Magazin
Istraživanje otkriva šta je vjerovatniji uzrok smrti većine pacijenata oboljelih od COVID-19
Visok postotak ljudi kojima je bila potrebna pomoć respiratora zbog infekcije koronavirusom također je razvio sekundarnu bakterijsku upalu pluća, pokazalo je novo naučno istraživanje.
COVID-19 više nije pandemija, no naučnici i dalje naporno rade kako bi razumjeli više o virusu koji izaziva tu bolest i njegovu utjecaju, uključujući i to kako novi koronavirus utječe na tijelo i izaziva smrt oboljelih, prenosi Dnevnik.hr.
Visok postotak ljudi kojima je bila potrebna pomoć respiratora zbog bolesti COVID-19 također je razvio sekundarnu bakterijsku upalu pluća, pokazalo je novo naučno istraživanje. Upravo ta upala pluća bila je odgovorna za višu stopu smrtnosti od infekcije koronavirusom.
Drugačije rečeno, iako je COVID-19 možda doveo pacijente u bolnicu, zapravo je infekcija izazvana upotrebom respiratora vjerovatnije bila uzrok smrti jer se nije dogodila reakcija na liječenje.
Naša studija naglašava važnost prevencije, traženja i agresivnog liječenja sekundarne bakterijske upale pluća kod kritično bolesnih pacijenata s teškom upalom pluća, uključujući i one s COVID-19, kaže Benjamin Singer, pulmolog sa Univerziteta Northwestern u Illinoisu.
Rušenje ideje o citokinskoj oluji kao uzorku smrti
Singerov tim pregledao je zapise za 585 osoba koje su primljene na odjel intenzivne njege u bolnici Northwestern Memorial u Illinoisu. Svi su imali tešku upalu pluća i/ili respiratorno zatajenje, a njih 190 je imalo i COVID-19. Koristeći pristup strojnog učenja za analizu podataka, naučnici su grupirali pacijente na temelju njihovog stanja i vremena koje su proveli na intenzivnoj njezi.
Rezultati tog istraživanja opovrgavaju ideju da je oluja citokina nakon infekcije koronavirusom, odnosno ogromna reakcija upale koja uzrokuje otkazivanje organa, bila odgovorna za značajan broj smrti. U novoj studiji nisu pronađeni dokazi zatajenja više organa kod ispitivanih bolesnika. Umjesto toga kod pacijenata s COVID-19 vjerovatnije je da će razviti upalu pluća povezanu s respiratorom, i to na duža razdoblja.
Slučajevi u kojima tako izazvana upala pluća nije reagovala na liječenje bili su značajni, u smislu ukupne stope smrtnosti, pokazala je studija koja je objavljena u naučnom časopisu Journal of Clinical Investigation.
Problem kojim se treba pozabaviti u budućnosti
Oni koji su izliječeni od svoje sekundarne upale pluća imali su veću vjerovatnoću da će preživjeti, dok su oni čija se upala pluća nije riješila imali veću vjerovatnoću da će umrijeti. Naši podaci sugerišu da je smrtnost povezana sa samim virusom relativno niska, ali druge stvari koje se događaju tokom boravka na intenzivnoj njezi, poput sekundarne bakterijske upale pluća, to kompenziraju, ističe Singer.
Rezultati navedene studije upućuju na to da bi se ishodi na intenzivnoj njezi mogli poboljšati kada bi postojale bolje strategije za dijagnosticiranje i liječenje epizoda respiratorom izazvane upale pluća. Američki naučnici napominju kako je to nešto s čim se treba pozabaviti u budućnosti.
Relativno dug boravak pacijenata s COVID-19 na respiratorima prvenstveno je posljedica produženog respiratornog zatajenja, što ih stavlja u veći rizik od sekundarne upale pluća, pišu autori studije.
Rezultati studije isto tako naglašavaju potrebu za daljnjim proučavanjem i oprezom pri donošenju pretpostavki o uzroku smrti u slučajevima COVID-19. Detaljna molekularna analiza iz iste studije trebala bi otkriti više o tome što čini razliku između oporavka i smrti od sekundarne upale pluća.
Nadalje, to je također još jedan primjer kako umjetna inteligencija može obraditi ogromne količine podataka i uočiti obrasce koji promiču ljudima, bilo da je riječ o analizi proteina ili unaprjeđenju matematike.
Primjena strojnog učenja i umjetne inteligencije na kliničke podatke može se koristiti za razvoj boljih načina liječenja bolesti kao što je COVID-19 i za pomoć liječnicima intenzivne njege u liječenju oboljelih pacijenata, kaže Catherine Gao, također pulmologinja sa Univerziteta Northwestern.