Connect with us

Sukob u Ukrajini

Je li Putin ozbiljno bolestan? Pet nakova koji ukazuju da nešto nije uredu sa ruskim liderom

Published

on

Premda se ogradio i rekao da se za sada radi o nagađanjima, The Telegraph navodi da se gomilaju indicije koje upućuju na to da je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljno bolestan.

Najmanje pet faktora ukazuje na to da je moguće da je na njegovu odluku da napadne Ukrajinu utjecalo njegovo zdravlje.

1) Putinov izgled

Lice i vrat ruskog predsjednika u posljednje su vrijeme prilično natečeni. To je dovelo do govorkanja da je moguće da se Putin zbog nekog oboljenja liječi steroidima. Nuspojave uzimanja steroida su povećani rizik od infekcija te “promjene u raspoloženju i ponašanju”. “Ponekad, kada se uzima u velikim dozama, steroidi mogu uzrokovati konfuziju i promjene u načinu razmišljanja”, kaže jedna od najvećih britanskih dobrotvornih udruga za pomoć oboljelima od raka Macmillan Cancer Support. “Pacijent zbog toga može razviti čudne i zastrašujuće misli.”

Putin je u novembru 2020. godine tokom sastanka s ministrom financija Antonom Siluanovim ozbiljno kašljao i televizijske su kamere to snimile. Snimke tog sastanka kasnije su prepravljene, a Kremlj je rekao da je predsjednik “sasvim dobro”. Prema Fioni Hill, britanskoj stručnjakinji za Rusiju koja je radila u Bijeloj kući te koja se s ruskim predsjednikom susrela više od jednom, Putin trenutno “ne izgleda” dobro.

“Lice mu je podbuhlo. Znamo da se žalio na probleme s leđima. Čak i da nije nešto ozbiljno, moguće je da prima velike doze steroida, a moguće je i da je nešto drugo. (Invaziju Ukrajine) prati doza hitrine iza koje možda stoje lični faktori”, rekla je Hill.

2) Dugački stolovi

Osobe oslabljenog imuniteta lakše će oboljeti od ozbiljnijih slučajeva koronavirusa i drugih bolesti. To vrijedi i za osobe koje uzimaju lijekove za potiskivanje imunološkog sistema. Mnogo se raspravljalo o tome zašto se Putin pridržava ekstremnih mjera socijalnog distanciranja. Kada su se s Putinom sastali u Moskvi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz morali su sjediti s druge strane šest metara dugačkog bijelog stola.

Čak je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tokom jednog sastanka s Putin koji se prenosio na televiziji morao sjediti s druge strane tog stola.

Na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije koji se održao prošle sedmice također su se primjenjivale više nego stroge mjere socijalnog distanciranja. Putin je sjedio za svojim radnim stolom, a članovi Vijeća obraćali su mu se s govornice na praktički drugoj strani prostorije.

The Telegraph piše i da su svi oni koji su se sastajali s Putinom – političari, biznismeni i njegovo osoblje – morali odraditi dvosedmičnu karantenu. Pisalo se i o tome da su se te osobe prije dolaska u Putinov ured tretirale dezinficijensom u spreju.

Putin, koji će 7. oktobra napuniti 70 godina, primio je Sputnjikovu vakcinu protiv covida-19, no njegova vakcinacija nije dokumentirana fotografijama ili videom.

Vrlo stroge epidemiološke mjere imaju smisla ako je Putinovo zdravlje već načeto.

S druge strane, Putin se prije nekoliko sedmica rukovao s i sjedio pored protiv covida nevakcinisanog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.

3) Obavještajni podaci

Marco Rubio, senator u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država iz redova Republikanske stranke prošlog je vikenda uzburkao duhove kada je ustvrdio da s Putinom “nešto nije u redu”. Njegove tvrdnje nisu odbačene kao lupetanje teoretičara zavjere jer se radi o visokorangiranom članu Odbora za obavještajnu zajednicu Senata SAD-a. Budući da je član Odbora, Rubio prima obavještajne podatke o kojima ne smije govoriti. Međutim, to ne znači da ne može nešto natuknuti, što je i napravio.

“Volio bih da mogu reći više, ali trenutno mogu reći samo da je prilično očito da nešto nije u redu s Putinom. Oduvijek je bio ubica, no sada se muči s drukčijim i značajnim problemom”, rekao je Rubio te kasnije dodao da se čini da Putin ima neuropsiholoških zdravstvenih problema. Nije, međutim, otkrio na temelju čega to misli.

Sve više ljudi traži da Amerika, ako ih ima, objavi obavještajne podatke o Putinovom zdravlju. Bivši dužnosnik Bijele kuće zadužen za pitanja nacionalne sigurnosti rekao je Telegraphu da smatra da bi SAD ovaj sukob trebao učiniti “ličnim” te da bi trebao objaviti sve što zna o Putinu.

Francuzi također sumnjaju. Jedan je francuski dužnosnik nakon Macronovog sastanka s Putinom koji je prethodio ruskoj invaziji Ukrajine natuknuo da je nešto posrijedi. Dužnosnik je rekao da Putin “nije bio isti” kao kada se prije dvije godine susreo s Macronom. Bio je, tvrdi dužnosnik, “rigidniji” i “ideološki obojeniji” te da je “pošandrcao”.

Još se uvijek ne zna zašto je Putin 2015. godine na 10 dana nestao iz javnosti. Nagađanja da se radilo o zdravstvenom problemu tada su odbačena.

4) Ruski naučnik tvrdi da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka

Valerij Solovej, bivši historičar pri Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, rekao je u novembru 2020. godine da je moguće da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka. Dodao je i da bi 2021. godine zbog straha od bolesti mogao napustiti visoku politiku. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je rekao da su Solovejeve tvrdnje “potpune besmislice” te da Putin u dogledno vrijeme ne planira napustiti politiku. Solovej je kasnije dao otkaz na Institutu te rekao da je radno mjesto napustio zbog političkih pritisaka. Kasnije je uhapšen tokom protesta opozicije u Moskvi.

5) Putinova užurbanost

U želji da povrati teritorij koji smatra ruskim, Putin je prethodno razmišljao i djelovao dugoročno. U Gruziju je 2008. godine prodro kako bi podržao želje za neovisnošću Abhazije i Južne Osetije. Šest godina poslije, anektirao je Krim.

Prema Ustavu Ruske Federacije, koji je promijenjen 2021. godine, Putin bi se na dužnosti predsjednika mogao zadržati do 2036. godine. To bi mu dalo dovoljno vremena da malo pomalo zauzima teritorij i zbog tih akcija prima “packe” Zapada. Upravo su zato mnogi smatrali da će Putin prilikom zauzimanja ukrajinskog teritorija koristiti “salama” taktiku.

Upravo su se zato mnogi iznenadili kada je ruski predsjednik odlučio odjednom zauzeti cijelu Ukrajinu, zemlju od 44 miliona stanovnika. Skeptici tvrde i da oružane snage koje je odvojio za taj cilj nisu dovoljne. Sve to doprinosi nagađanjima da mu zbog zdravstvenih problema ponestaje vremena.

Raport

Sukob u Ukrajini

VIDEO Šta sve treba biti rusko: Medvedev objavio kartu svoje vizije istoka Evrope

Published

on

By

Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Rusije i saveznik predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina dio Rusije i isključio mirovne pregovore s aktualnim ukrajinskim vodstvom.

U huškačkom govoru u južnoj Rusiji Medvedev je kazao da će Rusija nastaviti sa “specijalnom vojnom operacijom” sve dok druga strana ne kapitulira, dodavši da će se “historijski dijelovi Rusije vratiti kući”.

Medvedev je govor održao ispred karte Ukrajine koji prikazuje tu zemlju kao krnji teritorij stiješnjen uz Poljsku, s Rusijom koja u potpunosti kontrolira istok, jug i obalu Crnog mora.

“Jedan od bivših ukrajinskih vođa je u nekom trenutku rekao da Ukrajina nije Rusija. Taj koncept mora zauvijek nestati. Ukrajina je definitivno Rusija”, rekao je Medvedev.Bivši ruski predsjednik je isključio mogućnost mirovnih pregovora s aktualnim ukrajinskim vodstvom na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i poručio da će svaka buduća ukrajinska vlada, ako bude htjela pregovarati, morati prepoznati novu realnost na terenu.

“Teritoriji na obje obale Dnjepra dio su ruskih strateških i povijesnih granica. Zato su svi pokušaji da ih se nasilno promijeni, da se žive odsjeku, osuđeni na propast”, ​​dodao je Medvedev.

Osvrnuoi se i na odnose Istoka i Zapada optuživši američke specijalne snage i vojne savjetnike da vode rat protiv Rusije te je dodao da su odnosi Moskve i Washingtona gori nego tokom Kubanske krize 1962.

klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Putin drži godišnji govor i prijeti nuklearnim otužjem: NATO se sprema napasti Rusiju

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u 10 sati po našem vremenu je započeo svoj 19. govor o stanju nacije. Tradicionalno, ključne teme obraćanja nisu bile prethodno objavljene. Međutim, Putin je najavio da će tokom govora zacrtati glavne zadatke za sljedećih šest godina.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istaknuo je kako je Putin osobno pripremao govor i da je imao “desetke telefonskih kontakata i susreta u četiri oka” s ministrima, zamjenicima premijera i drugim vladinim dužnosnicima.

Obraćanje će biti direktno prenošeno na federalnim televizijskim kanalima i ekranima na otvorenom u velikim gradovima. Na svečanost je pozvano oko 1.000 ljudi.

Među njima su članovi oba doma ruskog parlamenta, dužnosnici vlade i predsjedničke administracije, čelnici ustavnog i vrhovnog suda, guverneri, predstavnici vjerskih organizacija, diplomati i novinari, ali i sudionici “specijalne vojne operacije”.

Zapadna Rusija mora biti “odgovarajuće zaštićena” nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku, kaže Vladimir Putin. Snage NATO-a se “pripremaju napasti naš teritorij”, tvrdi on, koristeći “najučinkovitije i najbolje moguće snage za to”. Putin dodaje da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čime bi se suočila.

Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovom teritoriju”, kaže Putin, dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti upotrebu nuklearnog oružja”. “Zar oni to ne razumiju?” dodaje.

Putin kaže da zapadne zemlje misle da su “vrhovne”.

Rusofobija zasljepljuje ljude i lišava ih njihovih racionalnih sposobnosti. Ključno je da ovo zemlje razumiju: Bez Rusije nema čvrstog mira u svijetu”, dodao je. “Bez suverene, snažne Rusije, jak svjetski poredak je nemoguć“, kazao je.

Također je rekao da Rusija planira izgraditi novu globalnu financijsku infrastrukturu, slobodnu od politike, s “prijateljskim zemljama”.

“Bez naših palih heroja, pobjeda ne bi bila moguća. Pozivam na minutu šutnje za njih”, kazao je Putin na početku.

Takozvani Zapad sa svojim kolonijalnim težnjama pokušao je učiniti nama što i drugim regijama u svijetu, uništiti nas iznutra. Kao što su uspjeli Ukrajinu i mnoge druge, ali ne i nas. Ostali smo snažni, pobijedili smo. Dokazali smo da je naše tisućljetno zajedništvo jače od svih napada“, dodao je Putin.

Napad na Ukrajinu je nazvao borbom protiv ukrajinske i zapadnjačke agresije.

Sve nas to inspirira i daje samopouzdanje da zajedno možemo sve. Zajedno ne samo da smo pobijedili globalnu pandemiju nego i da je naše društvo suosjećajno, hrabro i složno. Što se pokazalo i tijekom agresije s kojom se borimo. I naša industrija pokazala je otpornost, bitnu za našu konačnu pobjedu. Želim se zahvaliti svim poduzetnicima koji su pomogli našim herojima na prvim linijama“, kazao je Putin.

Završivši s kritiziranjem svojih neprijatelja, Putin sada hvali ruske saveznike i njihovu politiku, kao što je inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u Kini. Spominje potrebu stvaranja “novih dodirnih točaka” s arapskim zemljama i narodima u Latinskoj Americi i Africi.

Od sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Rusija je pogođena valovima sankcija iz Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, uključujući onemogućavanje ruskim bankama da pristupe normalnim trgovinskim sustavima i prestanak kupnje ruske nafte i plina.

N1

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kadirov stigao kod Putina: “Čečeni su spremni, čekamo zapovijed”

Published

on

By

ČEČENSKI vođa Ramzan Kadirov objavio je na svom Telegram kanalu kako se danas u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i izvijestio ga o najvažnijim područjima razvoja Čečenske Republike, prenosi ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

“Danas sam se u Moskvi sastao s vrhovnim zapovjednikom, predsjednikom Rusije Vladimirom Vladimirovičem Putinom. Šefa države zanimali su socio-ekonomska situacija u Čečenskoj Republici i planovi razvoja regije za 2024. godinu”, napisao je Kadirov.

“Izvijestio sam ga o najvažnijim područjima razvoja republike koja zahtijevaju pozornost i sudjelovanje federalne vlade… Kao i uvijek, Vladimir Vladimirovič nijednu temu nije ostavio bez pažnje. Svaki takav sastanak odvija se uz potpunu uronjenost našeg predsjednika u procese unutar Čečenske Republike i završava donošenjem uravnoteženih i promišljenih odluka”, dodao je.

Tvrdi kako je izvijestio Putina o borbenom statusu jedinica u zoni “specijalne vojne operacije”, odnosno o uvjetima službe, borbenom statusu jedinica u zoni na fronti. “Spomenuo sam mu i punu spremnost pričuvnih (čečenskih) postrojbi da u svakom trenutku po prvoj zapovijedi krenu u zonu specijalne operacije”, istaknuo je.

Zahvalio Putinu na “izdvojenom vremenu”

“Vladimir Vladimirovič visoko cijeni postignuća čečenskih boraca i njihov doprinos tijekom specijalne vojne operacije te me zamolio da im prenesem riječi zahvalnosti, iskrene čestitke i najbolje želje u vezi s Danom branitelja domovine”, poručio je Kadirov.

Prema riječima čečenskog vođe, svaki sastanak s Putinom je plodonosan, a na temelju njegovih rezultata donose se odluke važne za razvoj Čečenije.

“Zahvaljujem Vladimiru Vladimiroviču na izdvojenom vremenu, apsolutnoj podršci i svim pokrenutim pitanjima te riječima zahvalnosti upućenim borcima i cijelom čečenskom narodu. Takva osjetljiva pažnja predsjednika Rusije izaziva poštovanje i osjećaj ponosa za našu veliku Rusiju”, zaključio je Kadirov.

Nastavi čitati

Najčitanije