Connect with us

BiH

Izmjene Izbornog zakona: Dodik želi ukinuti glasove poštom, Čović predlaže da glas iz Širokog Brijega vrijedi kao 13 glasova iz Sarajeva

Published

on

Ako bi se prijedlog HDZ-a primijenio u praksi, Željko Komšić 2018. godine ne bi postao Predsjedništva BiH, unatoč činjenici što je osvojio najviše glasova. Prijedlog SNSD-a podrazumijeva “nove članove” CIK-a i ukidanje glasova poštom.

Ukidanje glasanja putem pošte. To je, prema informacijama Istrage i Oslobođenja, jedan od ključnih prijedloga SNSD-a koji se odnosi na „tehničke izmjene“ Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Nova runda pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva trebala bi početi sutra, kada će lideri političkih partija na trodnevnim sastancima, pokušati pronaći rješenja za izmjene diskriminatornih odredaba Ustava i Izbornog zakona te poboljšanje samog izbornog procesa.

Portal “Istraga” pozabavio se prijedlozima koji su ponudili čelnici SNSD-a i HDZ-a. Prijedlog SNSD-a se navodno odnosi na „tehnička pitanja“, dok prijedlog HDZ-a, koji je već ranije prezentiran u Neumu, regulira politička pitanja. Slijede detalji i kratke analize.

„Tehnička“ pitanja SNSD-a – ukinuti CIK i dijasporu

Mada ih predstavljaju kao „tehnička rješenja“, prijedlozi SNSD-a su, zapravo, direktno usmjereni na politička pitanja. Prva meta je Centralna izborna komisija.

Prva izmjena odnosi se na izbor članova CIK-a. Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, članove Centralne izborne komisije BiH bira samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i to prostom većinom, u koju, naravno, mora biti uključena i entitetska. SNSD sada predlaže da u proces izbora članova CIK-a bude uključen i Dom naroda PS BiH. U praksi bi to značilo da aktuelni saziv CIK-a nikada ne bi mogao biti izabran, jer u Domu naroda BiH većinu imaju SNSD i HDZ koji su u Predstavničkom domu – preglasani.

 

Druga izmjena se odnosi na „dodatne članove CIK-a“. Centralna izborna komisija, prema Izbornom zakonu, ima sedam članova, po dva iz reda konstitutivnih naroda i jednog iz reda ostalih. SNSD sada predlaže da se u izbornoj godini uvedu dodatna tri člana CIK-a koje bi imenovao samo Dom naroda, a oni bi imali punopravni status.

Treća „tehnička“ izmjena podrazumijeva smanjenje mandata članovima CIK-a sa trenutnih sedam na pet godina. SNSD predlaže da ta izmjena bude primijenjena retroaktivno, što znači i na aktualni saziv CIK-a.

No od svih prijedloga najsporniji bi mogao biti onaj koji se odnosi na glasanje putem pošte. SNSD, tako, predlaže da se ukine glasanje poštom, te da bh. državljani u inostranstvu glasaju samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. U praksi bi to značilo da desetine hiljada, uglavnom bošnjačkih i hrvatskih glasova iz dijaspore ne bi bilo iskorišteno. Broj bošnjačkih i hrvatskih poslanika u Narodnoj skupštini RS-a bi dodatno bio smanjen, dok bi izbor Bošnjaka ili Hrvata iz Republike Srpske u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bio nemoguć.

Među „tehničkim pitanjima“ SNSD predlaže i vraćanje mandata političkim partijama. Dakle, ukoliko bi izabrani zastupnik odlučio napustiti stranku, ostao bi i bez mandata.

„Politički“ prijedlog HDZ-a – ukinuti Komšića

Elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH je ono o čemu se posljednjih mjeseci intenzivno govorilo. HDZ-u BiH bliski mediji su objavili da je ta stranka odustala od dvije izborne jedinice, ali pristaje na elektorski model. No, prema prijedlogu koji je prezentiran u Neumu, a koji će i tokom predstojećih pregovora zagovarati HDZ BiH, jasno je da, u praksi, postoje dvije izborne jedinice.

 

Federacija BiH bi, tačno je, bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.

Sada idemo u Zapadnohercegovački kanton (Široki Brijeg). Ako bi, recimo, kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih pobijedio u tom kantonu, osvojio bi samo jedan elektorski glas. Pobijedi li, pak, u ZHK kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih, osvojio bi 20 elektora.

Sličan omjer bi bio i u drugim kantonima. USK bi, recimo, dao 15 elektora BO (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih) pobjedniku, dok bi, u slučaju pobjede u USK, HO kandidat (iz reda hrvatskog naroda i ostalih) dobio samo jednog elektora. U Livnu bi, međutim, HO pobjednik dobio 14 elektora, dok bi BO kandidat, u slučaju da pobijedi u tom kantonu, dobio samo jednog elektora. Kantoni sa hrvatskom većinom bi uvijek davali više elektora kandidatu 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), dok bi kantoni sa bošnjačkom većinom davali znatno više elektora kandidatu sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih). Da se ovaj sistem primjenivao 2018. godine, Željko Komšić bi bio na listi 702. U Kantonu Sarajevo on je osvojio više od 60 hiljada glasova i ubjedljivi je pobjednik. No ti glasovi bi mu, s obzirom na to da je hrvatski kandidat, donijeli svega tri elektorska glasa. Sa duplo manje osvojenih glasova, tridesetak hiljada, Dragan Čović bi, kao pobjednik u Zapadnohercegovačkom kantonu osvojio 20 elektora. Dakle, glas jednog građanina iz Širokog Brijega koji glasa za kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih vrijedi kao glasovi trinaest građana Sarajeva koji su odlučili da podrže kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih.

Ako bi se ovaj prijedlog primijenio u praksi, na posljednjem izbornom ciklusu, Željko Komšić ne bi bio član Predsjedništva BiH, unatoč činjenici što je osvojio najviše glasova. Upravo su zbog toga, tokom neumskih pregovora, iz Venecijanske komisije upozorili na „nejednaku vrijednost glasa“.

Govoreći pred zastupnicima u EU parlamentu, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je u utorak kazao da je tokom neumskih pregovora o izmjenama Izborog zakona njegov prijedlog dobio podršku Venecijanske komisije. To je, međutim, negirao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je, kao učesnik pregovora u Neumu, rekao da “nije istina da je Venecijanska komisija podržala prijedlog HDZ-a”, piše “Istraga”.

BiH

Novi udar na državu: NSRS usvojio Nacrt izbornog zakona RS

Published

on

By

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt izbornog zakona kojim je uređeno da izbore za organe vlasti u RS sprovodi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.

Nacrtom izbornog zakona RS je predviđeno da se njegovim stupanjem na snagu neće primjenjivati odredbe Izbornog zakona BiH koje uređuju izbor poslanika Narodne skupštine, delegata Vijeća naroda RS, predsjednika i potpredsjednika RS, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS, odbornika skupštine grada, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika, načelnika opštine, imenovanje organa za sprovođenje izbora za zakonodavni, predstavničke i izvršne organe vlasti u RS.

Novina u odnosu na važeći zakon je uređivanje izbora delegata u Dom naroda u Parlamentranoj skupštini BiH iz Republike Srpske i zaštita izbornog prava kojom je predviđeno da će ovu zaštitu pružati, pored organa za sprovođenje izbora, Vrhovni sud Republike Srpske.

Nacrt zakona biće upućen u javnu raspravu jer se njime uređuju pitanja koja su od posebnog značaja za građane i o kojima je neophodno da se konsultuju organi, organizacije, naučne i stručne institucije i zaiteresovani građani.

Usvojen je i Zaključak u vezi Nacrta izbornog zakona Republike Srpske.

U završnoj riječi Milorad Dodik rekao je da bi volio da propadnu prve varijante zaključaka, kako bi RS provela izbore po svom zakonu. Svjestan je da bi to, kada potpiše ukaz tog zakona, kojeg će vjerovatno ponovo ukinuti Šmit, ponoviti krivično djelo. Ne boji se eventualnih posljedica.

Usvojeni i zaključci

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je  sinoć oko ponoći Informaciju i set zaključaka povodom političke i bezbjednosne situacije u svijetu sa reperkusijama za RS. 45 poslanika je glasalo za, 11 suzdržanih.
Ističu da su potrebne mjere da bi se zaštitila prava i slobode svojih građana i neutralisala posljedice protivustavnog djelovanja na teritoriji RS, navodi se u prijedlogu zaključaka klubova poslanika SNSD-a, SP-a, DEMOS-a, Ujedinjene Srpske, NPS-a i poslaničkih grupa SPS-a i DNS-a.

NSRS bi mogla, najavljuje Milorad Dodik, donijeti zakon o neprimjenjivanju odluka Suda i tužilaštva BIH u RS. Još jednom je ponovio optužbu da bi Amerikanci da ga hapse, da je dobio informaciju o tome da su spremni da pucaju, a Dodika dodaje da je i on spreman da puca.

U nastavku pogledajte zaključke usvojene na 11.Posebnoj sjednici NSRS:

1. Narodna skupština Republike Srpske traži da se od strane kolonijalne uprave u roku od sedam dana ponište sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

2. Ukoliko se prvi zaključak ne ispuni, Narodna skupština Republike Srpske traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštini BiH i:

– Proglase nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Kristijana Šmita koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik,

Da se zabrani organima BiH primjena tih odluka, Da proglase sajt OHR neprihvatljivim i antizakonitim mjestom objave akata,

Da zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija,

Da se na istoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH donese Izborni zakon BiH, sa svim poboljšanjima koji se tiču izbornog integriteta i da se razvlasti CIK u njegovom antiustavnom djelovanju,

Da se postigne politički konsenzus o daljem evropskom putu BiH i da se taj proces bitno ubrza,

Da se donese Deklaracija i potvrdi teritorijalni integritet BiH.

3. Ukoliko se ne ispoštuje Zaključak broj 2. Narodne skupštine Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske traži od izabranih predstavnika da prestanu odlučivati na nivou BiH i da se više ne vraćaju u taj proces.

Narodna skupština Republike Srpske traži od političkih stranaka iz Republike Srpske koji su u partnerstvu sa političkim strankama iz Federacije na nivou BiH da formalno i suštinski napuste to partnerstvo.

Narodna skupština Republike Srpske će donijeti svoju Deklaraciju i potvrditi teritorijalni integritet BiH predviđen Ustavom BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Republika Srpska će aktivirati sve zaključke i odluke Narodne skupštine i drugih institucija i nastaviti ih izvršavati.

Republika Srpska će se povući iz svih sporazuma (o vojsci, indirektnim porezima, VSTS) u isto vrijeme poštujući Ustav BiH. Narodna skupština Republike Srpske će donijeti Izborni zakon Republike Srpske.

Republika Srpska očekuje da se na predstojećem Vaskršnjem saboru potvrdi kršenje Dejtonskog sporazuma.

4. Republika Srpska je opredjeljena za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje međunarodnog prava, Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Ustava Republike Srpske.

5. Osuđujemo i odbacujemo protivustavno djelovanje dijela Međunarodne zajednice, tzv. visokog predstavnika i institucija BiH, kojima se nastoji erodirati ustavnopravna pozicija Republike Srpske i ojačati institucije BiH.

6. Osuđujemo i odbacujemo korištenje Suda i Tužilaštva BiH kao instrumenta kojima se nastoji nametnuti primjena odluka tzv. visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH koje su u suprotnosti sa odredbama Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njegovih aneksa IV i H.

7. Osuđujemo i odbacujemo korištenje sankcija Ministarstva finansija SAD kao sredstva pritiska na građane, političke partije i organizacije, ali i demokratski izabrane funkcionere Republike Srpske kojima se krše njihova ljudska prava i slobode.

8. Korištenje prijetnji i nasilja protiv građana Republike Srpske i njenih funkcionera, u cilju da se zastraši ili prinudi Republika Srpska da prihvati protivustavno djelovanje dijela međunarodne zajednice, tzv. visokog predstavnika i institucija BiH, bez odluka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, biće smatrano aktom terorizma.

9. Narodna skupština Republike Srpske zajedno ca nadležnim institucijama i organima Republike Srpske će preduzeti potrebne mjere da bi zaštitila prava i slobode svojih građana i neutralisala posljedice protivustavnog djelovanja na svojoj teritoriji.

10. Ovi zaključci stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.

N1

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

Najčitanije