Dodik je ovih dana na Twitteru naveo da Centralna banka BiH ima investiranih više od 15 milijardi KM u inostranstvu, od čega je oko 11 milijardi KM investirano u obveznice evropskih zemalja, najviše u Njemačkoj i Francuskoj

Suština valutnog odbora kao monetarne strategije je da je domaća valuta u potpunosti pokrivena čvrstim valutama, prvenstveno rezervnim valutama, eurima. Odstupanje od tog principa investiranjem u domaće aktive bi potencijalno moglo dovesti do narušavanja povjerenja u valutni odbor uz veoma negativne posljedice po ekonomiju zemlje – naveli su za Fenu iz Centralne banke BiH u komentaru na nedavnu izjavu lidera SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodika.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na svom twitter nalogu napisao da Centralna banka BiH ima više od 15 milijardi KM investiranih u inostranstvu, a taj novac bi moglo da se investira u domaće obveznice i tako doprinese sanaciji energetske krize i uloži u druge privredne aktivnosti u BiH.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), kako su naveli iz te institucije, u skladu sa najboljim svjetskim praksama, devizne rezerve investira u odgovarajuće visokokvalitetne finansijske instrumente u skladu sa tržišnim uslovima.

– Devizne rezerve, po definiciji, predstavljaju stranu aktivu, sredstva u stranoj valuti, koja se nalazi pod kontrolom monetarnih vlasti, odnosno centralnih banaka, i nalazi se na raspolaganju monetarnim vlastima za potrebe obavljanja njihovih funkcija i zadataka u skladu sa odabranim modelom monetarne politike po kojem funkcionišu. Dakle sam pojam devizne rezerve govori o tome da se radi o deviznim sredstvima koja se zbog svoje prirode drže u devizama u inostranstvu – navode iz CBBiH.

U skladu sa pravilima valutnog odbora, CBBiH svakodnevno izvršava transakcije kupoprodaje KM čije se poravnanje obavlja preko deviznih računa kod inobanaka. Generalno, centralne banke ne drže devizne rezerve u svojoj domicilnoj valuti, kao ni u zemlji, izuzev ograničene količine gotovine u stranoj valuti koju drže u svom trezoru budući da sa gotovinskim sredstvima ne bi bilo moguće adekvatno obavljati funkcije i zadatke zbog kojih se devizne rezerve i drže.

Svakako veoma značajno pitanje o kojem treba voditi računa, kako naglašavaju iz CBBiH, jeste upravljanje svim vezanim rizicima kojima su devizne rezerve izložene.

– Držanje deviznih rezervi u zemlji, odnosno povlačenje deviznih rezervi u BiH bi predstavljalo presedan u centralnom bankarstvu. U ovom slučaju CBBiH bi morala sve devizne rezerve pretvoriti u gotov novac (novčanice) i kao takve povući u svoj trezor. Sve ovo bi nosilo izuzetno velike troškove kao i ogroman rizik, a što bi u konačnici značajno poljuljalo i sam valutni odbor. BiH je mala otvorena ekonomija i ovakve odluke bi imale katastrofalne posljedice – naglašavaju iz CBBiH.

Zajednički cilj držanja svih rezervi, kako su dodali, jeste jačanje valutnog odbora, odnosno monetarne stabilnosti kao osnovnog preduslova za razvoj naše ekonomije.

– U tom smislu, CBBiH će se dosljedno držati zakonskog mandata u ostvarivanju monetarne stabilnosti, te i dalje raditi ono što je njeno ovlaštenje, a to je održavanje stabilnosti domaće valute i očuvanje povjerenja u nju – naveli su za Fenu iz Ureda za komunikacije CBBiH.

Dodik je ovih dana na Twitteru naveo da Centralna banka BiH ima investiranih više od 15 milijardi KM u inostranstvu, od čega je oko 11 milijardi KM investirano u obveznice evropskih zemalja, najviše u Njemačkoj i Francuskoj.

– Očito je da Centralna banka BiH može finansirati druge države, a samo ne može investirati u obveznice BiH i entiteta, čime se šalje loša poruka investitorima. Devizne rezerve služe kao pokriće za KM i ukoliko bi neka od tih zemalja odlučila da blokira sredstva koja je dobila od BiH, bio bi srušen monetarni sistem BiH – dodao je Dodik.

Prema Dodikovim riječima, Centralna banka BiH je od kamata zaradila više od 500 miliona eura, što je za toliko više nego što je potrebno za pokriće KM.

– Izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH moglo bi se emitovati konvertibilnih maraka i za taj novac kupiti domaće obveznice te tako doprinijeti saniranju energetske krize i uložiti u druge privredne aktivnosti u BiH. Ako sad nije vrijeme za tako nešto, kada će biti? – napisao je Dodik na Twitteru.