Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović ekskluzivno za Nacional govorio je o problemima s Izbornim zakonom u Bosni i Hercegovini, napetim odnosima između Bošnjaka i Hrvata i posljednjim izjavama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

Na pitanje o tome zašto su propali pregovori oko Izbornog zakona, lider SDA je odgovorio:

“Bilo je kvalitetnih pomaka tokom pregovora. Dogovorili smo se o dva bitna elementa, popuni Doma naroda na državnom nivou i poboljšanju i integritetu izbornog procesa, a ‘zapeli’ na dva teže rješiva pitanja. Prvo je izbor članova Predsjedništva BiH kroz implementaciju presude Sejdić/Finci, drugi je funkcionalnost Federacije BiH kroz definiranje mehanizama deblokade i implementaciju presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. Uspjeli smo definirati i mehanizme deblokade, ali se nismo uspjeli dogovoriti o izmjenama koje se odnose na popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i nadležnosti ovog tijela. Hrvatski predstavnici su tražili da Dom bude popunjen tako da kantoni u kojima živi ispod 5% stanovnika iz određenog konstitutivnog naroda ne daju delegate, što je za nas bio previsok prag, jer bi tada bošnjački klub ostao bez predstavnika iz Livna i Posavine, a hrvatski bez Hrvata iz Sarajeva, Zenice i Tuzle.

Bili smo spremni na manje izmjene koje bi garantirale hrvatskoj strani da će imati sigurnu većinu u hrvatskom klubu, uz uvjet da će moći braniti isključivo vitalni nacionalni interes, da neće moći blokirati sve što joj padne na pamet. U ovom mandatu su, recimo, blokirali oporezivanje kladioničara koji zarade više nego svi telekom operateri u BiH zajedno. Plaća se porez na kruh, lijekove i udžbenike, a voljom HDZ-a ne plaća se porez na klađenje. Očigledno su štitili neki interes, ali sigurno ne vitalni nacionalni interes. Po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH, ja sam u Neumu prihvatio za mene i SDA nepovoljan elektorski model po kojem u prethodnim ciklusima ni ja, niti Džaferović ne bismo ušli u Predsjedništvo, a Čović i Borjana Krišto bi ušli, i to s dvostruko manje glasova od nas. To hrvatskoj strani nije bilo dovoljno, pa se u nastavku pregovora tražilo da jedan glas u nekim manjim kantonima vrijedi kao šest glasova u Tuzlanskom, ili devet u Kantonu Sarajevo, što je za nas bilo neprihvatljivo“.

Napomenuo je i kako je stav ove stranke nepromijenjen već 16 godina, a to je da se izbor  članova Predsjedništva BiH treba osloniti na većinsku volju konstitutivnih naroda, ali ne ekskluzivnu, stopostotnu.

“Šansu da biraju i budu izabrani treba ostaviti svakom građaninu BiH. Članovi Predsjedništva BiH predstavljaju sve građane BiH i u njihovu izboru mora biti sadržana volja svih, oni ne smiju odgovarati samo jednom narodu. Za ovakva rješenja je SDA bio 2006. kad je pregovarano o Travanjskom paketu, 2014. kad je bio aktuelan tzv. Fueleov model, i 2022. kada je dvojac Palmer/Eichorst ponudio elektorski model.

Mi smo 2006. i 2014. bili spremni jednostrano izaći u susret partnerima iz HDZ-a, ali nakon iskustava s navedenim blokadama i suradnjom Čović-Dodik i mi smo počeli postavljati uvjete koji će nam garantirati da nećemo zauvijek predati dvije trećine vlasti snagama koje sputavaju probosansku većinu u BiH. ‘Probosanske stranke’ su jedan neprecizan termin koji se uvriježio, a koji se odnosi na patriotski blok koji čine bošnjačke, bosanske, ljevičarske, građanske stranke koje imaju šezdeset posto ruku u državnom, a osamdeset posto ruku u Federalnom parlamentu.

Minimalno jedna petina glasova i ruku u ‘probosanskom bloku’ pripada građanima iz reda ostalih, Srba i Hrvata, i ta petina je velika kao cijeli HNS. Njihovo pravo brane presude Europskog suda za ljudska prava, Sejdić-Finci i ostale. Oni se ne mogu ignorirati i tretirati kao nelegitimni i nepostojeći”, naveo je Izetbegović.

Lider SDA je govorio i o Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH te lider SNSD-a te pojedinim njegovim najavama.

“Nadam se da nećemo doći do situacije u kojoj ćemo morati provjeriti spremnost BiH institucija i njenih patriota da brane zemlju. Uvjeren sam da je ona još i veća od one iz 1992. Po posljednjem izvještaju koji je Vlada Republike Srpske poslala Vijeću sigurnosti UN-a, reklo bi se da spuštaju loptu i da se posipaju pepelom.

Ranije su ti izvještaji, koji su nelegalni i nisu pročitani na sjednicama Vijeća, sadržavali jaku dozu drskosti, napadali su visokog predstavnika, branili vlastite antidejtonske poteze, ali ovaj put se u izvještaju ističe da se ‘Republika Srpska pokazala kao pouzdan partner NATO-a’, da ‘Republika Srpska nikada nije izražavala protivljenje prisustvu EUFOR-a u BiH’, da ‘Republika Srpska i njeno rukovodstvo ne služe Rusiji’, da je to ‘čista fantazija’, da oni ‘isključuju bilo kakvu mogućnost upotrebe nasilja, ne traže nezavisnost, već samo traže da obavljaju poslove iz nadležnosti koje su im date Ustavom BiH, u nadi da će izgraditi funkcionalniju i prosperitetniju BiH’ itd. Očigledno, ima pozitivnih naznaka”, smatra Izetbegović.

On je govorio i o pojedinim izjavama “da u Sarajevu nema alkohola ili svinjetine u restoranima”.

“Ima alkohola, naravno, a ima i svinjetine, ondje gdje je traže, samo što se u Sarajevu svinjetina rijetko traži. Na Baščaršiji, recimo, nikada nije bilo svinjetine. Nikada niste imali svinjske ćevape. Od majorizacije, naravno, nema ništa, dapače, majorizirani su Bošnjaci i Bosanci koji u ovome času trpe dvije blokade: jednu radi SNSD na nivou države, nastupa separatistički i secesionistički, a drugu blokadu, ili polublokadu, radi HDZ, i dokazuje nam da se baš ništa ne može u Federaciji bez HNS-a koji ima 120 ili 130 hiljada glasova. U BiH, SNSD i HDZ čitav ovaj mandat rade blokade i polublokade. Patriotski orijentirane stranke ne uspijevaju efektuirati svoju većinu u parlamentu. Sputane su”, zaključio je Izetbegović.