Connect with us

Sukob u Ukrajini

Je li Putin ozbiljno bolestan? Pet nakova koji ukazuju da nešto nije uredu sa ruskim liderom

Premda se ogradio i rekao da se za sada radi o nagađanjima, The Telegraph navodi da se gomilaju indicije koje upućuju na to da je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljno bolestan.

Najmanje pet faktora ukazuje na to da je moguće da je na njegovu odluku da napadne Ukrajinu utjecalo njegovo zdravlje.

1) Putinov izgled

Lice i vrat ruskog predsjednika u posljednje su vrijeme prilično natečeni. To je dovelo do govorkanja da je moguće da se Putin zbog nekog oboljenja liječi steroidima. Nuspojave uzimanja steroida su povećani rizik od infekcija te “promjene u raspoloženju i ponašanju”. “Ponekad, kada se uzima u velikim dozama, steroidi mogu uzrokovati konfuziju i promjene u načinu razmišljanja”, kaže jedna od najvećih britanskih dobrotvornih udruga za pomoć oboljelima od raka Macmillan Cancer Support. “Pacijent zbog toga može razviti čudne i zastrašujuće misli.”

Putin je u novembru 2020. godine tokom sastanka s ministrom financija Antonom Siluanovim ozbiljno kašljao i televizijske su kamere to snimile. Snimke tog sastanka kasnije su prepravljene, a Kremlj je rekao da je predsjednik “sasvim dobro”. Prema Fioni Hill, britanskoj stručnjakinji za Rusiju koja je radila u Bijeloj kući te koja se s ruskim predsjednikom susrela više od jednom, Putin trenutno “ne izgleda” dobro.

“Lice mu je podbuhlo. Znamo da se žalio na probleme s leđima. Čak i da nije nešto ozbiljno, moguće je da prima velike doze steroida, a moguće je i da je nešto drugo. (Invaziju Ukrajine) prati doza hitrine iza koje možda stoje lični faktori”, rekla je Hill.

2) Dugački stolovi

Osobe oslabljenog imuniteta lakše će oboljeti od ozbiljnijih slučajeva koronavirusa i drugih bolesti. To vrijedi i za osobe koje uzimaju lijekove za potiskivanje imunološkog sistema. Mnogo se raspravljalo o tome zašto se Putin pridržava ekstremnih mjera socijalnog distanciranja. Kada su se s Putinom sastali u Moskvi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz morali su sjediti s druge strane šest metara dugačkog bijelog stola.

Čak je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tokom jednog sastanka s Putin koji se prenosio na televiziji morao sjediti s druge strane tog stola.

Na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije koji se održao prošle sedmice također su se primjenjivale više nego stroge mjere socijalnog distanciranja. Putin je sjedio za svojim radnim stolom, a članovi Vijeća obraćali su mu se s govornice na praktički drugoj strani prostorije.

The Telegraph piše i da su svi oni koji su se sastajali s Putinom – političari, biznismeni i njegovo osoblje – morali odraditi dvosedmičnu karantenu. Pisalo se i o tome da su se te osobe prije dolaska u Putinov ured tretirale dezinficijensom u spreju.

Putin, koji će 7. oktobra napuniti 70 godina, primio je Sputnjikovu vakcinu protiv covida-19, no njegova vakcinacija nije dokumentirana fotografijama ili videom.

Vrlo stroge epidemiološke mjere imaju smisla ako je Putinovo zdravlje već načeto.

S druge strane, Putin se prije nekoliko sedmica rukovao s i sjedio pored protiv covida nevakcinisanog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.

3) Obavještajni podaci

Marco Rubio, senator u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država iz redova Republikanske stranke prošlog je vikenda uzburkao duhove kada je ustvrdio da s Putinom “nešto nije u redu”. Njegove tvrdnje nisu odbačene kao lupetanje teoretičara zavjere jer se radi o visokorangiranom članu Odbora za obavještajnu zajednicu Senata SAD-a. Budući da je član Odbora, Rubio prima obavještajne podatke o kojima ne smije govoriti. Međutim, to ne znači da ne može nešto natuknuti, što je i napravio.

“Volio bih da mogu reći više, ali trenutno mogu reći samo da je prilično očito da nešto nije u redu s Putinom. Oduvijek je bio ubica, no sada se muči s drukčijim i značajnim problemom”, rekao je Rubio te kasnije dodao da se čini da Putin ima neuropsiholoških zdravstvenih problema. Nije, međutim, otkrio na temelju čega to misli.

Sve više ljudi traži da Amerika, ako ih ima, objavi obavještajne podatke o Putinovom zdravlju. Bivši dužnosnik Bijele kuće zadužen za pitanja nacionalne sigurnosti rekao je Telegraphu da smatra da bi SAD ovaj sukob trebao učiniti “ličnim” te da bi trebao objaviti sve što zna o Putinu.

Francuzi također sumnjaju. Jedan je francuski dužnosnik nakon Macronovog sastanka s Putinom koji je prethodio ruskoj invaziji Ukrajine natuknuo da je nešto posrijedi. Dužnosnik je rekao da Putin “nije bio isti” kao kada se prije dvije godine susreo s Macronom. Bio je, tvrdi dužnosnik, “rigidniji” i “ideološki obojeniji” te da je “pošandrcao”.

Još se uvijek ne zna zašto je Putin 2015. godine na 10 dana nestao iz javnosti. Nagađanja da se radilo o zdravstvenom problemu tada su odbačena.

4) Ruski naučnik tvrdi da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka

Valerij Solovej, bivši historičar pri Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, rekao je u novembru 2020. godine da je moguće da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka. Dodao je i da bi 2021. godine zbog straha od bolesti mogao napustiti visoku politiku. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je rekao da su Solovejeve tvrdnje “potpune besmislice” te da Putin u dogledno vrijeme ne planira napustiti politiku. Solovej je kasnije dao otkaz na Institutu te rekao da je radno mjesto napustio zbog političkih pritisaka. Kasnije je uhapšen tokom protesta opozicije u Moskvi.

5) Putinova užurbanost

U želji da povrati teritorij koji smatra ruskim, Putin je prethodno razmišljao i djelovao dugoročno. U Gruziju je 2008. godine prodro kako bi podržao želje za neovisnošću Abhazije i Južne Osetije. Šest godina poslije, anektirao je Krim.

Prema Ustavu Ruske Federacije, koji je promijenjen 2021. godine, Putin bi se na dužnosti predsjednika mogao zadržati do 2036. godine. To bi mu dalo dovoljno vremena da malo pomalo zauzima teritorij i zbog tih akcija prima “packe” Zapada. Upravo su zato mnogi smatrali da će Putin prilikom zauzimanja ukrajinskog teritorija koristiti “salama” taktiku.

Upravo su se zato mnogi iznenadili kada je ruski predsjednik odlučio odjednom zauzeti cijelu Ukrajinu, zemlju od 44 miliona stanovnika. Skeptici tvrde i da oružane snage koje je odvojio za taj cilj nisu dovoljne. Sve to doprinosi nagađanjima da mu zbog zdravstvenih problema ponestaje vremena.

Raport

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Sukob u Ukrajini

Putinov saveznik prijeti: Zemlju koja uhapsi Putina čeka nuklearni napad (VIDEO)

Međunarodni kazneni sud (MKS) u Hagu u petak je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina optuživši ga da je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini, što je Moskva nazvala besmislenim, a Kijev objavio da je to “tek početak”.

Upravo je ta optužnica bila tema nedjeljne rasprave na ruskoj državnoj televiziji, a voditelj emisije, istaknuti saveznik i propagandist ruskog lidera, Vladimir Slovjov, zaprijetio je da bi svaku zemlju koja uhapsi Putina mogao čekati nuklearni napad.

“Pokušaj da se zadrži Putin odmah će rezultirati nuklearni napadom”, rekao je Solovjov na Russia-1, a prenosi Newsweek.

Podsjetimo, MKS je pozvao na Putinovo hapšenje pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju.

“Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni osnovi za pretpostavku da Putin nosi individualnu kaznenu odgovornost za ranije spomenute zločine”, objavio je MKS u petak.

 

Solovjov također vodi i radijsku emisiju na stanici kojom upravlja Kremlj, a prošle je godine američki State Department na popisu poznatih osoba uključenih u rusku propagandu naveo i Solovjova, navodeći da bi on “mogao biti najenergičniji propagandist Kremlja današnjice”.

 

BBC-jev novinar Francis Scarr u ponedjeljak je objavio isječak videozapisa s prijevodom na Twitteru u kojem su prikazuje reakcija Solovjova na optužnicu, a u kojem je vidljivo kako Putinov propagandist poziva na nuklearni udar na zemlje koje postupe po optužnici iz Haga.

N1 

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Medvedev o nalogu za hapšenje Putina: ‘Ajme, gospodo, svi hodaju pod Bogom i raketama. Sudije pažljivo pogledajte u nebo”

Bivši ruski predsjednik i sadašnji drugi čovjek u ruskom Vijeću za sigurnost Dmitrij Medvedev na Telegramu se oglasio oko Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji je u petak izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina optuživši ga da je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini, što je Moskva nazvala besmislenim, a Kijev objavio da je to “tek početak”.

Medvedev je u posljednjoj objavi komentarisao sistem međunarodnog prava i međunarodne institucije za koje navodi da nisu efikasne.

“Raspala se Liga naroda, SSSR je razmišljao o istupanju iz UN-a, konvencije i drugi međunarodni akti danas se teško usvajaju, postoji potpuni angažman i diktat grupe anglosaksonskih zemalja”, naveo je.

“No, glavna mana sistema međunarodnog javnog prava je neefikasnost”, tvrdi bivši čelnik Rusije i dodaje da države ne žele provoditi akte Opće skupštine UN-a te da je razlog za to “njihova nepravda koja se temelji na nedopustivosti prisile skupine suverenih država na iste suverene države”.

“Jednak nema moć nad jednakim”, navodi Medvedev koji dalje poručuje da je ICC “usr*n i beskorisan” te da je nastao na temelju Rimskog statuta kojemu nisu pristupile najveće države.

Medvedev se prisjetio koga je dosad ICC smatrao odgovornim za nedjela. “Tri desetine nepoznatih osoba”.

Dodaje da je njegova efikasnost nula.

“Ovo nisu sudovi u Nürnbergu i Tokiju stvoreni ad hoc. Ili čak sumnjivi sud za Jugoslaviju”, naveo je.

Kaže da je državama i njihovim čelnicima moguće suditi samo u dva slučaja:

“Kada je sama zemlja silno oslabila, gotovo izgubila suverenitet i odlučila sama sebi priznati sud. Kada je zemlja izgubila rat i kapitulirala”.

Medvedev navodi da je sud izgubio autoritet nakon američkih misija u Afganistanu i Iraku te da tada nisu procesuirani američki zločini, a sada žele suditi “predsjedniku druge nuklearne sile”.

“Posljedice po međunarodno pravo bit će monstruozne. Uostalom, ovo je urušavanje temelja, načela prava”, piše Medvedev i dodaje: “Dolazi sumoran pad cijelog sistema međunarodnih odnosa. Povjerenje je nestalo”.

Dodaje da su se suci ICC-ja uzalud uzbudili pa je zaprijetio Haagu napadom hipersoničnim projektilima.

“Ajme, gospodo, svi hodaju pod Bogom i raketama. Sasvim je moguće zamisliti ciljanu upotrebu hipersoničnog ‘Oniksa’ iz Sjevernog mora s ruskog broda na Haškom sudu. Ne mogu ga pobijediti, nažalost. A sud je samo jadna međunarodna organizacija, a ne stanovništvo NATO države. Dakle, rat neće početi. Oni će se bojati. I nitko neće požaliti. Dakle, građani sudije, pažljivo pogledajte u nebo”, poručio je Medvedev.

N1

Nastavi čitati

BiH

Bivši ukrajinski predsjednik: Ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju sada, BiH je sljedeća

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u intervjuu za Fenu je kazao ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju sada, da je Bosna i Hercegovina sljedeća i dodao da je riječ o zločinačkom režimu s kojim je nemoguće pregovarati.

Viktor Juščenko je bio prvi predsjednik Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza koji nije bio član Komunističke partije. Bio je čelnik ukrajinskog parlamenta i lider stranke “Naša Ukrajina”, a postao je poznat po svojoj ulozi u Narandžastoj revoluciji 2004. godine. Juščenko je bio poznat po svom anti-ruskom stavu i pokušajima jačanja ukrajinskog jezika i kulture. Tokom mandata kao predsjednik Ukrajine od 2005. do 2010. godine, pokušao je reformisati zemlju, uspostaviti veze s EU i NATO-om, te boriti se protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Juščenko je 2004. godine postao žrtva trovanja dioksinom, vrlo toksičnom hemikalijom koja je izazvala teške zdravstvene probleme, uključujući ožiljke na licu i gubitak vida na jedno oko. Juščenko je tvrdio da je trovanje bilo pokušaj ubistva, a ruske vlasti su optuživale Ukrajinsku sigurnosnu službu za taj čin. Međutim, naknadne istrage pokazale su da su ruske vlasti bile umiješane u trovanje. Prema nekim izvorima, dioksin je navodno ubrizgan u hranu Juščenka na sastanku s visokim ruskom dužnosnikom, a navodno su ga otrovali jer su ga smatrali opasnim za ruske interese u Ukrajini. Osim toga, neki su spekulirali da su razlog trovanja bile Juščenkove prozapadne politike i njegovo zagovaranje većeg ukrajinskog suvereniteta i nezavisnosti.

“Apsolutno sam siguran da treba uspostaviti tribunale ako želimo da se ovakvi ratovi više ne ponove. Mora im se suditi, moramo shvatiti da su oni zločinci i mora im se suditi za zločine. Putin mora biti kažnjen. To je problem koji treba riješiti cijeli svijet. Moramo iz ovog rata izaći čisti i moramo preispitati šta se dogodilo, gdje je bio izvor tame, a gdje izvor svjetlosti, a oni koji su započeli ovaj rat moraju završiti iza rešetaka.  Ne želimo izdati 15 miliona Ukrajinaca koji su raseljeni zbog ovog rata” rekao je Juščenko.

Upitan da se vrati u vrijeme kada je bio predsjednik, da li je bilo moguće da Ukrajina zadrži neku vrstu neutralnosti, odnosno da više balansira između istoka i zapada, da li bi to spriječilo rat. Juščenko je podsjetio na historiju Ukrajine u 20. stoljeću.

“Ukrajinci su proglašavali nezavisnost šest puta. Svaki put mi smo zadržavali neutralnost i to je rezulitralo time da bi jednom zadržali nezavisnost dan i po, drugi put tri dana, treći put šest mjeseci, ali to je najduže što smo uspjeli zadržati nezavisnost. To je ono čemu nas je Rusija naučila. To je naša historija samo u 20. stoljeću. Čim odlučimo proglasiti Ukrajinsku Narodnu Republiku, kao što smo to uradili 1918., ruska vojska sa svojim generalima počne marširati prema Ukrajini i unište nas bez milosti. Ukrajina ima pravo na suverenitet i samoopredjeljenje baš kao što to ima vaša zemlja ili Latvijci, Letonci, Poljaci i slično. Prestanite slušati Putinove lekcije o tome zašto je rat prestao. Mi se zalažemo za suverenitet svih zemalja”, dodao je Juščenko.

Upitan je da li je tokom svog mandata imao priliku susresti se s Putinom te kakav je dojam stekao nakon tih susreta, kao i je li osjetio nekakav pritisak s Putinove strane, Juščenko je kazao da je tokom njihovih susreta svaka diskusija bila veoma taktička.

“Ali osobi nikad ne treba suditi po onome što priča nego po onome što čini. Ono što je on uradio ni Hitler nije uradio. Međutim, ovdje se ne radi samo o Putinu nego i o 140 milion malih Putina koji legitimiziraju ono što on čini. Smatram da će Evropa morati provesti nekoliko decenija da zaliječi podjele koje je Rusija uzrokovala” istakao je bivši predsjednik.

Poručio je da ako Evropa želi stabilnost, onda treba da izađe na kraj s Rusijim na isti način kao što je to uradila s nacističkom Njemačkom – mora da im ukaže na značaj demokratije, slobode i morala.

“Ljudi govore da je ovo sukob između dvije države, da imaju samo dvije strane. Želim da shvatite jednu stvar. Ako vjerujete u državnu ideologiju koju Putin promoviše i njegovu viziju ruskog svijeta, koja se svodi na žal za Sovjetskim Savezom, to znači da vjerujete da Rusija završava tamo gdje završava ruski jezik. Ako Srbija odluči da govori ruski, to postaje ruskom sferom. Ista stvar je s Kazahstanom ili Bjeorusijom. To je sve što je potrebno da se postane dijelom ruskog svijeta. Prošle godine se hvalio da Rusija nema granica”, kazao je Juščenko.

Kritikovao je ideju da se počne pregovarati s Rusijom.

“Niko se 1942. ili 1943. nije sjetio da kaže Hitleru da pregovaraju. Mir se može postići na dva načina – ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte”, poručio je Juščenko.

Podsjetio je da je Ukrajina predala svo svoje nuklearno oružje prije 30 godina da bi postigla mir i da se sad mora boriti protiv ruske agresije koju ni na koji način nije isprovocirala.

“Ako se svijet okrene Macronovom načinu rješavanja problema to će biti kraj civilizacije i zapadnog svijeta kakvog ga znamo”, zaključio je Juščenko u intervjuu za Fenu.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕