih stvari i neplaćanja saobraćajnih kazni.

„Pa, bilo je pleska, ovo-ono. Pa, to je normalno. Budala ti dođe, ti mu kažeš ajde, ajde. Na kraju nema, moraš mu šamarčinu zavaliti”, objasnio je svoje postupke zastupnik Abdić.

200.000 KM od Babe

Čuveni nadimak Tigar veže se tri decenije za 63-godišnjeg Hamdiju Abdića, Cazinjanina sa bihaćkom adresom. Tako su ga nazvali njegovi saborci nakon što je kao komandant 502. viteške brigade Petog korpusa Armije Republike BiH (RBiH) 1994. proveo vojnu operaciju nazvanu „Tigar − sloboda ‘94“. Tada je Abdić na tajnom zadatku porazio snage Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i njenog lidera Fikreta Abdića, a Armija RBiH je zauzela Veliku Kladušu i teritoriju Zapadne Bosne.

No, prije nadimka Tigar Hamdiju Abdića su kao mladića zvali Honda po uzoru na temperamentnog kauboja Hondu Lanea iz nekada popularne vestern serije. I sam sebe smatra buntovnim i moćnim čovjekom kakvim ga vide i Krajišnici.

„Nisam dao lopovluk, nisam dao drogu, krađe auta. Imao sam ja veliki uticaj. Ovdje nije bilo krađe auta, ovdje nije bilo droge, ovdje nije bilo ničega“, opisuje Abdić svoj utjecaj u Bihaću u kojem je proveo gotovo cijeli život, iako policijski izvještaji i akcije drugačije svjedoče o ovom kraju.

Kao veliki lokalpatriota Abdić je u Bihaću uvijek vidio priliku za poduzetništvo, biznis i zaradu zbog blizine granice sa Hrvatskom, što je i sam iskoristio. Prije rata je: vozio kamione, bavio se distribucijom proizvoda, proizvodnjom kafe, boja, betonske i drvne galanterije te držao kafiće i diskoteke.

„Ja sam prepoznavao biznise. Prepoznao sam prvi biznis sa poker-aparatima nekada. Jedan aparat koji kupiš za 6.000, za tri dana zaradite 6.000 maraka“, prisjetio se Abdić.

Najveću priliku za zaradu je, pak, prepoznao poslije rata u kupovini nekretnina koje je preprodavao za milione maraka. Kaže da ih je kupovao „po povoljnim cijenama”, a plaćao certifikatima i zaradom od privatnog biznisa koji je počeo od popravke starog kamiona kojim je kao 20-godišnjak prevozio robu.

„I za godinu dana zaradim drugi kamion, pet puta bolji. Zaradio sam puno novca u životu, ali sam puno i dao i podijelio. Ja sam trošio dnevno dvije-tri hiljade maraka.“

Abdić je najvrednije nekretnine kupio u vrijeme privatizacije dioničkog društva „Aduna“ Bihać 2000-ih godina: nekadašnji Hotel „Bosna” i poslovni prostor u centru Bihaća u kojem je držao poznati kafić „Bondeno”.

Hotel je 2004. prodao Raiffeisen banci za dva miliona i 300 hiljada maraka. Poslovni prostor je zadržao i proširio te na njemu danas profitira 180.000 KM godišnje od iznajmljivanja „dm” prodavnici.

Abdić je vlasnik devet nekretnina u Bihaću, a uskoro planira graditi stambeno-poslovni objekat u centru grada sa desetak stanova i nekoliko poslovnih prostora. Kaže da je riječ o investiciji od oko dva i po miliona maraka koju će finansirati kreditnim sredstvima.

U međuvremenu je podigao 150.000 KM kredita kod BBI banke i 100.000 KM kod UniCredit banke koje je iskoristio za uređenje luksuzne privatne kuće s bazenom.

„Što sam imao para, sve sam sada povukao. Napravio sam finu kuću da imam sad za penzije.”

Kuća Hamdije Abdića u Bihaću, prema njegovoj procjeni, vrijedna je milion maraka (Foto: CIN)

Abdić kaže za CIN da je imao još jedan stan u Bihaću koji je prepisao sinu i stan u Opatiji u Hrvatskoj koji je prodao, ali ne želi otkriti po kojoj cijeni.

Na pitanje kako je sticao nekretnine, kaže da je uvijek radio i zarađivao, kupovao i prodavao.

„Ja sam u rat ušao sa lovom. Nisam ni izašao iz rata k’o fukara. Dao mi je Fikret (Abdić, lider Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, op.a.) 200 hiljada maraka i to mi je bila prva injekcija. Mogao sam ja uzeti više, ali sam više volio da uzem oružje ono“, rekao je Abdić koji je iz rata izašao sa činom pukovnika i ordenom Srebreni štit.

U razgovoru za CIN Abdić je prvo govorio da je „možda zaboravio” prijaviti sve nekretnine u imovinskom kartonu, a potom je tvrdio da je sve prijavio. Za neke zemljišne parcele je govorio da nisu u njegovom vlasništvu, da bi se potom prisjećao da ipak jesu.

„Ne krijem ja ništa. (…) Neću da ti kažem za keš koliko imam, to ne smijem reći”, rekao je Abdić novinarki CIN-a. Ni u imovinskom kartonu nije upisao da ima ušteđevine.

Politička karijera

Hamdija Abdić je član Stranke demokratske akcije od 1991. godine. Tada nije obnašao nikakve funkcije u stranačkim tijelima niti je, kako kaže, imao interes za tim.

„Međutim, to je put da dođeš do određene pozicije”, kaže Abdić, samouvjereno dodavši da bi „svaka stranka voljela njega imati” jer je moćan i utjecajan.

Političku karijeru je započeo od 2016. kao vijećnik SDA u Gradskom vijeću u Bihaću, a potom je 2018. preuzeo mandat zastupnika u Predstavničkom domu Federacije BiH gdje ima mjesečna primanja oko 5.600 KM.

Među njegovim primanjima su i naknade od 889 KM za odvojeni život od porodice, prevoz do mjesta prebivališta i smještaj u Sarajevu.

„Pretežno ja spavam u hotelu”, rekao je Abdić, ali dodaje da u Sarajevu unajmljuje stan, a kirija se isplaćuje iz federalnog budžeta.

Abdić je zamrznuo penziju od 950 KM kada je preuzeo funkciju federalnog zastupnika. Na prijevremenim izborima 2023. godine je bio kandidat SDA za gradonačelnika Bihaća, ali nije dobio dovoljno glasova za ovu poziciju. Za novi mandat u Parlamentu Federacije BiH kaže da će se boriti ukoliko bude zdrav.

Uz to, Abdić svaki mjesec dobija 15.000 KM od iznajmljivanja poslovnog prostora koji, kako kaže, dijeli sa bivšom suprugom s kojom je nakon razvoda podijelio vlasništvo pojedinih nekretnina.

Vlasnik je automobila „Porsche Cayenne” i motora „Harley-Davidson” koji, prema njegovoj procjeni, vrijede ukupno oko 80.000 KM.

Poslovni prostor u centru Bihaća Abdić je proširio sa 338 na oko 600 kvadrata (Foto: CIN)

Abdić ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu, o čemu je CIN ranije pisao. Osuđivan je i kažnjavan u više krivičnih i parničnih sudskih procesa. On je 2018. optužen zbog sumnje da je odgovoran za ubistvo generala Hrvatskog vijeća odbrane Vlade Šantića, ali ga je Vrhovni sud FBiH oslobodio 2023. godine.

Najstrožija kazna Abdiću je izrečena 2007. godine za razbojničku krađu u Bihaću nakon završetka rata. Tada je zajedno sa Eminom Pivićem u kafiću zarobio gosta, poduzetnika Nedžada Bajrića. U presudi je navedeno da su ga udarali nogama, rukama, pištoljem i ostalim predmetima, prijeteći da će ga ubiti ukoliko im ne preda 200 hiljada njemačkih maraka.

Pivić je, shvativši da neće dobiti traženi iznos novca, ranio Bajrića u nogu. Oduzeli su mu automobil, mobitel, narukvicu, sat i novac koji je imao kod sebe. Kantonalni sud u Bihaću je Pivića osudio na tri, a Abdića na dvije godine zatvora.

Zbog nasilničkog ponašanja je osuđivan još triput. Dobio je ukupno 20 mjeseci uvjetne zatvorske kazne za: kafanske tučnjave iz 1998. godine u Bosanskom Petrovcu i 2004. u Bihaću te za tučnjavu 2005. godine na stadionu Nogometnog kluba „Jedinstvo“ u Bihaću.

Osuđen je i 2020. zbog oštećenja tuđe stvari na novčanu kaznu od 500 KM za djelo koje je počinio 2016. godine. Tada mu je supruga javila da se posvađala sa drugom ženom, a on je otišao pred radnju njenog partnera i više puta nogom udario u vrata njegovog automobila.

„Pa, bilo je poslije pleska, ovo-ono. Pa, to je normalno. Ja sam aktivan čovjek”, rekao je Abdić.

Na pitanje novinara u kom smislu je aktivan, dodao je: „Aktivan, živ čovjek, j*mu – diskoteke, kafići. U džamiji se ljudi posvađaju, je li tako? I budala ti dođe, ti mu kažeš ajde, ajde. Na kraju nema, moraš mu šamarčinu zavaliti”, kaže federalni zastupnik Abdić.

USK

Sanel, Deni i Adi: Trojac iz Krajine koji je krijumčario tri kilograma kokaina ostaje u pritvoru

Published

on

By

Sud BiH na prijedlog Tužilaštva produžio je pritvor još za dva mjeseca tri osobe koje je Granična policija BiH uhapsila na granici s Hrvatskom, s tri kilograma kokaina, saznaje Raport.

Pritvor je produžen uhapšenim Krajišnicima Sanelu Begiću, Deniju Alibabiću i Adiju Abdihožiću koji su prije mjesec uhapšeni na Graničnom prijelazu Izačić.

Droga iz Slovenije trebala je završiti na području BiH, a pronađena je u vozilu Begića koji je iz Bihaća otputovao za Sloveniju.

Sumnja se da je riječ o grupi Dine Muzaferovića Cezara, koji se nalazi u pritvoru u Sloveniji.

U prijedlogu Tužilaštva za pritvor, kako samo ranije objavili, 7. novembra ove godine, “Sanel Begić, oko 16,35 sati, upravljajući putničkim motornim vozilom marke Cupra, tip Formentor,  a Adi Abdihodžić, oko 16,57 sati, upravljajući motornim vozilom marke Volkswagen, tip Golf AC-karavan na Međunarodnom graničnom prelazu Izačići, ušli na teritoriju Bosne i Hercegovine”.

“Nakon čega su kontrolisani od strane policijskih službenika Granične policije BiH, Jedinica granične policije Izačić, te je na osnovu usmene naredbe Suda Bosne i Hercegovine izvršen i pretres navedenih vozila”, navode iz Tužilaštva.

Ističu da je tom prilikom “u putničkom motornom vozilu marke Cupra, tip Formentor, registraskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH, broj T31-J-058, vlasništvo Živković Nevenke, VIN broja VSSZZZKM6PR500606, pronađena skrivena u posebnom napravljenom pretincu, ispod ručice mjenjača, jedna PVC vrećica sa pakovanjem NN materije, upakovana u drugu PVC vrećicu sa natpisom „RR” crne boje, jedna PVC vrećica sa pakovanjem NN materije, upakovana u NN prozirnu foliju i u foliju crne boje sa natpisom „111”, poderana PVC kesu, bijele boje sa upisanim slovima zelene boje u kojoj se nalazila prozirna vrećica bijele boje, u kojoj se nalazila prozirna PVC sa sadržajem NN biljne materije, te PVC prozirna folija u kojoj se nalazio bijeli papir, u kojem se nalazila NN biljna materija, a koje NN materije pronađene u pomenutim PVC vrećicama svojim izgledom asociraju na opojnu drogu Kokain i Cannabis Sativ”

Nastavi čitati

USK

VIDEO Pčelari u Bosanskoj Krupi dobili opremu vrijednu 90.000 KM kroz projekt Češke razvojne agencije

Published

on

By

  • Zahvaljujući projektu Češke razvojne agencije, Gradske uprave Bosanska Krupa i tamošnjeg Udruženja „Lipa“, 121 član ovog udruženja – pčelar – dobio je pčelarsku opremu vrijednu 90.000 KM, koja će u mnogome unaprijediti njihov rad, proizvodnju i kvalitetu meda i pčelarskih proizvoda.

 – Riječ je o trogodišnjem projektu Češke razvojne agencije naziva „Participativna izgradnja kapaciteta u odabranim općinama koje vode ka poboljšanju uslova života seoskog stanovništva od 2024. do 2027. godine“.

Primopredaji donirane opreme prethodilo je potpisivanje ugovora o nabavci osnovnih sredstava između naručioca, partnera i dobavljača, te ugovora o korištenju opreme, kao i degustacija meda i pčelinjih proizvoda.

rtvusk

Nastavi čitati

USK

Bihać zahvaljujući taksama od kladionica i kockarnica prihodovao milion KM: “To je mrvica koju vraćamo nazad lokalnoj zajednici”

Published

on

By

Odluka Grada Bihaća o povećanju komunalnih taksi za priređivače igara na sreću dovela je do toga da su neke kladionice i kockarnice u ovom gradu stavile ključ u bravu. Sada putem Bihaća kreću i brojne druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini. Koliki benefit očekuju od ovoga i u šta će uložiti novac? Dokle se stiglo s projektom Aerodrom Bihać? Da li se odustalo od odlaganja nuklearnog otpada u blizinu USK? Odgovore nam je u Danu uživo dao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

N1: Koliko dugo je trajala ova pravna borba grada Bihaća?

Sedić: Moram reći da smo mi ovu aktivnost pokrenuli još prije nekoliko godina. Riječ je o dugotrajnom procesu i nadmetanju sa priređivačima igara na sreću. U kontekstu toga da smo mi uvijek pokušavali da pronađemo neki način, mogućnosti da ovu komunalnu taksu na zakonit i legalan način ubiremo. A kladioničari, odnosno i priređivači igara na sreću sa druge strane, su tražili mogućnosti da to ne plaćaju. I onda su bile u pitanju neke sudske parnice koje su se vodile i protiv same odluke koja ranije bila donesena u nekoliko navrata, ali u konačnici ono što smo postigli od prošle godine kada smo konačno napravili odluku u tekstu kojeg imamo danas, godinu i po dana kasnije možemo reći da smo uspjeli ono što nikom nije ranije pošlo za rukom, kada govorimo o lokalnoj samoupravi, i da smo na taj način uspjeli na legalan i zakonit način.

N1: Može li ovo biti na neki način pirova pobjeda jer jedna od kladionica tvrdi kako to što radite je otvoreni pravni državni udar, jer niži nivo vlasti, kažu, preuzima ingerencije višeg nivoa. Navodno je grad Konjic za neustavne komunalne takse jednoj od kladionica morao vratiti nazad više od 20.000 KM.

Sedić: Odluka ili presuda kantonalnog suda koja se pojavila u medijima posljednja dva dana zapravo tretira jednu sasvim drugu ovlast. Riječ je o odluci koja tretira odluke o komunalnim taksama na istaknutu firmu za koju je Ustavni sud proglasio da je neustavna. Mi u Bihaću smo odavno već ukinuli tu vrstu komunalne takse za sva pravna lica na području grada Bihaća. Još prije nego što je sam Ustavni sud donio tu odluku, mi smo je za 50% smanjili, a onda nakon same odluke ukinuli u potpunosti. Dakle, riječ je ovdje o potpuno dvije odvojene odluke ili dvije odvojene vrste komunalnih taksi i jedna s drugom apsolutno nemaju nikakve veze. Ono što mogu sa sigurnošću reći da smo mi u potpunosti prošli sve moguće varijante i mogućnosti kada je u pitanju naša odluka i rješenja koja smo izdali i u konačnici ono što je sigurno jeste da mi imamo pravosnažna konačna i izvršna rješenja za 2024. godinu u nekom iznosu od cirka milion KM koja se sad, upravo ovih dana, nalaze pred izvršenjem kod različitih kantonalnih sudova i koja će biti izvršena. Mi ćemo naplatiti ovaj iznos za 2024. godinu. Mogu već najaviti da će i za 2025. godinu iznos biti u sličnoj visini, negdje oko milion KM i da ćemo mi taj novac dobiti. Mi ga nećemo morati vratiti nazad jer je to sasvim jasno zbog principa pravne sigurnosti, a to je da jednom kada odluke postanu pravosnažne konačne i izvršne one se bilo kojom odlukom i naknadnom odlukom suda ne mogu više pobiti. Svi vanredni, pravni lijekovi i redovni su upotrebljeni, ove odluke više ne mogu se pobiti bilo čime, pa evo čak i hipotetički da uzmemo u obzir da Ustavni sud u nekom narednom periodu proglasi neustavnom odluku o komunalnim taksama Grada Bihaća, ono što se u međuvremenu desilo, se više ne može pobiti.

N1: Koliko su sada povećane njihove dadžbine koje imaju prema državi i prema lokalnoj zajednici?

Sedić: Različito je. Dakle, obzirom na broj prostora poslovnih jedinica, broj automata ili ovih uređaja koji se koriste za organizaciju. Ja sad, da budem iskren, nisam ekspert u tome, ali znam da postoje neki uređaji kojima se priređuju te igre na sreću. U zavisnosti od toga se određuje vrsta takse. Mogu reći samo da jedna, recimo, kladionica koja ima najveći broj poslovnih jedinica na području Grada Bihaća na godišnjem nivou je u obavezi da plati taksu negdje otprilike oko 500.000 KM. Neke druge koje imaju manji broj poslovnih jedinica, naravno u manjem iznosu. One koje postoje u centru grada i u prvoj, užoj zoni, taksa za korištenje tog prostora je oko 20.000 KM po ovim aparatima i uređajima koji se koriste, dakle, po pojedinačnom aparatu 5.000, pa onda niže u zavisnosti od zone u kojoj posluju. Ali evo, mislim da je to, obzirom na sumu novca koji se vrti u ovoj industriji, rekao sam to i prije nekoliko dana, dakle, preko 200 miliona KM samo na području Unsko-sanskog kantona za prošlu i je ovu godinu sličan iznos, to je mrvica koju na ovaj način vraćamo nazad lokalnoj zajednici koja apsolutno od ove industrije nema ništa, a siguran sam da u velikom broju naši sugrađani upravo svoj mukom zarađen novac ostavljaju ovdje kod ovih priređivača igara na sreću.

N1: Koliko je kladionica i kockarnica nakon pravosnažnosti i sudske odluke o komunalnim taksama odlučilo da zatvori svoje objekte u Bihaću?

Sedić: U odnosu na 2024. godinu, u 2025. ukupno 12 poslovnih jedinica na području Grada Bihaća. Jedan pravni subjekt je u potpunosti napustio Grad Bihać i zaista ja neću špekulisati da li je to zbog ovih taksa ili su neki drugi razlozi zbog kojih su oni prestali s radom, ali ono što mogu reći jeste činjenica da su ranije ove kladionice najčešće bile u blizini, vrlo često i preko puta samih ulaza školskih objekata, vjerskih objekata, što je i zakonom zabranjeno – dovoljno govori o činjenici koliko se oni pridržavaju, odnosno ne pridržavaju propisa koji regulišu ovu oblast.

N1: Za što će biti usmjerena sredstva koja će grad Bihać zapravo ubrati po osnovu ovih taksi?

Sedić: To je budžetski prihod i mi ga koristimo svakako za sve projekte koje realiziramo na području grada. Siguran sam da ovo će jako puno doprinijeti realizaciji nekih značajnih kapitalnih investicija. Naravno, nema konkretno sad jednog projekta u kojeg ćemo usmjeriti prihode iz ovog ili po ovom osnovu, ali svakako da će dobro doći u realizaciji svih onih započetih projekata i one koje planiramo u narednom periodu raditi u gradu Bihaću.

N1: Šta o svemu kažu građani? Jer evo, širi se spisak i lokalnih zajednica koji kreću stopama Bihaća.

Sedić: Sigurno da su sad i ohrabrene ovim odlukama sudskim i naravno ishodima u kontekstu ove priče koja je u Bihaću, druge lokalne zajednice krenule istim putem. Mi imamo jako puno upita od drugih lokalnih zajednica, općina i gradova koji su nam se javili sa pitanjima na koji način, kako smo to formulisali svoju odluku, kako smo došli do ovih sudskih odluka i da žele na isti način regulisati upravo poslovanje priređivačima i igara na sreću u njihovim lokalnim zajednicama. Drago mi je da je ovaj primjer iz Bihaća ponukao i ostale da razmišljaju aktivno o ovom pitanju i da u konačnici ovaj neki pozitivni talas koji se širi cijelom državom je krenuo iz Bihaća.

JP Aerodrom Bihać

N1: Ponovo je aktualizovana priča o gradnji aerodroma u Bihaću. Hoće li sada biti neki konkretnih iskoraka na tom projektu? Šta je zapravo odlučeno, a šta je grad zapravo prihvatio kao svoju obavezu u narednom periodu?

Sedić: Mi smo prije nekoliko dana dobili način odobrenja za građenje i sada smo u fazi da predamo dokumentaciju za izhođenje odobrenja za građenje za prvu fazu. Prva faza podrazumijeva izgradnju poletno-sletne staze u dužinu od 1800 metara sa rulnicom i čija vrijednost se procjenjuje negdje otprilike na 59 miliona KM. Ja se iskreno nadam da ćemo mi, a trebali bi, dakle formalno-pravno su sve pretpostavke ispunjene, dobiti odobrenje za građenje negdje do početka marta naredne godine i da ćemo u budžetu Federacije za 2026. godinu uspjeti osigurati neophodna sredstva kako bi mogli raspisati javni tender za početak ovih prvih radova ili prvih konkretnih radova. Mi smo do sada već radili nešto i na infrastrukturi i na pripremanju ovog projekta za nas vrlo važnog, vrlo značajnog, ne samo za Bihać, nego za cijeli region ovdje i mislim da je ovo, usudit ću se reći, ne samo generacijski projekt, nego projekt koji će u mnogome ovaj kraj ponovo oživjeti. Jer vidimo da imamo zaista jako puno problema sa saobraćajnom infrastrukturom, da nam vrlo teško idu projekti saobraćajne povezanosti sa centrom države prema zapadu. Također, ovo bi mogla biti jedna, da kažem, ulazna vrata, ne samo za potencijalne investitore, nego i za sve brojnije turiste koji posjećuju grad Bihać i Unsko-sanski kanton, pa evo i širu regiju i na taj način vidimo upravo i aerodrom u Bihaću. Nadam se da ćemo i dalje kao i do sada imati podršku Vlade Federacije, ne sumnjam u to, siguran sam da ćemo uspjeti osigurati ova neophodna sredstva u iznosu od 59 miliona za narednu godinu kako bi zaista konkretno mogli početi s radovima i nakon prve faze odmah ući u drugu i treću fazu i vjerujem kroz narednih nekoliko godina imati završen aerodrom u Bihaću. I konačno staviti tačku na ovaj projekat koji se, evo, biću također slobodan da kažem, vrlo često dovodio u pitanje i mnogo je bilo pesimističnih pogleda na cijeli ovaj projekat, ali ja mogu reći da smo mi sada u jednoj fazi u kojoj nema više nazad i radujemo se činjenici da smo možda i mnogima zatvorili usta kada je u pitanju ovaj projekat.

Nastavi čitati

USK

USK povećava podršku turizmu i maloj privredi kroz nove poticajne mjere

Published

on

By

Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona najavilo je značajne poticajne mjere usmjerene na jačanje privrednih aktivnosti, s posebnim fokusom na turizam i razvoj male privrede. Ove inicijative dio su Budžeta Ministarstva za tekuću godinu, a cilj je olakšati pristup sredstvima, smanjiti administrativne prepreke i pružiti konkretnu podršku privrednicima u kantonu.

Kako je istaknuto, za podršku turizmu obezbijeđeno je ukupno 996.594 KM, raspoređeno između fizičkih i pravnih lica, s ciljem poticanja novih projekata i unapređenja turističke ponude.

“Turizam je jedna od najperspektivnijih grana našeg kantona. Nastojimo osnažiti lokalne zajednice, povećati broj posjetilaca i pružiti finansijsku i administrativnu podršku onima koji žele ulagati u ovu oblast”, rekla je ministrica Samra Mehić.

Istovremeno, za jačanje konkurentnosti male privrede planirana su sredstva u iznosu od gotovo 3,8 miliona KM. Podrška je usmjerena na pravna lica, obrte, novoosnovane subjekte, kao i start-up inicijative.

“Fokusirali smo se na mjere koje imaju stvarni efekat na terenu, od jačanja konkurentnosti malih privrednih subjekata, preko podrške obrtima, do poticanja mladih i svih građana koji žele pokrenuti vlastiti posao”, dodala je Mehić.

Ministarstvo najavljuje nastavak unapređenja poticajnih politika kroz jačanje saradnje s lokalnim zajednicama, privrednim udruženjima i privrednicima, uz kontinuiranu transparentnost i odgovoran pristup. Cilj je stvoriti stabilno i poticajno okruženje koje će Unsko-sanskom kantonu omogućiti prepoznatljiv status područja pogodnog za razvoj poslovanja.

FENA

 

Nastavi čitati

USK

Šume USK obnavljaju vozni park: Izdvojeno milion i 164 hiljade KM

Published

on

By

Šumsko–privredno društvo (ŠPD) Unsko-sanske šume d.o.o. Bosanska Krupa, izvršilo je primopredaju novih motornih vozila, čime je unaprijeđen vozni park društva predviđen planom javnih nabavki za 2025. godinu.

 

Ukupna vrijednost nabavljenih vozila iznosi 669.500 KM.

Primopredaja je obuhvatila osam kombi vozila tipa Renault Trafic Passenger 8+1, jednog kamioneta Renault Master i dva terenska vozila Duster Expression TCE 4×2.

Paralelno s tim, u Podružnici “Šumarija” Bosanski Petrovac izvršena je primopredaja kamiona sa dizalicom (šticara) tipa Iveco T-WAY 460. Ovaj specijalizirani kamion, vrijedan je 495.000 KM bez PDV-a. Nakon završetka procedure registracije, sva vozila bit će raspoređena po podružnicama i stavljena u operativnu upotrebu.

– Ova nabavka predstavlja važan korak ka modernizaciji i unapređenju efikasnosti naših operacija. Novi vozni park omogućit će sigurnije, brže i kvalitetnije izvođenje radova na terenu, što direktno koristi našim zaposlenicima i lokalnim zajednicama koje opslužujemo – istakli su U ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o.

Ova investicija dio je šire strategije društva da modernizuje opremu i osigura optimalne uvjete za održivo gospodarenje šumama Unsko-sanskog kantona, poručili su iz Unsko-sanskih šuma.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

USK

Bh. gradovi i općine ustaju protiv kladionica: Koji krajiški grad je “poveo” ovu borbu?

Published

on

By

Iz kabineta gradonačelnika Bosanske Krupe Armina Halitovića dobili smo mail sa informacijama kako se ova lokalna zajednica borila “protiv kladioničarske pošasti”, uz dokaze kako je zapravo bila prva koja je pokrenula trend, a koji se u medijima posljednjih dana najviše pripisivao Gradu Bihaću.

400 KM po aparatu

Usljed velike medijske ekspozicije onoga što se u Bihaću desilo, brojni građani pitaju lokalne vlasti šta one poduzimaju, pa čak i u Bosanskoj Krupi, koja je prva bila pozitivan primjer. Zato su iz Krupe imali potrebu da se javno oglase.

Primjećujemo da je Bosanska Krupa u javnom prostoru često nepravedno izostavljena, pa želimo jasno i transparentno pojasniti sve relevantne činjenice. Grad Bosanska Krupa bila je prva lokalna zajednica Unsko-sanskog kantona, ali i Bosne i Hercegovine, koja je započela borbu protiv kladioničarske pošasti kroz izmjene i dopune Odluke o komunalnim taksama. Gradsko vijeće Grada Bosanska Krupa usvojilo je ovu odluku 28. decembra 2023, nakon čega je ona dostavljena kolegama u Gradskoj upravi Bihać radi informisanja i razmjene iskustava. Grad Bihać je potom, nezavisno, donio sličnu odluku na sjednici Gradskog vijeća održanoj 29. januara 2024, navodi se u dopisu šefa kabineta Ernesa Halilovića.

Ove informacije su tačne, što je vidljivo iz elektronskih primjeraka odluka koje su nam dostavili.

Odlukom iz Bosanske Krupe ističu se tarife, 400 maraka na godišnjem nivou za svaki aparat, 3.000 maraka za držanje aparata za igre na sreću, te za poslovni prostor gdje se priređuju igre na sreću godišnje tarife od 17.000 do 20.000 maraka, zavisno od gradske zone.

Redovni čitaoci Oslobođenja znaju da od početka pratimo ovu temu, a prije nekoliko mjeseci smo objavili i izjavu gradonačelnika Bosanske Krupe Armina Halitovića u kojoj konstatuje da su oni ovu odluku donijeli i prije Bihaća.

Pored toga što je Bihać prvi kantonalni centar, razlog zbog kojeg je dospio u centar pažnje je činjenica su Gradsku upravu priređivači igara na sreću tužili i da je nisu uspjeli dobiti na sudu.

Kako nam je kazao gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović, oni nisu do sada bili podvrgnuti ovakvom sudskom postupku, te će provjeriti postoji li išta slično u najavi.

A iz jedne od najglasnijih sportskih kladionica – Premiera najavljuju da će se pozabaviti svim općinama i gradovima koji ih, sada već redom jedni za drugim, opterećavaju izmjenama odluka o komunalnim taksama.

Na službenoj Facebook stranici Premier je objavio kako im je Grad Konjic za “neustavne komunalne takse uplatio nazad iznos od 20.137,91 KM” po osnovu presude Kantonalnog suda u Mostaru.

– Ovo je samo jedan u nizu primjera u kojima se općine u Federaciji BiH Premier kladionici morale vratiti (naplaćen 2020) novac. Isto su to morale napraviti općine Hadžići, Posušje, Breza, Ilidža, Kakanj, Visoko i druge, saopćili su iz Premier kladionice.

Također, očekuju presude na isti način protiv drugih, a općinu Bihać i Velika Kladuša su specifično spomenuli, piše Oslobodjenje.

Ova starija presuda koja je išla u njihovu korist, kao što smo i ranije navodili, odnosi se konkretno na neustavnost Odluke komunalne takse na istaknutu firmu. Odluka koju je donio Grad Bihać, prije njega Bosanska Krupa, nedavno Visoko i Velika Kladuša (uz desetak općina u najavi) sasvim je nešto drugo.

Ipak, lokalni mediji su jučer uzavreli u Bihaću sa naslovima i upitima “hoće li Premier primorati Bihać da im vrati novac”. Gradonačelnika smo potražili i mi.

Obmana javnosti

– Taksu na istaknutu firmu mi smo davno ukinuli, a ono što nam kladionice plaćaju je komunalna taksa na prostor i aparate za priređivanje igara na sreću. Oni će za 2024. i 2025. to platiti i nema više nijedne sudske instance koja to može poništiti, jer su iscrpili sva pravna sredstva. Čak su pokušali i sa vanrednim zahtjevom za preispitivanje zakonitosti i nije im uspjelo. Ovo je završena priča, nepotrebno obmanjuju javnost, kazao nam je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

Zaživio je trend, jer sve više općina ide ovim putem. Kladionice, prijeteći scenarijem vraćanja novca po osnovu primjera izgubljenih sporova kod taksi za istaknutu firmu, teško će ga zaustaviti.

Nastavi čitati

Najčitanije