Connect with us

BiH

Juratović: Adisa Ahmetovića je ponijela slava. Nije Schmidt štetočina, nego oni koji su napravili ovaj sistem (VIDEO)

Published

on

Zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović gostovao je sinoć u Centralnom dnevniku na Face TV.

On je objasnio svoj stav u kojem brani odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Juratović je kazao da Bundestag stoji iza Schmidta, a da ga nekoliko parlamentaraca iz EU napada.

“To nisu stavovi parlamenata, ti ljudi govore u svoje osobno ime. Sve što je zvanično od Bundestaga stoji u rezoluciji koja je usvojena”, rekao je Juratović.

Komentirao je i navode Emira Suljagića koji je odgovorio na Juratovićevu tvrdnju da su oni koji napadaju Schmidta podanici Bakira Izetbegovića.

“Prije svega nisam nikoga osobno spominjao. Ako se taj gospodin osjeća Izetbegovićevim podanikom to je njegova stvar. Pitanje ko to kome kaže. Pošto ta osoba tako govori o meni, očito ne zna ništa o meni i mom radu, onda me to ne pogađa”, kazao je Juratović.

Ahmetović govori u svoje ime

Voditelj Senad Hadžifejzović pitao ga je i za stavove Adisa Ahmetovića, također zastupnika Bundestaga. Ahmetović oštro kritizira Schmidta i traži da poništi svoju odluku. Također, rekao je da je Juratović igrač HDZ-a.

Juratović se na to nasmijao.

“Ja sam peti mandat u Bundestagu. Svi koji prate moje izjave znaju da prvo kritiziram hrvatski nacionalizam. Poslije toga kritiziram sve nacionalizme u regiji. Ja zastupam pozicije koje uglavnom zastupa njemački Bundestag.

Što se tiče Ahmetovića. Ja sam izašao iz Odbora za vanjsku politiku i prepustio to Ahmetoviću. Mislio sam da je dobro da to neko drugi preuzme. Od njega nisam čuo da kritizira bošnjački radikalizam. Znamo da u BiH postoji radikalizam sa sve tri strane. Ako želimo izgraditi multietničku BiH moramo se solidarizirati protiv radikalizma”, naveo je Juratović.

On je rekao da je o tome razgovarao i sa Ahmetoviću.

“Rekao sam da nema naroda koji nema svoje štetočine. I moramo se boriti protiv toga, a prvo krenemo od svojih štetočina. Mijatović kojem je otac Srbin, Juratović je Hrvat, Ahmetović je Bošnjak. Živimo demokratske vrijdnosti u Njemačkoj i trebamo ih prenijeti u BiH. Ahmetoviću je ovo prvi mandat i ponijela ga je slava. Zovu ga herojem, našim Adisom… To nije dobro za njega, mediji će ga uništiti. Stvara nadu za BiH koju on kao parlamentarac ne može ispuniti. On ne može govoriti u ime Vlade ili Bundestaga Njemačke”, rekao je Juratović.

Što se tiče pisma koje Ahmetović šalje protiv Schmidta, Juratović navodi sljedeće.

“Tu je 27 potpisa. Devet poslanika Bundestaga je potpisalo od 709. Iz SPD-a je dvoje potpisalo – Ahmetović i Jasmina. Sve ostale su kolege ostale gluhe. Sa takve pozicije, gdje je samo 9 poslanika od 709, pričati da je to akcija Bundestaga je suludo”, naveo je Juratović.

Istakao je da se time uništava i reputacija Njemačke u BiH.

“I to je opasno. Njemačka je jedan od najvećih prijatelja BiH”, naveo je on.

“To što radi Ahmetović, to je samo njegovo mišljenja. I nikoga drugog. Nema zaključaka, nema organizacije u Bundestagu. Nema ništa”, naveo je Juratović dalje.

Sistem podanika

Objasnio je i svoju izjavu o ‘Izetbegovićevim podanicima’.

“Kad kažem Izetbegovići podanici onda mislim na sistem. Na sistem koji je Izetbegović sa Čovićem i Dodikom napravio. Oni usko sarađuju. Prema društvu se prave da su jedan prema drugom, a sve zajedno rade.

Ja govorim o sistemu. To su sluge sistema Izetbegovića koji je pao. Nadam je to pokrenuo domino-efekt i da će pasti i Čović i Dodik i da se sruši taj koruptni sistem.

To što Schmidt hoće, prije svega da se uspostavi vlada. Mi od 2014. imamo tehničku vladu. Izetbegović i Čović su se dogovorili da se neće dogovoriti. I svi ti koji napadaju Schmidta, ustvari ne žele promjene. Oni ne žele da se makne OHR i da dođe EU. To je zamaglivanje očiju narodu da je Schmidt štetočina. Štetočine su političke strukture koje su kriminalizirale sistem i svaljuju krivicu na nekoga iz vana. Za BiH je uvijek neko iz vana kriv. Kako je moguće da političari povećaju plaće sebi za 700 KM i pozovu onda građane na proteste protiv Schmidta!?”, rekao je Juratović.

Kaže da političarima u BiH ne odgovara da država napreduje prema EU.

Put u EU je za neke put u zatvor

“Za njih je put u EU put u zatvor. Ja to tvrdim već 16 godina. Shvatio sam da je njima najveći problem funkcionalnost države. U BiH ima dosta dobrih sudaca i tužilaca. Ali imate velikih problema. Ako se želi pomoći BiH onda se treba pomoći tužilaštvima.

Svi su se na mene okomili kada sam rekao da treba osposobiti sudstvo i da će tako neki završiti u zatvoru. Treba jačati parlament. To je volja naroda i sva moć treba krenuti od toga. Zato je OHR zadužen. Da napravi funkcionalnost institucija. Schmidtu je cilj da ostavi BiH bez OHR-a i da BiH ima funkcionalne institucije. To mu je namjera”, objasnio je Juratović.

“Ja svu trojicu poznajem i cijenim. Ako ti ljudi to kažu onda se trebamo zamisliti. I onda ti ljudi trebaju reći šta se mora mijenjati. Mora se razgovarati sa OHR-om, sa stručnjacima oko Schmidta.

U demokratskom sustavu, zakoni nisu u kamenu uklesani. Onda stručnjaci unutar vlada i ministarstava moraju to usklađivati.

Ja nisam prijatelj HDZ-a. O čemu se radi? Zašto se Izetbegović bori da ide sa HDZ-om u vladu? Govori kako su se uvijek dogovarali. Sve nas treba zabrinuti ako se toliko radi na tome da se obnovi stara družba?

Ja nisam jurist, ali mislim da Schmidt kada se uspostavi Vlada i funkcionalni parlament tu nema šta raditi. Neka ga mijenjaju u parlamentu”, rekao je Juratović na kraju.

BiH

Objavljen stenogram sa sjednice u Kongresu SAD: Dodikovi ljudi su molili da prestanemo sa sankcijama

Published

on

By

Prošle sedmice Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je zakon “Održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije”, čiji je cilj odvraćanje destabilizirajućih akcija u BiH. I to sankcijama.

Mediji su u tome već izvjestili, a sad je objavljen transkript rasprave u Predstavničkom domu koja je jako zanimljiva.

Predlagateljica ovog zakona je zastupnica Ann Wagner iz St. Louisa. Zanimjivo je da je ona iz Republikanske stranke, čijoj pobjedi na izborima u SAD se nada Milorad Dodik – čovjek zbog kojeg se ovaj zakon i usvaja.

O pobjedi republikanaca Dodik je i jučer pričao kazavši kako se nada da će dolaskom Donalda Trumpa i republikanske administracije nestati problemi RS i njega lično, a do tada, kako je sam rekao, ‘k'o živ k'o mrtav’.

No, stvari bi mogle po Dodika i njegove saradnike biti još gore.

Zastupnica Wagner je predložila usvajanje novog zakona kojim se predviđa nametanje sankcija u odnosu na strane osobe koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Zakon predviđa da najkasnije 180 dana nakon donošenja zakona i svakih 180 dana nakon toga, predsjednik podnosi odgovarajućim odborima Kongresa popis stranih osoba za koje je utvrđeno da su odgovorne ili da učestvuju izravno ili neizravno u bilo kojoj radnji ili politici koja prijeti miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, uključujući radnje kojima se nastoji potkopati ovlasti institucija na državnom nivou Bosne i Hercegovine, poput formiranja nelegalnih paralelnih institucija ili radnji koje ugrožavaju Ured visokog predstavnika.

Na spisku bi se trebale naći o osobe koje su odgovorne ili su učestvovale direktno ili indirektno u bilo koju akciju ili politiku koja potkopava demokratske procese ili institucije u Bosni i Hercegovini ili pokušava ometati provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma ili zaključaka Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Ureda visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira ili njegovog Upravnog odbora, piše Raport.

Dalje se navodi da bi se sankcije trebale uvoditi za članove i čelnike ilegalne paralelne institucije ili bilo koje druge institucije koja se bavi aktivnostima opisanim u ranijim stavovima ovog zakona.

Sankcije bi se uvodile i (odraslim) članovima porodice sankcionisanih osim ako predsjednik SAD drugačije.

Naravno, sankcije se uvode i onima koji su korumpirani, a povezani su sa vladama u BiH, a sankcije bi se smiješila svima koji omogućavaju finansijske transakcije ovim licima.

“Na podnošenje svakog popisa zahtijevanog stavkom (1), predsjednik će izreći sankcije opisane u pododjeljku (c) u odnosu na svaku stranu osobu identificiranu na popisu”, navodi se.

Tu se ponovo utvrđuju finasijske sankcije koje su sad aktuelne u BiH.

A kako ukinuti sankcije? I to se objašnjava:

“Predsjednik može prekinuti primjenu sankcija prema ovom odjeljku u odnosu na stranu osobu ako predsjednik utvrdi i izvijesti odgovarajuće odbore Kongresa najkasnije 15 dana prije prestanka sankcija da
(1) postoje vjerodostojni podaci da se strana osoba nije bavila djelatnošću za koju su izrečene sankcije;

(2) strana osoba je kazneno gonjena i kažnjena primjereno za djelatnost za koju je izrečena sankcija; ili

(3) strana osoba je vjerodostojno pokazala značajnu promjenu u ponašanju, platila je odgovarajuću kaznu za aktivnost za koju su izrečene sankcije i vjerodostojno se obvezala da neće sudjelovati u aktivnosti opisanoj u pododjeljku (a)(1) u budućnosti”.

Tokom rasprave zastupnica Wagner je iznijala nekoliko zanimljivih činjenica.

“Gospodine predsjedavajući, 1995. godine Dejtonski sporazum je okončao više od 3 užasne godine rata i genocida u Bosni i Hercegovini i uveo novu eru mira. Danas je ovaj mir ugrožen. Samoživi, korumpirani političari poput Milorada Dodika uključeni su u stalni napad na jedinstvo, suverenitet i multietnički karakter Bosne.

Kao što Dodik i njegovi ortaci dobro znaju, prosperitetna i zapadna Bosna i Hercegovina prijeti njihovoj osobnoj moći i nepošteno stečenom bogatstvu. Oni su voljni rasparčati zemlju kako bi zadržali kontrolu nad svojim nezakonitim pokroviteljskim mrežama, potpomognuti i podržavani od strane destruktivnog Putinovog režima, koji se boji integracije Bosne sa zapadom”, rekla je Wagner.

Ona je istakla da je Dodik već pod sankcijama SAD ali da nastavlja prijetiti otcjepljenjem u javnim intervjuima i nepromišljenom i huškačkom politikom.

“Ti postupci imaju drastične posljedice. Godišnja procjena prijetnji američke obavještajne zajednice za 2024. godinu zaključila je da će se Zapadni Balkan suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine. U vrijeme kada se Sjedinjene Države suočavaju sa sukobima i krizama diljem svijeta, ne možemo si dopustiti da Zapadni Balkan tone u haos”, navela je.

Istakla je da Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH možda ima manjkavosti, ali on drži BiH na okupu tokom ovog razdoblja rastućih etničkih napetosti, korupcije i ruske agresije.

“Međutim, zbog nepromišljenih postupaka nekolicine cinične elite, stabilnost i suverenitet Bosne su ugroženi. Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države moraju koristiti svoj ekonomski alat za odvraćanje korupcije, opstrukcionizma i secesionizma u Bosni i promovirati njezino pristupanje euroatlantskim institucijama.

Moj prijedlog zakona, Zakon o održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, čini upravo to. Ovim prijedlogom zakona ćemo nametnuti i kodificirati sankcije protiv loših aktera poput Milorada Dodika, koji nastavljaju svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije”, istakla je Wagner.

Onda je sa Predstavničkim domom Kongresa podijelila zanimljiv detalj o tome kako sankcionisani iz RS mole sa ukidanje sankcija.

“Gospodine predsjedavajuće, sankcije djeluju. Na saslušanju pred Evropskim pododborom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabriel Escobar podijelio je s nama da su dužnosnici u entitetu RS koji je pod kontrolom Dodika molili SAD da ukine sankcija.

Međutim, potrebno je upotrijebiti mnogo više utjecaja protiv Dodikovog unutarnjeg kruga, njihovih ruskih podupiratelja i korumpiranih političara koji bezobzirno koriste nefunkcionalnost svoje zemlje za povećanje svoje moći i bogatstva. Moj prijedlog zakona bi te kriminalce i političare držao odgovornima i odvratio druge koji bi nastojali potkopati mir i stabilnost u regiji”, navela je Wagner.

Uz Wagner, sponzori zakona su demokrate Susan Wild (Pennsylvania) i William Keating (Massachusetts), te republikanci Thomas Kean (New Jersey), Michael Turner (Ohio), Michael Lawrel (New York) i Brett Guthrie (Kentucky).

Sada je na potezu Senat gdje je predložen Zakon o podržavanju Daytonskog mirovnog sporazuma putem sankcija s ciljem spriječavanja “opasne političke krize.”

Nastavi čitati

BiH

Dodik o oštro o ‘Trojci’: Bez ikakvog srama lažu sve u BiH, srušili su svaki dogovor

Published

on

By

Nakon što je, gostujući u programu FTV, premijer FBiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić govorio o aktualnim problemima, kazavši između ostalog da je BiH ušla u političku krizu te da je državna koalicija bila dogovorila 99 posto stvari vezano za izborni zakon, na društvenoj mreži X, oglasio se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U svojoj objavi je prokomentirao Nikšićeve tvrdnje i stavove u vezi izbornog zakona BiH.

“Nikšić izađe i javno kaže da smo imali dogovoreno 99 posto stvari u vezi s Izbornim zakonom, ali, eto, Šmit je nametnuo i to je okej, šta da se radi, treba nastaviti raditi na evropskom putu. O kojem evropskom putu on priča? Ko treba da pregovara sa EU? Da neće možda Šmit?”, napisao je Dodik u objavi na svom X nalogu.

Kazao je da su “ti ljudi”, aludirajući na Trojku, politički lažovi.

“Bez ikakvog srama lažu sve u BiH. Srušili su svaki dogovor koji se nije dopao Amerikancima. Klimaju glavom na sve što im se kaže i kao treba da radimo s njima. Šta raditi s nekim ko nema kapacitet da donese odluku. Danas pristanu, sutra odustanu i mole Šmita da ih izvuče jer se Amerikancima ne sviđa”, nastavio je.

Dodik je na kraju zaključio da postoji samo jedno rješenje – da Schmidt i strane sudije odu “i da se ponište njegove brljotine.”

Nastavi čitati

BiH

Trojka će u većini gradova imati zajedničke kandidate, Ključ među izuzecima

Published

on

By

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je najavio da će Trojka (SDP, NiP, NS) imati zajedničke kandidate za (grado)načelnike u većem dijelu Bosne i Hercegovine. Ključ je istakao kao grad u kojem neće imati zajedničkog kandidata.

Obznanio je da su predsjedništva stranaka Trojke odlučile da imaju zajedničke kandidate za (grado)načelnike u većini lokalnih zajednica.

“Postoje specifična mjesta u kojima se možda neće moći implementirati taj dogovor, ali ubijeđen sam da barem u 90 posto općina i gradova izlazimo sa zajedničkim kandidatima za načelnike i gradonačelnike. Liste za (općinska/gradska vijeća) bit će odvojene”, naglasio je u sinoćnom gostovanju u emisiji “Polis” na TVSA.

Prema Konakovićevim riječima, pregovarački timovi u Kantonu Sarajevo su već imali sastanke i nisu daleko od dogovora. Za njega je, kako je izjavio, logično da mandate ponovo dobiju načelnici poput Nermina Muzura (Ilidža) i Irfana Čengića (Stari Grad) za koje je naveo da na visokom nivou obnašaju svoje pozicije.

Potvrdio je ono što je već poznato, a to je da Trojka nema usaglašen stav oko Novog Sarajeva i Centra. Istakao je da se pregovara oko toga čije pravo će biti da predloži kandidata za načelnike Novog Sarajeva i Centra.

Spomenute općine je izdvojio kao “specifična mjesta” kada je u pitanju nastup Trojke na predstojećim lokalnim izborima, ali je siguran da će Trojka u Novom Sarajevu i Centru zajednički nastupiti.

“Projekat Trojke tek sada može potpuno razmahati svoja krila, kada su se ljudi uvjerili koliko je važan, koliko je donio Bosni i Hercegovini. Istinska alternativa postojećem sistemu. I unutar naših stranaka bili su oni koji su sumnjali i koji su malo ljuljali taj projekat, ali ne vjerujem da će im to sada pasti na pamet. Zaista bi bilo važno da zadržimo tu stabilnost”, dodaje Konaković.

Ključ je izdvojio kao lokalnu zajednicu u kojoj je izgledno da Trojka neće imati zajedničkog kandidata za gradonačelnika. Riječ je o općini u kojem postoji višegodišnja saradnja SDP-a i SDA, a čiji je načelnik SDP-ov Nedžad Zukanović. Kako saznaje Klix.ba, NiP u Ključu namjerava kandidovati Azhara Sejarića za načelnika. Sejarić je zastupnik u Skupštini USK i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije