FAKTOR: Visoki predstavnik Christian Schmidt odlučio je, nakon burnih reakacija javnosti i trodnevnih protesta ispred zgrade OHR-a , da se u u svojoj odluci zadrži samo na tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Teži dio posla, a kojim se sa famoznim cenzusom od tri posto išlo naruku HDZ-u, ostavio je bh. političarima uz poruku, da bi ako do dogovora ne dođe, mogao i ponovo intervenisati i nametnuti i taj sporni dio. Mislite li da domaći političari mogu odraditi tu “zadaću” i da bi Schmidt, ako se to ne desi, mogao pred izbore još jednom intervenisati?

IZETBEGOVIĆ: Osim cenzusa od tri posto, ima tu još niz promjena koje bi omogućile svakom od klubova delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH da blokira proces imenovanja Vlade FBiH, ne na način kako je to u ovom mandatu radio HDZ, već na način da insistira na vlastitom kandidatu i da većina u oba doma Parlamenta FBiH ponovo bude taoc volje devet delegata pojedinog kluba.

Cenzus od tri posto bi pojačao poziciju Srba koji dolaze iz kantona u kojima SNSD ima jak utjecaj, tako da bi se s vremenom stvorile realne šanse da HDZ i SNSD ostvare većinu u Domu naroda i faktički zavladaju Federacijom.

Ne znam da li je Christian Schmidt bio svjestan svega navedenog. U svakom slučaju, prekjučer je izjavio da cenzus od tri posto nije rješenje.

Ne vjerujem da su se političari u Federaciji u ovom predizbornom vremenu u stanju bilo šta dogovoriti, a naročito iznaći rješenje koje zadire u hiperosjetljive međunacionalne balanse i balans građanskog i etničkog. Visoki predstavnik bi trebao dopustiti da se izbori održe, da se nova struktura vlasti uspostavi, i da se u roku definisanom Briselskim dogovorom pokuša postići kompromis.

FAKTOR: Kad smo već kod okupljanja građana ispred zgrade OHR-a, kako komentarišete optužbe vaših političkih protivnika da je “SDA otela prosteste”. Također, u nedavnim izjavama emotivno ste reagovali na jedan od transparenata na tim protestima na kojem je pisalo “Četnici su klali, Izetbegovići krali”. Šta je stvarni cilj takvih poruka, koliko su one dio predizborne kampanje i očekujte li još sličnih, niskih udaraca?

IZETBEGOVIĆ: SDP pozove na masovne proteste, apeluje da se djeluje složno, bez stranačkih podjela, a onda se čudi što je u masi bilo mnogo simpatizera SDA, što su me okupljeni dočekali masovnom podrškom, pljeskali, tražili da se slikaju samnom i tako dalje. SDA je na posljednjim izborima osvojila skoro 280.000 glasova, od toga 60.000 u Sarajevu, ne znam šta je SDP očekivao.

SDA se i na ovom skupu, a i u prethodna dva mandata, veoma korektno odnosila prema SDP-u i građanskim strankama, pozivali smo ih u koalicije, u zajedničko političko djelovanje, ali je njima bila preča borba protiv SDA nego borba za BiH. Dakle, borba za vlast, a ne za narod i državu.

Transparent u kojem su u istu rečenicu stavili četnike i Izetbegoviće sve govori o odnosu koji, nažalost, ne mijenjaju već tri decenije. Skup pred OHR-om me jako podsjetio na skup u zgradi Skupštine BiH pred sami rat. Organizovali su ga ljevičari i pozvali rahmetli Aliju da im se obrati. Sav jed zbog dogovora Milošević-Tuđman koji je bio postignut u Karađorđevu su tada istresli na Aliju, svu krivicu za napad koji su nam susjedne zemlje pripremale su usmjerili na čovjeka koji je spremao odbranu.

FAKTOR: U jednom od intervjua ovih dana izjavili ste da Vam je, tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona, od strane predstavnika međunarodne zajednice jasno poručeno da ustupcima HDZ-u “morate platiti cijenu”, kao i da “ne morate svaki put pobijediti na izborima”. HDZ-u niste popustili, a i Vi lično i SDA ste ušli u izbornu utrku, Je li to nepopuštanje razlog ljutnje i visokog predstavnika i pojedinih ambasadora u BiH posljednjih dana i njihovih oštrih poruka na Vaš račun?

IZETBEGOVIĆ: Visoki predstavnik nije bio dio tog pokušaja da se iza zatvorenih vrata u formatu Izetbegović-Čović kreiraju rješenja koja će izaći skoro u potpunosti u susret zahtjevima HNS-a. Ne mislim da je Schmidt ljut na mene, dapače, uvjerio se da ima iskrenog prijatelja u meni jer ja sam mu u SMS poruci koju sam poslao čim sam saznao za plan OHR-a veoma precizno prognozirao šta će se desiti, kakve će reakcije biti.

Sa ambasadorima je drugačije. Oni, a vjerovatno i njihovi nadređeni, su cijenili da je za Bošnjake, u situaciji koju smo u tom času imali, najbolje popustiti u odnosu na HNS, odvojiti Čovića i HDZ od Dodika, da je to cijena koju treba platiti.

Ja sam pokušao izbalansirati prijedlog, doći do rješenja. U Neumu smo bili blizu, ali se u Sarajevu išlo dalje, do neprihvatljivog. I ja sam to morao objasniti javnosti. I ta moja pojašnjenja su očigledno naljutila ambasadore.

Šta možemo, bitno je da su ta pojašnjenja informisala javnost i smirila narod.

FAKTOR: Premijer Hrvatske Andrej Plenković tokom posljednje posjete BiH, preciznije Mostaru i prostoru koji politički kontroliše HDZ, priznao je otvoreno da su Hrvatska stoji iza pokušaja nametanja promjena u Izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH. I po ko zna koji put poručio je da se moraju jačati hrvatsko-bošnjački odnosi i da je Hrvatska spremna da BiH povede u Evropsku uniju. Idu li zajedno taj otvoreni paternalizam Hrvatske u odnosu na BiH i poziv na saradnju?

IZETBEGOVIĆ: Predstavnici Hrvatske, i predstavnici Hrvata u BiH će morati naučiti da respektuju BiH, Bošnjake, Bosance i Hercegovce. Na takvim osnovama ćemo sigurno popraviti odnose. Plenković to razumije, Milanović je još u fazi “prvo sapun, zatim parfem”, ali proći će ga. Uostalom sapun kakav danas koristimo je invencija Arapa, a Sarajevo je imalo vodovod stotinama godina prije Zagreba. Isto tako, bosanskohercegovački Hrvati su naš narod, Hrvatska nije njihova matica. U BiH ne živi više od 1.000 građana porijekom iz Hrvatske, dok u Hrvatskoj živi barem milion građana porijeklom iz BiH. BiH je matica tim ljudima, a ne obratno.

HNS ima svoje frustracije nekim aspektima Ustava BiH definisanog Dejtonskim sporazumom. I Bošnjaci, ali i oni koji ne pripadaju ni jednom od konstitutuivnih naroda, imaju niz frustracija i zahtjeva. Naći ćemo se na nekoj sredini u konstruktivnijoj atmosferi od sadašnje, nekad nakon izbora. Mislim da je rješenje u uklanjanju asimetrije u djelovanju Doma naroda Federacije i Vijeća naroda RS-a. Hrvatske stranke imaju pravo na punu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nemaju pravo na dominaciju nad parlamentarnom većinom u pitanjima koja nisu od vitalnog nacionalnog interesa. Tu se krije rješenje.

FAKTOR: U augustu BiH bi trebao službeno posjetiti predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan. Kako ste najavli, trebalo bi to da bude trilateralni sastanak predsjednika Srbije, Turske i članova Predsjedništva BiH. Može li taj susret relaksirati odnose između BiH i Srbije i umiriti secesionističke poruke Milorada Dodika, koje, to se i ne krije, imaju jaku podršku iz Boegrada?

IZETBEGOVIĆ: Erdogan ima dobre odnose sa srbijanskim liderima, a respektuju ga i srpski lideri u BiH. On je zaista sjajan lider i diplomata.

Uvjeren sam da može pomoći u smanjenju tenzija u BiH i na Balkanu.

FAKTOR: Predizborna kampanja je uveliko u toku. Stranke koju sebe nazivaju građanskim okupile su se oko jednog kandidata i isključivo za bošnjačku poziciju u Predsjedništvu BiH. Oni se otvoreno pozivaju na podršku određenih krugova iz međunarodne zajednice i ne kriju razočarenje zašto niste odustali od kandidature, što su učinili Milorad Dodik i Dragan Čović. Zašto niste postupili poput Dodika i Čovića i kakav rezultat očekujte sa SDA i sebe na ozborima

IZETBEGOVIĆ: Dodik je pravio teške blokade i time ogromne probleme Bosni i Hercegovini, pridruživao mu se i Čović praveći polublokade i probleme Federaciji BiH. Ja sam činio sve da te blokade pravaziđemo i nadjačamo. Ne postoji nijedan problem sa kojim se BiH suočila u ovom mandatu, a da SDA nije imala kakav-takav odgovor na njega. Između ostalog, Pravni tim SDA je osmislio šest apelacija Ustavnom sudu koje su sve do jedne usvojene i kojima je spriječen pokušaj Narodne skupštine RS da od države BiH preotme nadležnosti u sferi odbrane, pravosuđa i oporezivanja, kao i vlasništvo nad šumama, rijekama i poljoprivrednim zemljištem. Dakle, radili smo dijametralno suprotne stvari, i naš tretman, pa i lične odluke, trebaju biti dijametralno različiti.

Naivan je pokušaj onih koji sebe nazivaju “građanskim stranakama” i ,”opozicijom”, a barem pola ih je bilo u strukturi SDA, i barem pola ministarskih pozicija u Vladi FBiH i u kantonalnim vladama ta “opozicija” zauzima i sada, da u isti koš stave one koji proizvode probleme sa onima koji proizvode rješenja.

Crno i bijelo nisu isto. Ljevičarske i građanske stranke su u ovih 27 postdejtonskih godina morale izvršiti barem minimalan prodor na teritorije kojima suvereno vladaju srpske i hrvatske stranke. Nisu učinili bukvalno ništa, sve je koncentrisano na područja u kojima žive Bošnjaci i na napad na SDA. To je sramotno i izuzetno štetno.

SDA je politički monolit sa izuzetnim zaslugama za opstanak države, prekaljeni smo u raznovrsnim vrstama borbe, a naročito u borbi nerava jer smo se suočavali sa različitima prijetnjama i pritiscima od 1992. do 2022. godine.

Ne mogu to raditi neiskusni i razmaženi političari kakve nam nudi SDP, popustiće, izgubiće se. Kao što su se izgubili kada je trebalo odbiti SNSD i njihov destruktivni prijedlog Zakona o prebivalištu. SDP je Dodiku rekao DA, umjesto da kaže NE, dobili su koaliciju sa SNSD-om na kratki period, privremeno, a Bošnjacima i Hrvatima je pozicija u RS-u degradirana trajno.

Uzevši sve navedeno u obzir, cijenim da će SDA ostvariti historijski rezultat na oktobarskim izborima, najbolji u posljednjih 20 godina.